DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Jugoslov. šumarskog Udruženja. 30 U pojedine odsjeke rada bili su na to bu-ani članovi Udruženja iz svih krajeve države. ln>ena članova odsjeka rada donijet ćemo u narednom broju ^´´´´´Napokon se prešlo na rješavanje eventualnih predloga, medju kojima su od veće^ interesa slijedeći: 1 Predlog inž Mar ino vic a o financijalnim potrebama društva, po .... je zaključeno, da se prilikom iduće sjednice u Beogradu izašalje odaslan. stvo Gospodinu Ministru Šuma i Rudnika i Gospodinu Ministru Prosvjete radi ishodjenja podpore. Da se .a društveni organ sabiru oglasi i za iste isplaćuje 20—25% provizije. . r . Glede najpotrebnijih izdataka ovlašteno je predsjedništvo, da nabavi po. trebno ogrijevno drvo za loženje tajničke sobe, i da mo^/e po uvidjavnosti urediti pitanje prepisivanja društvene korespondencije. Što se tiče društvenog organa, zaključeno je, da prvi broj izadje po ... eućnosti još u toku ove godine. Urcdjivanje se povjerava poslovnom tajniku, Inž. Milanu Marinoviču, a u redakcioni odbor bira seMiloš Ćirković, Dr. Aleksandar U g re n o v i ć, Ing. R u ž ić i Dr. Z u b o v i č. Ujedno je zaklju. čeno, da se do kraja godine u ime nagrade isplaćuje poslovnom tajniku Milanu Marinoviču 1000 kruna mjesečno, a blagajniku Ivanu Čeoviću 600 kruna mjesečno. .... Marinovi ć iznosi tešku nepravdu, koja je nanesena šumarstvu time, što su iz njegove kompetencije izuzete dvije važne grane, bujiČarstv o i visok e gradnje . Zaključuje se uputiti predstavku Ministarstvu šuma i Rudnika, te navesti tehničke uzroke, s kojih je bujičarstvo sastavni dio šumar. stva. Za sastav iste zamolit će se šefa šumarskog odsjeka u Zagrebu, šum. nadsavjetnika Stevu Petroviča. Inž, Ante Ruži ć pita što je sa sastavkom poslovnika 7/. udruženje. Za. ključeno je, da Ružič isti sastavi i podnese narednoj sjednici na pretres. Inž. Ante Ruži č iznosi pitanje društvenih znakova, koji bi se mogli u Sloveniji jeftino nabaviti. Zaključeno je, da Ružič pribavi nacrt za društveni znak, pa ga na jednoj od idućih sjednica iznese radi donošenja zaključka o nabavi istoga. Time je dnevni red iscrpljen, i sjednica koja je odpočela dana 31. oktobra u 9 sati, zaključena je 1, novembra u 13 sati. Izvadak iz zapisnika OL sjednice upravnog odbora Jugoslov. Šum. Udruženja, održane od 10. do 14. decembra 1921, n prostorijama Ministarstva Šuma i Rudnika u Beogradu. Predsjeda potpredsjednik Miloš ćirković; prisutni: potpredsjednici Le. narctc z Radulović; tajnic,: inž. Marinović i Divjak; blagajnik: inž čeović te c anovi uprave: mž Stamenkovie, Neškovie, Dr. Ugrenović. inž. Manojlovič, inž. f Kn« ´´´´" ´ ^´´*´´´"´ ^´- L^´^dfkušić, Bajić, Dr. Da«da iuci ilTtrt"´ ´´´:^r :´´ "´´´"´ ^^^´"´´^" ´ P-dravlja elanove zahvalju. .ova«, zaa. po.v^ ta.ika, da ::j^^ ::::::^7:^´^2.´ ^"^"^^ ^on^-^Z: Z r^rtirll^rt.r-.^r- ^-^^- ^..... direktor. KKlo oda/vat, pozivu za sudjelovanje u prvoj |
