DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 59 <-- 59 --> PDF |
211 Hinko N a g1 e r i Adolf Helebrandt imenovani su za nadšumare I. razreda. Kod šumske´uprave vlastelinstva ...... Buč-Kamensko. Imenovanje šum. ravnatelja Dr. A. Ugren o vic a sveuč. profesorom u Zagrebu, bilo je povod reorganizaciji ureda šum. ravnateljstva u Pakracu. Uprava ovog ureda povjerena je bivšem tamošnjem nadšum Vaclavu Novaku , koji je ujedno imenovan šumarnikom : Uprava šumarije Pakrac povjerena je A. T e r e r u, koji je imenovan upraviteljem iste u Dragoviću; uprava šum Kamensko povjerena je upravitelju Rud. KOrberu, a ona u Buču Ernestu Pixe, koji je imenovan nadšumarom. Umrli. Antun Vavara, kr. kot. šumar u miru umro je 10. oktobra u Virovitici u 76. godini živeta. Slava mu! Ljudevit Szentgyorgy i šum. savjetnik šum. odsjeka ministarstva šuma i ruda u Zagrebu umro je dne 14. novembra o. g. u 60 god. života. Pokojnik je bio vrlo štovan medju svojim drugovima u struci. U mladjim godinama javio se je sa nekoliko članaka u Šumarskom listu, a kašnje je bio dugogodišnji odbornik i blagajnik Hrv. šum. društva, pa je naročito potonju službu vršio sa takovom brigom i trudum, da mu je teško naći premca u toj društvenoj službi I . svojoj šum. službi bio je pokojnik veoma uredan no tih radnik i dobar drug. Slava mu! Jubilej. Osobito zaslužni radnik za podizanje šumskog gospodarstva nadšumarnik brodske imovne općine O. pl Agić, zaslužan n ročito radi toga, što je uzgojio gotovo već jednu generaciju dobro školanih lugara, proslavio je dne 6. augusta o. g. u krugu svojih ovgodišnjih polaznika lugarske škole 30-godlšnjicu marnog i za sve šumoposjtdnike korisnog službovanta. Po aznici škole pozdravili su preko njihovi g druga lugara Jove Beč-a svečara i čestitali mu jubilej zaželivši mu, da još dugi niz godina poradi na korist šumarstva . pće, a lugarskog staleža napose. Kod same ove slave bili su prisutni kr. šum. nadsavjetnik Ivan Zerulka i kr. šum. savjetnik Petar Manojlović, koji su svečaru takodjer čestitali. — I mi želimo svečaru, da mu §og podijeli još dugi niz godina zdravlje, da uzmogne još dalje poraditi na procvatu šumarstva. Stališke vijesti. Državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Ovaj ispit obdržavao se od 5. IX. — 17. IX., na temelju naredbe Šumarskog odsjeka ministarstva šuma i ruda br. 2538. od 28. JV. 1921. Pristupilo je 25 kandidata. Od ovih je 1 položio ispit sa odličnim uspjehom, 12 jednoglasnim, 10 većinom glasova a dvojica nisu udovoljila, pa moraju ispit ponoviti. Za pismene radnje su bila zadana slijedeća pitanja: |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 60 <-- 60 --> PDF |
I. Skupina, a) Uzgoj šuma: Opišite gospodarsku i uzgojnu važnost proreda za njegu sastojina, navedite ukratko najvažnije sisteme proreda. b) Uporaba š uma: O čemu ovisi kod uporabe drva njegova trajnost. Sto znate o trajnosti naših glavnih vrsti drva? Kako se trajnost može povećati ? II. Skupina, a) Geodezija: Kako se određuju visinske razlike terenskih točaka? U čemu se sastoji bit metoda za određivanje visinskih razlika? b) Računanje vrednos.ti šuma. Iz jedne šume može se kroz 20 godina dobivati potrajni prihod od 10.000 ms. Drvo želi vlasnik šume u vlastitoj režiji izrađivati i voziti do stovarišta, do kojeg je izgradio dobar izvozni put. Usljed izgradnje toga puta bit-će troškovi dovoza za 5 K po m2 jeftiniji, nego li dosada. Pita se: 1. Kolik je dobitak posjednika šume iz ove investicije, i to, a) u kapitalnom iznosu, b) kao neprestano dospjevajuće godišnje rente. 2. Koliko iznosi iz ovog poduzeća proističuća poduzetna dobit izražena a) u kapitalnom iznosu, b) u godišnjoj renti. 3) Kolik poslovni kamatnjak odgovara investicionoj glavnici od K 300.000? III. Skupina. Prometna sredstva. Kroz brdski terrain gradi se šumska željeznica s kolosjekom 750´%,- Kandidat, koji kod te gradnje sudjeluje, ima snimiti poprečne profile i izračunati podatke za mostove. 1. Opišite snimanje poprečnih profila. 2. Izračunajte dimenzije nosioca 4 m dugog drvenog mosta. Potrebiti podaci prepuštaju se slobodnom izboru uz obrazloženje, IV. Skupina. Šum ski zakon iT Po kojem zakonu raspravljaju se i presuđuju čini glede šumskih šteta? Navedite pojedine propise tog zakona glede prekršaja proti sigurnosti šumskog vlasnictva, te koje.su vlasti zvane, da iztrazuju r da kazne ove prekršaje? Opišite potanko cijeli postupak kod raspravljanja jedne šumske Štete koja je počinjena sječom stabala i to od onog vremena kad. Vam je lugar podnio prijavnicu, pak do vremena kada presuda postane pravomoćna u I-voj, dotično H-goj, dotično III-ćoj molbi. Ispitno povjerenstvo je bilo sljedeće: Ing. Aleksandar Havliček, kr. zemalj šumar, savjetnki, kao zamjenik predsjednika povjerenstva i kao ispitni povjerenik za IV. skupinu. Ing. Dr. Andrija Petračić kao ispitni povjerenik za I. skupinu. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Ing. Petar Prpić, kr. šumar, savjetnik, kao ispitni povjerenik za li. skupinu. Ing. Milan Marinović, kr. šumar, nadinžinir, kao ispitni povjerenik za III. skupinu. Zavod za šumske pokuse. Na predlog prof. zbora sveučilišta gosp. šum. fakulteta u Zagrebu osnovan je na fakultetu zavod za šumske pokuse, a povjereništvo za prosvjetu i vjere potvrdilo je slijedeći statut za taj zavod : Statut zavoda za šumske pokuse u gospodarsko-šumarskom fakultetu sveučilišta kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu. § L U gospodarsko-šumarskom fakultetu sveučilišta kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu osniva se „Zavod za šumske pokuse." §2. Zavodu je svrha, da sustavnim pokusima i znanstvenim istraživanjima i opažanjima promiče šumarsku znanost i šumsko gospodarstvo.. § .. Pokusi dotično istraživanja i opažanja izvode se dijelom u šumi, a dijelom u laboratorijima fakulteta i u pokusnom vrtu. Rezultati toga rada objelodanjuju se u zavodskom glasilu, kojemu je natpis »Godišnji glasnik za šumske pokuse´. § 4. Pokusi (istraživanja, opažanja) jesu ili redovni ili vanredni : a) redovni, kad su im povodom razlozi trajne naravi; b) vanredni, kad su im povodom nepredvidljivi dogadjaji u šumama, kao polomi od vihra ili snijega, štete od kukaca, gljiva i t. d. § 5. Metodu pokusnoga rada odabira stručni referent (§ 11.) po vlastitoj rasudi; no pri tom kao i pri spremanju pojedinih osnova za redovne pokuse (istraživanja, opažanja) dotično pri odlučivanju ,o vrsti redovnih pokusa i 0 redu, kojim će se ti pokusi izvršivati, referent treba da se što više osvrće na praktičnu vrijednost i važnost pojedinih pokusa za šumsko gospodarstvo. U tom pogledu bit će mu naročito mjerodavne želje šumarskog odsjeka ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. , §6. Vrhovni nadzor nad zavodom vrši kr. hrv.-slav. zemaljska vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjere. §7. Neposredni nadzor nad zavodskim poslovanjem vrši stručno vijeće, koje u glavnom rukuje upravom zavoda (§ 3.). |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 62 <-- 62 --> PDF |
