DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 43 <-- 43 --> PDF |
b) Kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji: Imenovani su: kr. šum. povjerenik Roko Kovačević šumar, nadpovjerenikom u IX. čin. razredu kod kr. kotar, oblasti u Pisarovini i apsolvent gospodarsko-šumarskog fakulteta Ing. Dane Hranilovi ć privr. šum. povjerenikom u X. čin. razr. kod župani]´, oblasti u Ogulinu. Imenovanja kod krajiških imovnih općina. Imenovani su: šumarnici krizevačke imovne općine Matej Kova č i na, Teodor Solarić i Mirko Majer, zatim šumarnik gradiške imovne općine Viktor pl. Peičić, onda šumarnici brodske imovne općine Ilija Vlah o vi ć i Julio Anderka, te šumarnik gjurgjevačke imovne općine Franjo Fusi ć nadšumarnicima rečenih imovnih općina u VII. činovnom razredu; nadšumar gjurgjevačke imovne općine Vladimir Odžić, slunjske imovne općine Mihovil Markić, petrovaradinske imovne općine Pavle Žegarac, Jovan M i h a j 1 o v i ć, Dušan Ostojić, Živan Šimunović i Petar Manojlović, te nadšumar otočke imovne općine Milan Prst e c šumarnicima rečenih imovnih općina u VIII. činovnom razredu; protustavnik krizevačke imovne općine Tomo Bogojevi ć protustavnikom iste imovne općine u VIII. činovnom razredu; kotarski šumari I. banske imovne općine Emil Rivosechi i Mihajlo Branković. kotarski šumar gjurgjevačke imovne općine Viktor Bôhm, kotarski šumar petrovaradinske imovne općine Bogoljub Miodragovi ć i kotarski šumar otočke imovne općine Vjenceslav Radoševi ć nadšumarima rečenih imov. općina u IX. činovnom razredu; blagajn ču oficijal petrovaradinske imovne općine Pavle Petrovi č protustavnikom iste imovne općine u IX. činovnom razredu ; računarski oficijal držav, šumarskog ureda u Zagrebu Franjo Dubravči ć protustavnikom otočke imovne općine u X. činovnom razredu; nadlugar ovrhovoditelj II. banske imovne općine Nikola Andasu r akcezistom iste imovne općine u XI, činovnom razredu. Promaknuća šumarskih činovnika kod vlastelinstva. biskupije djakovačke. Imenovani su: nadšumarnik Rudolf Maraković šumar, savjetnikom u 1. stepenu VI čin. razr., nadšumar taksator Josip Hefner šumar, nadzornikom I. razreda u 2. stepenu VII. čin. ....., šumari Milan Gnjatović i Mijo Marušić šumar, nadzornicima II. razreda u 2. stepenu VIII. čin. razr., šumar Julio Bone l šumar, nadzornikom II. razr. u 3. stepenu VIII. čin. razr, te šumar Josip Fichtne r šumar, povjerenikom u 1. stepenu" X. činov, razr., svi uz pravo na petgodišnje doplatke sa 10°/0 od (temeljne) plaće. Stališke vijesti. Propisi za polučenje doktorata u gospodarsko-šumarskom fakultetu sveučilišta kraljevine SHS u Zagrebu. Kr. zemaljska vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjere, izdala je naredbom od 15. ožujka 1921. br. 4917. propise za polučenje gore navedenog doktorata. U odnosnoj naredbi, objelodanjenoj u Narodnim Novinama od 22. III. 1921. potkrale su se u § 11. neke pogreške. Donosimo ovdje tu naredbu bez dotičnih pogrešaka: |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 44 <-- 44 --> PDF |
§ 1. Tko želi, da poluči u gospodarsko-šumarskom fakultetu sveučilišta kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu doktorat gospodarstva dotično šumarstva, ima predložiti na srpsko-hrvatskom ili slovenačkom jeziku samostalno izradjenu znanstvenu raspravu i načiniti strogi jedan ispit. §2. Znanstvenom raspravom i strogim ispitom ima kandidat dokazati, da je sposoban za samostalan znanstveni rad. Rasprava ima obradjivati predmet, koji pripada gospodarskom dotično šumarskom području ; ona se ima pisana ili štampana predložiti u