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. sekciji, ali da ne može radi službenih poslova preuzeti predsjedanje i organi* /aeiju te sekcije. Namjesto Dr. N´asića bira se jednoglasno pomoćnik glav. direktora Jovo Metlas, koji taj izbor prima. 3. Predsjednik izja\djuje, da je potrebno, da se popune nekoji odsjeci rada (vidi zapisnik 11. sjedniee), te predlaže; u 2. odsjek: Jovana Gačića iz Beograda i Borislava Nikolića iz Vranje. . 4. odsjek: Mihajla ......... sa ..´.1., Mihajla Braljinca iz Gor. Miianovca i Zariju Jelaeu iz Hitolja, u 6. odsjek: N. Vorkapića iz Beograda, u 7. odsjek: Jovana Gačića iz Beograda i Milana Markovića iz Kraljeva. Prima se. Slovenci predlažu: u 1. odsjek: iuž. Antu Ružica i inž. Vojka Koprivnika, u 3. odsjek: inž. Alojzija Rusa iz Bohinjske Bistrice, u 4. odsjek: inž. Božića C.´etka iz Bohinjske Bistrice, u 5. odsjek; Josipa Lenareića st; iz Vrhnike, u 6. odsjek: inž. Milana Lenarčića iz Ribnice na Pohorju, u 9. odsjek: inž. Igu Krauta iz Kranja. Prima se. 4. Manojlovi ć predlaže, da se osnuje ekonomsko^financijski odsjek Udruženja. Nakon kratke debate prima se osnutak te sekcije unutar 9. Odsjeka rada, jer mu je uz ostalo jednaka zadaća. 5. Izvješće blagajnikovo. Iz njegovog izvješća se vidi, da su do sada Slovenci poslali u blagajnu 10.000 ., koja je svota u glavnom potrošena- Zaklju= čuje se, da bivše hrvatsko i srp.sko udruženje kao i bosansko pošalju u zajed^ ničku kasu dio gotovine potreban za izdavanje lista i ostale društvene potrebe, a u slijedećoj godini ubrana članarina i ostali doprinosi imadu se voditi pod imenom novog Udruženja. 6. Izvješće Ćirkovićevo o povišenju paušala za službena putovanja šuma^ rima iz Srbije i Slovenije. Cirković opširno obrazlaže historijat pregovora izmedju Ministarstva Financija i Ministarstva Šuma i Rudnika. Rezultati su tih prego\^ora, da A´anjski šumari imadu joŠ i danas 30—50 dinara mjesečnog paušala. Uporcdjuje njihovu službu s ostalim zvanjima i dolazi do zaključka, da ostala zvanja imadu uz mnogo manji trud daleko veću i izdašniju naplatu. Čita predstavku upravljenu na Ministarstvo u toj stvari. Inž. Ruži ć traži upotpunjenje pretstavke na taj način, da se traži povi« šenje paušala i uredjenje toga pitanja i za SloAxniju. Inž. SlijepČevi ć se protivi tome, da se pitanje reguhsanja putnih pau^ šala smatra kao specijalno srpsko ili slovensko, jer su kolege u cijeloj državi ne? zadovoljni sa sadašnjim stanjem toga pitanja. Ovaj zahtjev naziva .......... te je za to. tia se ne traži parcijalna olakšica, nego da stanemo na više stanovište to tražimo povišenje i izjednačenje paušala i putnih odšteta jednako za čitavu državu. Razvija se debata u kojoj učestvuje osim gore spomenutih još i Sta^ mcnković, Divjak, Marinović i Manojlović. Konačno se svi slažu s izvodima inž. Slijepce vica, te se bira uži od.bor, da Ćirkovićevu predstavku konačno redigira, i iznese ponovno pred odbor, koji će je pretresti i predati Ministar^ stvu. 7. Predsjednik predlaže da se predjc na debatu o praA´ilniku za organizaciju šumarske službe. S obzirom na kratkoću vremena i u cilju, da ne bi trebalo isti predmet dva puta pretresati, odrede se dva elana, koja da zamole Ministarstvo, da bi već |
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 32 <-- 32 --> PDF |
;kog Udruženj; . I . .»i-A-f-n Toi ie /timolbi Ministarstvo udovoljilo ´^´^´^^^´^u^T.t.o^ imenom Generalno, Direktor. Dra. Vasi6a, koji \: u nužnom pusln službeno odsutan, anketu, i u njegovo ... sve .... si^tnc naisrclačnije pozdravi te za/eli uspješan rad anketi. , . " ,,. . A^odja ankete ćirkovie izra.i u ime Udruženja toplu zahvalnost Mims. tarstvu za ovako pouzdanje u kvalifikacije Udruženja te obeća, da .. i on^r svi drugovi uložiti sve svoje sile u to, da se Udruženje za to časno odlikovaarje već ovaj puta svojim radom bezuslovno oduži. Nato podijeli riječ glavnom referentu u predmetu inž. Marinovieu. . ^ Izvjestitelj Maraiovič saopćuje, da su izrađena dotično predložena 4 .... vilnika i to po Dr. Dandi (za Bosnu), inž. Ružicu (za Sloveniju), inž,. Marino, vicu (za Hrvatsku i Slavoniju), F. Manojloviću (za prilike vinkovačkog ureda i imovnih općina) i konačno primjetbe Save Vučetića (za prilike za Srbiju). Radi kratkoće vremena nije bilo moguće izraditi jedinstven pravilnik iz pred^ loženih nacrta, tim manje, što su svi tek u zadnje vrijeme stigli, dapače i u Beogradu bili osobno predam. Upozoruje na. kontrast, koji postoji izmcdju uredbe o organizaciji službe i projekta zakona o podjeli zemlje na oblasti. Inž. Ružić upozorava na stanovište, s kojeg se već sada prosuđuje taj kontrast u upravnim krugovima Slovenaćke. Navada, kako je na podlozi nacrta zakona o podjeli države na oblasti Pokrajinska uprava u Ljubljani izrazila mnijenje i izdala odluku, da na pravilniku ne treba da se radi, jer da je taj docniji nacrt i sam g Ministar šuma i rudnika potpisao. Iza toga što se je ...^ statiralo, da jc Uredba od 27. juna 1921. zakon, a zaključci Ministarskog Saveta za nacrt zakona o podjeli države na oblasti da su direktive, glede kojih je ravno Ministarstvo Šuma 1 Rudnika za svoj dio htjelo da sasluša mnijenje toga stručnoga Udruženja, upozorava dalje inž. Ružić na ´prilike u Slovenačkoj, ^dje jc u prvom stepenu podjela tih struka bila u sve tančine provedena. Raz* likovati moramo državu kao oblast i državu kao privatnog upravnika državnog dobra te organizaciju službe provesti tako, da izbjegnemo svakoj koliziji u dužnostin^a, poštivajući načelo: >>nemo iudex in causa propria«. Jnače je glavni dio našeg truda uzaludan. Navada nato više primjera, gdje bi po današnjim propisima moglo doći do takve kolizije. U Slovenačkoj je t zv. šumarska pohtička uprava najveće važnosti, jer vrši nadzornu upravu po dobrim zakonima i normama nad 97% svih šuma zemlje, koje su privatna vlast a stoje općen:to na zamjernoj visini. No radi se o načelimu, koja vrijede za svu državu. On će docnije kod rasprave pravilnika morati često da zamoh za rucć, jer se jedinstvenost u državi u principu mora postići. Na to predlaže, da bi anketa najprije raspravila o načelnom pitanju, što je u interesu cijelo. kupnog našeg šumarstva: ili spojenje ih razdioba nadzora od uprave. l^ redlog se prihvatio. U_vehkoj_ i plodnoj debati, u kojoj ponovno uzimaju učešća svi prisutni odbormc, .zanjch su so svi razlozi pro . contra s obzirom na cijelokupno naše šumarstvo. Konačno rznosi Marinov.ć historijat šumske uprave u inozLstvu-i u Vv !´n ^´´ . ^"´^"´´´´ nabrojenim naprednim državama šumarska ne^^^^^^^ mstanc.ji pocijepana na dva ministarstva samo radi toga, ler nemaju posebnog mmistarstva za šume Hnoirv. io .... . ... ujedinjena. Kad je kod nas ta LZn Z " ""´""´^´ »nstanciji ona ni s upravnotehnkog stan>v L Z a . "´´´"´´´"´´^´ ujedinjena, ..... JC 1 GosaUa u strucirm rukama ali pod |