214 Članovi su stručnoga vijeća profesori šumarske struke u gopodarsko- šumarskom fakultetu zagrebačkoga sveučilišta. Preko toga može stručno vijeće izabrati svojim članovima i profesore dotično honorirane docente onih struka navedenoga fakulteta, koje su sa šumarskom strukom usko vezane. Te su struke, nar ročito : meteorologija i klimatologija, tloznanstvo i nauka o stojbini, dendrologija, šumska zoologija i entomologija i šumska fitopatologija. § 8. Stručno vijeće može zaključiti, da zavod pristupi k internacionom savezu zavoda za šumske pokuse i odrediti svoga izaslanika, koji će zavod na kongresu toga saveza zastupati. §> Stručno vijeće održava tečajem godine sjednice, i to jednu redovnu pred sastavom državnoga budžeta, a vanredne u svako doba prema potrebi. Pod godinom se razumijeva razmak u vremenu od jedne do druge redovne sjednice. U godišnjoj redovnoj sjednici vijeće najprvo izbira zavodskog predstojnika (§ 10.), a iza toga raspravlja i odredjuje, kojim, će se redom, na kojim mjestima i u kojem opsegu preduzimati tečajem godine redovni pokusi (istraživanja, opažanja) i kojim će se redom rezultati izvrš nih radova objelodanjivati u zavodskom glasilu ; zatim sastavlja na temelju odluka stvorenih za zavodski rad osnovu za godišnji proračun zavoda, učvšćujući u nju i stanovitu potrebu za vanredne radove te prihvaćenu osnovu proračuna predlaže preko zavodskog predstojnistva kr. zem. vladi, povjereništvu za prosvjetu i vjere i šumarskom odsjeku ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. U toj sjednici priopćuje predstojnik zavoda vijeću radi eventualne primjedbe glavni godišnji izvještaj, što ga je na osnovi pismenih izvještaja stručnih leferenata (§11 ) sastavio za zavodsko glasilo o radu ttčaem minule godine. Krijepiš godišnjega tog izvještaja imade predstojnik zavoda uvida radi podnijeti naprijed pomenutom povjereništvu i šumarskom odsjeku. Varedne sjednice održava stručno vijeće tijekom cijele godine prema potrebi, i to bilo na poziv predstojnika bilo na prjtdlog kojega od referenata. U tim se sjednicama raspravlja o onakim važnijim predmetima, o kojima ili predstojnik zavoda sam ne može da odluči ili ksd stručni koji referent želi, da sasluša mnijenje članova vijeća. § 10. Zavodu je na čelu predstojnik. Piedstojnika zavoda biraju članovi stručnoga vijeća izmedju sebe na godinu dana (§ 9.). Nitko nije dužan, da dvije godine uzastopce bude predstojnik zavoda. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Predstojnik upravlja administrativnim poslovima zavoda, vodi koresponpenciju, zastupa zavod prema vani i uredjuje zavodsko glasilo za vrijeme predstojničke svoje službe. On saziva sjednice stručnoga vijeća i predsjeda im. Ako je predstojnik spriječen, zamjenjuje ga njegov predhodnik. Za vodjenje zavodskih posala dobiva predstojnik godišnju nagradu. § .. Članovi stručnoga vijeća izvršuju pokuse (istraživanja, opažanja) u svojstvu referenata, i to svaki za svoju struku. Stručni referent sastavlja osnovu za pokus (istraživanja, opažanja), što ga u sporazumu sa šumarskim odsjekom ministarstva´ šuma i rudnika u Zagrebu i sa stručnim vijećem kani izvoditi, kao i troškovnik za taj rad za dotičnu budžetsku godinu te posebnim dopisom predlaže predstojniku zavoda potpuno izradjeni program o provedbi toga rada. Radna osnova treba da sadrži opseg pokusa (istraživanja, opažanja) i metodu rada s eventualnim formularima, tako da u slučaju potrebe može i nastavljač rada već započeti posao nastaviti i shodno ga kraju privesti. Jednom usvojena i kod preduzeta jur rada upotrebljavana osnova ne smije se sve do završetka rada mijenjati. ´ - Samu provedbu rada vrši stručni referent sa stručnim pomoćnicima, koji su u tu svrhu zavodu pridijeljeni § 12.). Na koncu godine