tri primjerka. Pod naslovom »inauguralna disertacija" (ili slično) ne smije se nijedan pismeni sastavak dati u štampu, dok ga ne odobri profesorski zbor gospodarsko-šumarskoga fakulteta. Znanstvenu raspravu može iznimno nadomjestiti konstrukcioni elaborat sa stručnim opisom i znanstvenim obrazloženjem, iz kojeg se razbira, da je kandidat sposoban za samostalan znanstveni rad. Raspravi, dotično konstrukcionom elaboratu, ima kandidat priložiti točan popis upotrebljenih pomagala s pismenim očitovanjem, da je predanu raspravu sam izradio. §3. Znanstvenu raspravu ima kandidat zajedno s molbenicom za pripust k strogom ispitu podnijeti profesorskom zboru gospodarskošumarskoga fakulteta i uručiti je dekanu toga fakulteta. Molbenici ima osim rasprave priložiti : 1. krsni ili rodni list; ´2. svjedodžbu zrelosti gimnazije, realke ili realne gimnazije; " 3. svjedodžbe svih triju gospodarskih dotično šumarskih teo^ rčtskih državnih ispita, načinjenih u ovom fakultetu ili ispitne svjedodžbe druge koje gospodarske ili šumarske visoke škole, iz kojih se razbira, da je kandidat doista svršio stručnu visoku školu i da je propisno ispitan iz svih glavnih predmeta, koji se predaju u gospodarskom dotično šumarskom odjelu ovoga fakulteta; 4. kratko sastavljen „curriculum vitae", u kojem valja naročito istaknuti tok visokoškolskoga obrazovanja, eventualno kasnije saradjivanje u laboratorijima, znanstvenim institutima i t. d. kao i glavnu struku, kojom se kandidat osobito bavio i iz koje u smislu §§ 10. ili . naročito želi praviti strogi ispit. §4. Dekan će molbenicu ispitati i našavši je u redu, predat će raspravu na ocjenu dvojici izvjestitelja. Bude li dekan u sumnji, da li se kandidat s obzirom na § 3. točku 3. može pripustiti k pravljenju strogoga ispita, zatražit će odluku profesorskoga zbora. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 45 <-- 45 --> PDF |
§5. Znanstvenu raspravu ocjenjuju redoviti ili ako takovih nema, izvanredni profesori dotične struke, a ako ni tih nema, profesori iste stručne skupine. Ako treba, može drugi ocjenitelj biti i redoviti ili izvanredni profesor one struke, kojoj je rasprava po svom sadržaju najbliža. Iznimno može profesorski zbor tu dužnost povjeriti i profesoru druge koje visoke škole, koji u gospodarsko-lumarskom fakultetu predaje kao honorirani docent. Ako su u fakultetu više od dva redovna profesora iste struke dotično iste stručne skupine, izmjenjuju se oni redom u ocjenjivanju. Dekan odredjuje u dogovoru sa ocjeniteljima primjeren rok za ocjenu znanstvene vrijednosti rasprave. § 6. . Ocjenitelji predaju dekanu obrazložene pismene ocjene s izjavom, da li je rasprava „odlična", „dovoljna" ili „nedovoljna". §7. Kandidat se ne pripušta k strogom ispitu, ako oba ocjenitelja označe raspravu neprihvatljivom, ili ako raspravu nepovoljno ocijeni profesor struke, koju je kandidat označio kao glavnu. Ako pak raspravu označi neprihvatljivom profesor sporedne struke, tad o pripustu kandidata na ispit odlučuje profesorski-zbor. Kandidatu se ima pismeno priopćiti odluka da li se pripušta ili ne pripušta k ispitu. Ako se pripušta, odredjuje dekan podjedno rok za usmeni ispit. §8. Ako podnesena rasprava ne bude odobrena, može kandidat najranije nakon jedne godine predati novu disertaciju. Ako ni ponovna disertacija ne bude odobrena, to se od toga kandidata nikakva dalja disertacija ne će više primiti niti će takav kandidat moći u tom fakultetu steći nostrifikaciju doktorata, koji je eventualno drugdje polučio. §9. Strogi se ispit održava javno ; u pravilu on ne smije trajati dulje