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. nadzorom političkih oblasti. Uredba ne želi ni u buduće, da ac stručni šumarski organi upliću u finaneijalno gospodarenje samoupravnih tijela, nego hoće same to. da u tehničkom po|^ledu ne budemo zavisni od nestručnjaka. Cisto poli=: eijske i ....... poslove vodit će i nadalje polieijska ^´lust po predlozima šumarskih uprava, koje će se ustanoviti po Uredbi od 27. juna 192L If daljnjoj debati učestvuje Slijepčević, Ćirković, Ružič i Manojlov´ć, koji se u principu svi slažu s i´/vestiteljem osim Slijepčcvića, koji zau/.imljc s obzirom na upravu u svome području odvojeno stanovište. Konačno se debata završuje s time da se jednoglasno prihvaćaju po Marinoviću predložene dvije rezolucije i to: I. »Jugoslovensko Šumai\sko Udruženje stoji na stanovištu i odlučno za^ htjeva, da Ministarstvo Šuma i Rudnika preko svojih potČmjcnih organa vrši ne samo upravu drž. šuma, nego i cjelokupni šumsko^oUcajni nadzor nad svim šumama, te upravu i tehničko poslovanje u onim nedržavnim šumama^ koje su na osnovu zakona i propisa — nedirajući pri tome n pravo svojine — uzete pod državnu upravu.« II. »Pošto prcdlog zakona o podjeli zemlje na oblasti sadržaje ustanove koje su u protimbi s interesima dostatne zaštite i sačuvanja naših šuma, a u opreci su i s uredbom od 27. juna 1921., držimo neophodnom potrebom, da se predlog zakona o podjeli zemlje na oblasti dovede u sklad s glavnim principima te uredbe naročito, u koliko se odnose na šumsko:;tehničku upravu u nedržavs nim šumama i šumsko polieajni nadzor nad sveukupnim šumama.« Nakon toga iznašaju pojedini sastavljači principe svojih pravilnika. Svi se slažu u tom, da je potrebno predložiti Ministarstvu samo pro.^edbenu na^^ redbu za uredbu, a nipošto u tančine izrađene poslovnike. Od vremena do vremena izdavane naredbe i poslovnici regulisat će pojedina djelovanja i skup tih naredaba, ako i praksa prihvati, mogu sačinjavati osnovu, na kojoj će se s vremenom izraditi konačni pravilnik za čitavu državu. ^ Odbor zaključuje, da izvestitelj Marinović čita nacrt svog ........ a ostali sastavljači kao i članovi uprave da stavljaju svoje primjedbe i nado:= punjke. Po napornom radu ankete primio se je sa raznim izmjenama Marinovićev pravilnik točka za točkom, koji sadržaje ove glavne dijelove: I. Općenite ustanove; II. šumarska nadleštva, njihov položaj i zadaća; III. Organizacija šumarskih nadleštva; IV. Poslovanje; V. Prclazna naredjenja. Do veće debate dolazi kod III. dijela, prema kojemu tajnik Marinović predlaže za šumarske direkc´je 5 odsjeka, inž. Kužić 10 odsjeka, Manojlović 4 odsjeka s tri pododsjeka. Medju članovima prevlada mišljenje, da direkcije sadrža.^aju čim manje odsjeka. U tom se smjeru konačno predlože dva predloga sa po tri odsjeka, ostale zaokružene grane upra^´c neka bi se uredile sa pododsjccimu i refe^ ratima. Ta dva prcdloga jesu: 1. . a n o j 1 o V i ć e V : I. Administrativni odsjek, II. tehnički odsjek, III. odsjek za nedržavne šume; 2. Ruži će v: I. odsjek zo šumsko:= i Iov5-ko== političku upravu, JI. odsjek za drža.^nu upravu šuma, IIL tehnički odsjek. — S f)bzirom na izjavu Ružićevu, da on ne može pristati na to, da se o tom važnom pitanju već sada odlučuje sa većinom glasova, dosegao se je |
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Iz Jug-oslov. šumarskog Udruženja. kon-ačno .parazmu u tome, da je Ružid prihvatio .a p m odsjek naziv Manojlc v"e " c povukao svoj predlog sa ovom zapisničkom rescrvom, koja je suglasno .. odobrena: »Neka se L odsjek direkcije zove kratko .adrnin:strativm odsjek.. a treba da su u tome odsjeku sp o j e ni s v i o n i p o si o v :, koje ce vršiti direkcija u svome djelokrugu kao k r. o b 1 a s t II. s tepena.