DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Literarni pregled. 21 clruštiu´a smjeti ula/iti u SUMI i Dr^n u, u bli/ini kojih Icžo gotovo N^ve nasc tvornice tanina, neće naša industrija tanina moći da se razvije cio potpune snage te će s\agda zaostajati /u silnom industrijom kvcbraha, toga najjačega konkurenta našem taninu. No no traži se samo pomno/avanje prometa, već je od potrebe i redu? kovanje transportnih t.osko^´a. .....^. je dakle /adaća buduće prometne po? litike dr/avc, da podupre eksport tanina u inostranstvo primjerenim refakci? jama. Od odlučne hi važnosti bilo i otvaranje prometa preko Rijeke. I sad bi se moglo naći u inostranstvu prođe za velike količine naŠih ekstra== kata, da nisu kupei iz inostranstva postali prema nama nepo.^jerijivi s razloga, jer nijesmo u pravo viijcme udovoljili starijim obvezama. Oas´no već prodati ekstrakt leži još uvijek na skladištima tvorniea gotov za ekspediciju, no ona se .. može izvršiti, jer nema dovoljno vagona. I tako ćemo opet promašiti povoljnu konjunkturu a južno^amerićki će kvebraho moći da nesmetano i dalje osvaja svjetsko tr/iste, pri čemu će ga poniagati i francuski i talijanski ...== dukti, kojima ne ćemo moći odolijevati, jer su u povoljnijem položaju glcdom na transportne putcve. Dakle razvoj produkeijonih snaga naše industrije te njena daljnja iz* gradnja ovisni su isključivo o razvoju našeg željezničkog i brodaiskog prometa. Kapo´ Literarni pregled. Novija literatura o „iskorištanju šuma". Značajno je kuko su se u ptu-atno .´..... počela da javljaju šumarsk(;^ stručna djela o iskorištavanju šuma u znatnome broju. Ova je pojava i Iako shvatljiva. Rat — uzevši ekonomski — nije drugo već razaranje dobard. Kao takav razarač progutao je svjetski rat i ogromne količine drvcta. Prirodna je poshjed´ca toga, da se počelo da javlja nastojanje, kako bi se ta dobra opet riaknadila odnosno, kako bi se produkcija tih dobara ponovno uspostavila. O^´o je nastojanje jače u onim zemljama, koje su ratom oštećene a bie su već i prije njega importne zemlje, a to su naročito Francuska. Belgija, Italija i Njemačka. Kako ni valutni problem u biti svojoj nije drugo već sređivanje i pridizanje produkcije, razumljlA´O je, da je i valutno pitanje tražilo, da se ...12.´..1... ojača i unapredi. Pa i pitanje industrijskih radnika odnosno bo* jazan pred njihovom neuposlcnošću bilo je također neki »movcnS(< u tom smjeru. Uistinu bez iskorištavanja šume odnosno bez trošnje, uporabe i indu^ strijskog prerađivanja njenih produkata nema šumsko gospodarenje pravoga raison^a d´ etre. Danas uzgajati šumu zato, da bude možda samo spomenik neke stare slaA e, da nam bude možda samo skroviŠte, kao onda kad smo se u´ nju sklanjah´ bježeći pred turskim zulumom, da nam bude samo ispasisle stočara — danas je to ekonomski nonsens. Naprotiv ulaziti u nju, vezati njeno srce sa žilama kucavicama velikoga prometnoga svijeta, iskorištavati njeno produkte, no davajući i brinući se za njeno potomstvo, te tako jačati vlastitu ekonomsku snagu — jasna je perspektiva budućnosti. Ti motivi naravno da pokreću i knjige o njenom iskorištavanju, Poslijednjc su dvije godine izašla četiri stručna djela o iskorištavanju Šuma, na koja ovini skrećemo naročitu pažnju. To je: G a . e r ^ F a b r i c 1 u s: >.D i e F o r s t b e n u t z u n g\, . u f n a g 1 : >´. a n d b u c h d e r k a u f m ii n= |