DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 20 <-- 20 --> PDF |
2^ Šumska industrija I trgovina^ voJnju tanina, U Hrvut.koj datira moderna mdu.tnja ekstruk a Jrveta la proi/ :;:i ;;četk; rata te aanas zauzima odlično mjc.to. No na.vccma se razmahala d.´tn ck ta^kla u južnoj Americi, gdje up.avo ogromne sumo kvebraha g : du ) daju osnovicu .a industrijsko prcradivan.e u na.s.rem smrslu. (gucDuiuu>; udj^^ ^^.,.„,„;,,^ ^...^odari na svjetskom tržištu vehcimmi svoje Ova ju/no^amcričku industrija gosp< oga kapitala, ona zapravo ravna razvijanjem produkcije i vanrcdnom snagom sv ciicna na tom polju. , . ,. -i Dok još troškovi transporta nisu mnogo odlučuali, ogrameavala s. ... ropska industrija ekstrakta na produkciju žitkih otopina sa neko 24% sadržaja ni tminu Kako su rasli transportni troškovi te kako je sve katastrofalnija poček da biva nestašica vagona, tako je sve veću važnost dobivalo nastojanje, da se što bolje iskoristi ono malo skupog tovarnog prostora. Išlo se dakle sukcesivno /a tim, da se produciraju što koncentrisaniji tipovi. Konačno je n< i osnovu studija južno.američke ekstrakcijonc tehnike — uspjela produkcija suhoga ekstrakta, koji tim što se dade otpremati u vrećama, te po niskom ^tepenu \ode, što je sadržava u sebi, pokazuje sa transportno^tehniekog gle^ dišta osobite prednosti. Danas se i kod nas produciraju gotovo samo gusto^ žitke otopine sa 40—45% tanina i sulii tipovi sa 60—70´??; tanina. Naša industrija tanina pored južno^amcričke jedan je od najvažnijih faktora na evropskom tržištu tanina, U nas postoje ove veće tvornice: »Našička tvornica tanina i parna pila d. d.« (Suš ne-Gjurgjcnovac kraj Našica), »S. .. Gutmann d. d.^< (Bclišćc, Sla* \omja), »Tvornica hrastovog ekstrakta« (Mitrovica, Srijem), ,/1..).... hrastom vog ekstrakta d. d.« (Županja), »Tvornica ekstrakta za učinjanjc« (Sisak, ..^ vatska) te konačno tvornice manjega opsega u Sloveniji kao: Geihardus in sU novi, Majšperk; Kurka i Wildi, Polzela, Wo&chnagg i sinovi, Šoštanj i Komična tovarna, Šoštanj, koje produciraju u prvom redu za lokalnu potrebu, a ostatak se izvaža. Ukupna produkcija ovih tvornica i/nosila bi — u normalnim prilikama — do 4000 vagona godišnje, od česa može da konsumira domaća kožna industrija tek neko 600 vagona. Dakle daleko veći se dio naših ekstrakta izvozi i to u prvome redu u Njemačku Austriju, Čehoslovačku, Njemačku, Englesku i Ru^ munjsku a u manjim kohčinama i u Belgiju, Holandiju, Francusku, Italiju, Poljsku, Svajcarsku i Bugarsku. Nažalost nije naša industrija tanina danas u položaju, da iskoristi niti polovinu svoga kapaciteta. Postojana nestašica vagona s jedne strane priječi da se tvornice tanina ne mogu pravilno i trajno opskrbljivati potrebnim ...^ čiuama taninskoga drva - a ta je količina vanredno veHka — a s druge strane, koja je jednako važna kao i prva, ona ometa pravilnu ekspediciju gotove r(.hc. Posljedica je toga bila, da su tvornice tanina bile po nekoliko puta prisiljene, da svoje poslovanje ih na dulje vremena smanje iU posvema obustave, jer ili mjesu rnogle da se trajno aHmeutuju taninskim drvom ili jer su tvornička skla. dista bila prepuujena prod.nom no .. ekspedovanom robom. Ako se k tome uzmu u_raeun jo^ i poslovne sn,etnje svake ruke i nažalost prečesti radnički štrajkovi. Iako je dokuć.ti, kako je nedostatno iskorištavana ona .ndustnja. kojn je u prvome redu zvan^ da ojača uašu valutu. t,ansn^r!"nnH´rr´ ^´!^.^´ ´´´´´´ ´-´^´´´´´^´ ^^´´^-´´^´^i^^ 1-i ^- poboljšanju tiansporta. Doklegod ne budu n.i´^c drž-ivn,^ .^...li . i , .uom količinom vagona, koji ^ \LZXr . ^^^Voh^A. sn dov.,1, naši riječki transpitni h.l^.^^, ´?"´´" " ""´"´^*´ *´"´^´´^.´"´ ^^ i iivcvn.h nomirnica n da u i t ´´tovurn^inK-m ... st.bih šljiva da u isto vnjcrnc neće hrodoNi str.aih tru,M,,c´v,h |