DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Konfiguracija terena prinuđava opšti pravac vetrova na
skretanja, koja znatno variraju prema pravcu dolina. U planinskim
tesnacima ima u stvari samo dva pravca vetrova,
koji su određeni njihovim položajima. Tako u Gothardu duvaju
vetrovi stalno sa severa na jug ili obratno. Na otvorenim
vrhovima kao n. pr. u Sentisu, gde nema nikakvih
prepreka, može se lako videti pravi pravac vetrova.


Kad se vetar pretvori u oluju, može da prpuzrokuje
velike štete šumi. Zbog toga se seče i vrše u šumi uvek u
suprotnom pravcu glavnih vetrova kako ivica šume ne bi
bila direktno izložena u´darcu vetrova. U Svajcarskoj se
s toga seča vrši u pravcu ševero-istoka na jugo-zapad. U
Alpama, gde je pravac vetrova različit i promenljiv, isto je
tako različit i promenljiv i pravac seča. U Juri, gde je severo-
istočni vetar najjači, seča se vrši u protivnom pravcu
njemu.


U Svajcarskoj se najviše plaše vetra zv. „Fen". Najpogodovniji
uslov za njegovo obrazovanje je tada, kad na
severozapadu Evrope (Britanskim ostrvima) vlada barometarska
depresija, a barometar na jugu Alpa stoji visoko t. j .
pokazuje slab pritisak. Depresija privlači i udiše, guta vazduh
oko sebe i to prouzrokuje strujanje u pravcu severa.
Vazduh dolina na severu od Alpa, u dolinama Rajne, Lente,
Rajsa, Oberhasla, Grindelvada i dr., kao i pobočnih dolina
kantona Vale-a proređuje se. Usled ovoga se slabi ravnoteža
u vazduhu sa obe strane Alpa i gušći vazdušni slojevi
na jugu od Alpa teže da popune ovu barometarsku prazninu,
zbog čega su prinuđeni da se uspenju uz južne padine Alpa.
Ovo penjanje vazdušnih struja prouzrokuje postepeno razhlađivanje
vazduha i on se pretvara u kišu i sneg.


Od grebena Alpa vazduh, koji dolazi sa severa Italije
naglo se survava u alpijske doline. U ovom padu on dostiže
vrlo brzo temperaturu, koju je imao pre penjanja uz
Alpe ; ona se povišava i usled samog zgušnjavanja. I kad
ovaj vetar već stigne na dno dolina, on je topal, izvanredno
suh, žestok i bujan, ali odmah malo dalje u ravnici on gubi
naglo svoju silinu.


Fen duva dolinom Rajne dopirući dosta daleko na sever.
U Alštetenu, ma da se na Ciriškom jezeru slabo oseća, zatim
u Lucernu, Tunu i San Moricu.