DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Konfiguracija terena prinuđava opšti pravac vetrova na skretanja, koja znatno variraju prema pravcu dolina. U planinskim tesnacima ima u stvari samo dva pravca vetrova, koji su određeni njihovim položajima. Tako u Gothardu duvaju vetrovi stalno sa severa na jug ili obratno. Na otvorenim vrhovima kao n. pr. u Sentisu, gde nema nikakvih prepreka, može se lako videti pravi pravac vetrova. Kad se vetar pretvori u oluju, može da prpuzrokuje velike štete šumi. Zbog toga se seče i vrše u šumi uvek u suprotnom pravcu glavnih vetrova kako ivica šume ne bi bila direktno izložena u´darcu vetrova. U Svajcarskoj se s toga seča vrši u pravcu ševero-istoka na jugo-zapad. U Alpama, gde je pravac vetrova različit i promenljiv, isto je tako različit i promenljiv i pravac seča. U Juri, gde je severo- istočni vetar najjači, seča se vrši u protivnom pravcu njemu. U Svajcarskoj se najviše plaše vetra zv. „Fen". Najpogodovniji uslov za njegovo obrazovanje je tada, kad na severozapadu Evrope (Britanskim ostrvima) vlada barometarska depresija, a barometar na jugu Alpa stoji visoko t. j . pokazuje slab pritisak. Depresija privlači i udiše, guta vazduh oko sebe i to prouzrokuje strujanje u pravcu severa. Vazduh dolina na severu od Alpa, u dolinama Rajne, Lente, Rajsa, Oberhasla, Grindelvada i dr., kao i pobočnih dolina kantona Vale-a proređuje se. Usled ovoga se slabi ravnoteža u vazduhu sa obe strane Alpa i gušći vazdušni slojevi na jugu od Alpa teže da popune ovu barometarsku prazninu, zbog čega su prinuđeni da se uspenju uz južne padine Alpa. Ovo penjanje vazdušnih struja prouzrokuje postepeno razhlađivanje vazduha i on se pretvara u kišu i sneg. Od grebena Alpa vazduh, koji dolazi sa severa Italije naglo se survava u alpijske doline. U ovom padu on dostiže vrlo brzo temperaturu, koju je imao pre penjanja uz Alpe ; ona se povišava i usled samog zgušnjavanja. I kad ovaj vetar već stigne na dno dolina, on je topal, izvanredno suh, žestok i bujan, ali odmah malo dalje u ravnici on gubi naglo svoju silinu. Fen duva dolinom Rajne dopirući dosta daleko na sever. U Alštetenu, ma da se na Ciriškom jezeru slabo oseća, zatim u Lucernu, Tunu i San Moricu. |