predlaže stručni referent zavodskom predstojniku pismeni izvještaj o stanju pojedinoga, pa i nedovršenog rada, kao i o postignutim rezultatima. § 12. Kao stručni pomoćnici pridjeljuju se zavodu na službovanje šumarski stručnjaci iz državne službe. Ti pomoćnici ostaju za cijelo vrijeme svoga pridjeljenja u predjašnjem službenom svom statusu, a bez saglašenja stručnoga vijeća ne mogu se natrag premjestiti u šumsko-upravnu službu. § 13. Stručni referenti i pridjeljeni stručni pomoćnici i službenici imadu za putovanja, koja preduzimaju u interesu zavodskoga rada, pravo na putne pristojbe po općim propisima, valjanim za službena putovanja državnih činovnika i službenika. § 14. Svaki stručni referent dobiva prema vrsti i opsegu izvršenoga rada primjerenu nagradu, koja mora biti predvidjena u godišnjem predračunu zavoda (§ 9.). § 15. U pisarni zavoda namješta se nužno tnanipulaciono i pisarničko osoblje. Ono vodi urudžbeni zapisnik, pohranjuje sjedničke zapisnike i ostale zavodske spise, obavlja pisarničke poslove i prenosi u „registre" o zavodskim radovima, sve važne podatke o rezultatima tih radova. \ |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1921 str. 64 <-- 64 --> PDF |
< 216 § 16. Troškovi za zavod namiruju se dijelom na teret budžeta po vjereništva za prosvjetu i vjere, a dijelom na teret budžeta šumar skoga odsjeka ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. Povjereništvo za prosvjetu i vjere plaća godišnju nagradu pred sjednikovu i namiruje beriva manipulacionoga i pisarničkog osoblja i najamninu za zavodske prostorije. Šumarski odsjek ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu do djeluje stručno pomoćno i vrtlarsko osoblje i nosi sve ostale troš kove u visini odobrenoga predračuna (§ 9.). § 17. Doznačivanje pojedinih u državnom budžetu za zavod osiguranih kredita kao i polaganje računa o potrošku tih kredita vrši se prema općim propisima, valjanim za izvršivanje državnog budžeta. § 18. Ova naredba staje na snagu danom proglašenja u „Narodnim Novinama". U Zagrebu, dne 21. studenoga 1921. Pokrajinski namjesnik za Hrvatsku i Slavonju Dem etro vić v. r Razdioba potpora iz zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika. Min. Šuma i Ruda Dr. Krizman dozvolio je, da se prije obstojale 2 zaklade (jedna za državne, a jedna za autonomne i imovno-općinske šum. činovnike) ujedine, te su za godinu 1921.-22. iz zajedničke raspoložive glavnice razdijeljene pripomoći slijedećoj djeci : P o 4300 kruna : Marija Kesterčanek, Bogdan Stoianović, Georg^ Georgijević, Ela Puches, Ivka Kovačina, Dobroslav Cesaric, Regina* Kozjak, Sofija Puljević-Nikolić, Zora Reschner, Ljudevit Rescher Vladišlav Melesiczky Svetozar Garić, Jolanka Dianovsky, Antonija Pleša, Bogdana Stojanović, Rikard Georgijević, Olga Puches, Anka Rukavina, Božena Brosig, Vera Kern, Milivoj Vraničar, Anka Puljević Nikolić, Vjenceslav Reschner, Bogdan Višnjić, Nedeljka Drenovac, Blažena Brausil, Nada Demi, Po 4000 kruna : Jelka Majstorović, Mirko Majer, Zdenka Kreč, Krešimir Jerbić, Nevenka Vuković, Vladimir Fuksa, Nevenka Grozdanić. Juraj Prstec, Milan Franješ, Mile Seidel, Zlatko Stipčić, Danica Rukavina, Nenad Popović, Selimir Dumendžić Viktor oolc, Teodor Baretić. Božidar Fuksa, Latinka Grozdanić, Jelena Prstec, Juraj Franješ, Oskar Seidel, Nada Seidel, Marijan Stipčić, Franjo Polaček, Branko Manojlović, Vera Kopf, Franjo Sućević, Gjurgjica Lajer, Marica Polaček, Jovanka Manojlović, Vladimir Kopf, Petar Sučević, Božica Hoferer. P o 3900 kruna : Stanko Bilinski, Petar Bilinski, Marica Bilinski. — Ukupno 263.800 kruna. |