od dva sata. Ispitivanje ima polaziti od kandidatove pismene radnje i obuhvatiti cijelu stručnu skupinu, kojoj radnja pripada, pri čemu valja osobit obzir uzimati na glavnu struku. Ispitu predsjeda dekan, a ako je on spriječen, prodekan. Ispitno se povjerensivo sastoji od predsjednika, od oba ocjenitelja znanstvene rasprave i prema ispitnim strukama od jednoga ili i više daljih ispitivača, koje odredjuje dekan. Treći ispitivač ispituje na gospodarskom strogom ispitu iz jedne pomoćne ili osnovne discipline, a na šumarskom strogom ispitu iz jedne osnovne discipline dotično skupine srodnih osnovnih disciplina. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Osim toga ima se na svakom šumarskom strogom ispitu pitati i šumska politika, a u danim slučajevima još i jedna ili dvije od onih disciplina, koje istina pripadaju drugoj stručnoj skupini, ali su s odabranom glavnom skupinom vrlo srodne. Predsjednik pita samo onda, kad je podjedno i ispitivač. Redovni profesori iste struke dfetično iste stručne skupine izmjenjuju se redom kao ispitivači. Isto vrijedi i za izvanredne profesore. Kod eventualnog ponavljanja ispita treba da po mogućnosti budu isti ispitivači § 10. Područje gospodarske znanosti dijeli se s obzirom na strogi ispit u četiri stručne skupine, izmedju kojih može kandidat po volji birati. Te skupine jesu : 1. proizvodnja gospodarskog bilja; 2. živinogojstvo ; 3. gospodarska uprava s taksacijom ; 4. gospodarska kemijska tehnologija. U prvu skupinu pripada ukupno poljodjelstvo i bilinogojstvo. Glavni je predmet poljodjelstvo. U drugu skupinu pripada ukupno živinogojstvo, mljekarstvo i fiziologija domaćih životinja. Glavni je predmet živinogojstvo. U treću skupinu pripada gospodarska uprava i taksacija sa knjigovodstvom, zadrugarstvo i nacionalna ekonomija. Glavni je predmet gospodarska uprava. Osim ovih struka pojedine skupine ima se u smislu § 9. na strogom ispitu pitati još i jedna srodnija pomoćna ili osnovna disciplina, koju kandidat može po volji odabrati ili pak druga koja glavna disciplina, koja je s predmetom znanstvene rasprave u vezi. § U I područje šumarske znanosti dijeli se s obzirom na strogi ispit u četiri stručne skupine, izmedju kojih kandidat može po volji birati. Te skupine jesu. 1. uzgajanje šuma s tloznanstvom i naukom o stojbini, te uporaba šuma sa šumskom industrijom i trgovinom ; 2. obrana šuma od štetnika i elementarnih nepogoda (šumarska entomologija, šumarska fitopatologija, uprava i obrana šuma zajedno s meteorologijom i klimatologijom,); 3. procjena i uredjivanje šuma (dendrometrija, računanje vrijednosti šuma sa šumskom statikom i uredjivanje šumskog gospodarstva). 4. uredjivanje bujica i gradnja šumskih prometala Kandidat, kojemu je glavna struka uredjivanje bujica, ima na strogom ispitu odgovarati i iz vodnoga graditeljstva, te iz uzgajanja šuma zajedno sa tloznanstvom i naukom o stojbini. Isto tako ima i kandidat, kojemu je glavna struka gradnja šumskih prometala, na strogom ispitu prema potrebi odgovarati i iz vodnoga graditeljstva, a uvijek iz uporabe šuma sa šumskom industrijom i trgovinom. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Osim toga pita se u smislu § 9. na šumarskom strogom ispitu šumska politika i jedna po volji odabrana osnovna disciplina ili pak skupina srodnih osnovnih disciplina (matematika, teoretska mehanika sa tehničkom i gradjevnom mehanikom, kemija sa biokemijom ili šumarskom kemijskom tehnologijom, botanika s dendrologijom i anatomskom gradjom drvlja, mineralogija i petrografija s geologijom, nacionalna ekonomija). § .12. t O uspjehu cijeloga strogog ispita odlučuju ispitivači većinom glasova Ako su glasovi podijeljeni, odlučuje profesor struke, koju je kandidat označio glavnom. Vijećanje o uspjehu ispita i glasovanje vrši se s isključenjem javnosti. Uspjeh ispita označuj« se ocjenom „odličan", „dovoljan" ili „nedovoljan". O uspjehu strogoga ispita izdaje predsjedništvo povjerenstva kandidatu na njegov zahtjev svjedodžbu. § 13. Reprobacija na usmenom ispitu ne poništava povoljnu ocjenu kandidatove znanstvene rasprave. Reprobirani kandidat može se ponovo podvrći strogom ispitu nakon šest mjeseci. Ne uspije li kandidat ni na ponovnom ispitu, ne može više polučiti doktorat u ovom fakultetu niti može postići nostrifikaciju eventualno drugdje polučenoga doktorata. § 14. Dekanat vodi poseban zapisnik o svim kandidatima, koji se prijavljuju za strogi ispit. U taj se zapisnik unose i svi zaključci o odobrenju ili reprobaciji pismene rasprave, kao i o uspjehu usmenoga ispita. Zapisnik potpisuju svi članovi ispitnoga povjerenstva. § 15. Taksa za ocjenu znanstvene rasprave iznosi 400 K. Ista se taksa plaća i kod eventualnoga ponovnoga predlaganja disertacije. Taksa se ima položiti prigodom predaje molbenice, a dijeli se na jednake dijelove medju ocjenitelje rasprave. Taksa za svaki usmeni strogi ispit, pravio se on prvi ili drugi put, iznosi 600 K, te se ima platiti u dekanatu najkasnije osam dana prije pristupa k usmenom .strogom ispitu. Taksa propada, ako kandidat na odredjeni dan bez opravdana razloga ne pristupi k strogom ispitu. O tome, dâ li je razlog nepristupa opravdan ili nije, odlučuje profesorski zbor. . ´ Od takse za usmeni strogi ispit ide 50 K u sveučilišnu zakladu, a ostatak dijeli se na jednake dijelove medju predsjednika i ispitivače. Ako je predsjednik ujedno i ispitivač, dobiva dvostruki dio. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1921 str. 48 <-- 48 --> PDF |
§ 16. Promociju obavljaju pod predsjedanjem rektora, a u prisutnosti dekana gospodarsko-šumarskoga fakulteta, redoviti profesori toga fakulteta per turnum Prije promocije valja u sveučilišnoj kvesturi platiti za promociju propisanu taksu. Taksa za promociju iznosi 400 K. Od toga iznosa dobivaju rektor, dekan i promotor svaki po 100 K, a s preostalih 100 K imadu se namiriti troškovi za izdavanje diplome § 17. Ova naredba staje na snagu danom proglašenja u „Narodnim Novinama*. Broj 1482/1921. Natječaj. Kod državnog šumarskog ureda u Vinkovcima popuniti će se 4 (četiri) lugarska mjesta sa slijedećim berivima i to : a) Godišnja plaća i narav plaće sačinjavajući osobni doplatak 700 K b) Stanarina 160 K c) Paušal na odoru 100 K d) Deputatno zemljište u naravi 3 kat. rala. e) Deputatna ogrevna drva 20 prostorni metara. Na ova mjesta mogu se imenovati samo oni, koji su 1. NeporoČna vladanja. 2. Prevalili 24 godinu života. 3. Uspješno položili lugarski ispit. 4. Vješti službenom jeziku, govoru i pismu. 5. Koji uz potpunu duševnu i tjelesnu snagu bezpogrešno govore, vide i čuju, što se imade dokazati liječničkom svjedocbom kotarskog ili vojničkog liječnika. Gornjim ispravama obložene vlastoručno pisane molbenice imadu se najkasnije do 30. travnja 1921. ovom državno šumarskom uredu predložiti. Vinkovci, dne 16. ožujka 1921. Državni šumarski nred. \ Gozdni urad v Oplotnici proda vsak mesec 4—S vagonov jelovih desk. Ponudbe nato množino je poslati začetkom vsakega meseca v zaprti kuverti pod «označbo „Oferr-deske" na označeni urad, kateri daje tudi pojasnila. Uređuju profesori Dr. A. Petračlć i Dr. A. Lerftkovlć. Tiskara C. Albeecht, Zagreb. |