« Nakon te iz. jave primljen je Manojlovičev predlog. U prehodnim naređenjima stavilo se je onim sumskoupravnim jedini, čama koje se imaju obrazovati kao šumske Direkcije, u dužnost, da odmah započnu s pripravnim radovima za štavljenje predloga o organizaciji Direkcija i šumskih uprava te da pristupe k izradi predloga poslovnika za svaku zaokru. ženu granu poslova. T:me je pravilnik bio konačno prihvaćen. Rasprava o pravilniku trajala je od 10. do 13. decembra. 8. Naredna je točka razprava o eksproprijaciji velikih privatnih šum. posjeda. Načelnik Ministarstva Šuma i Rudnika i pomoćnik glavnog direktora g. Jovo Metlaš prisustvuje s inž. Koprivnikom toj raspravi u ime Ministarstva Šuma i Rudnika. G. Metlaš iznosi pitanja, koja bi se imala riješiti gornjim zakonom, koji će, u koliko se odnosi na šume, biti izrađen po naše m Mini. starstvu. Pošto je danas nemoguće u tančine razpravljati ta pitanja, predlaže da se razpravlja o glavnim naćcHma i o načinu, kako da se organizuju pred. radnje za taj posao. Razvija se dulja debata u kojoj učestvuju medu drugima Dr. Danda, inž. RaduIo\ić, Knežević, Metlaš, Koprivnik, Dr. Ugrenović i Marinović. Dr. Ugrenović konačno predlaže, da se stvori okosnica, oko koje će se grupisati sva važnija pitanja, koja treba pretresti. Iznosi 10 pitanja, koja bi Ministarstvo postavilo i na koja bi pozvani faktori u određenom roku odgo= vorili. Marinović upodpunjuje predlog time, da se ova pitanja povjere i društvenim sekcijama i to prvoj i petoj, koje će svoje odgovore predati Glav. noj Upravi a ova će ih predložiti Ministarstvu. Ministarstvo bi na temelju tih odgovora moglo izraditi projekt zakona, koji bi se predložio anketi, sa. zvanoj u toj stvari po Ministarstvu. No oni, koji budu pozvani u tu anketu, treba da budu već unapred upućeni o tom projektu. Ovi su predloži jedno. glasno prihvaćeni 9. Prema narednoj tački dnevnoga reda predlaže tajnik Marinović pred. stavke Udruženja, koje bi se imale upraviti Ministarstvu Šuma i Rudnika i Mi. nistarstvu prosvjete za poboljšanje materijalnog stanja Udruženja. _ Bira se odaslanstvo, koje će predati predstavke. 10. Prema dnevnom redu iznosi Ćirković izvješće o predlogu Dragoljuba Fetrovica protiv uredbe o ograničavanju šuma u Srbiji. Natemelju tog izvješća i provedene debate zaključuje odbor, da ne će msta poduzimati u toj stvari, pošto je naredba s nekim modifikacijama već uzakonjena. 11. Slijedi taćka dnevnog reda: Pretres društvenog poslovnika. ...1.^.;... . i^^´^´^^ma naert poslovnika, sastavljen po i n ž. R u ž i ć u. t-. l^tli, e " "´ "´´ ^´´™´^"^^´ 1^"^™-.. i Odsjeka rada. tako da je tme zaključena organizacija Udruženja nih ^^^i^C´LS^:;^::^´}´´ .^^^^-^^ -^--^ ^ postav^nju dr^av. luciie inž R„´>ir, V *^ "Iradozenja primaju se jednoglasno dvije re/o. niU i to ´" " ´""´ " "´^^=^"´« " ^"J stvari na Ministra šuma i Rud. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1922 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Iz jug-osiov. Sumfirskog- Udruženja. 35 ]. »Do sječu šuma i preko drvosjcčnc osnove dotično preko redovitog etata. Tošto je izvan ^vake sumnje, da je i/davanje drvosjcčnih do/voia stvai čisto šumsko^ gospodarstveiie odnosno šumarskopolicijske naravi i zbog toga neosporno spada pod kompeteneiju Ministarstva Suma, umoljava se gosp. i^linistar Suma i Rud* nika, da uznastoji oko toga, da dozvole za sječu i na OSIIOA^U el. 15. spomenute uredbe, izdaje i^linistarstvo Suma i Rudnika odnosno njegovi organi po pret? hodno zatraženoj izjavi od strane gosp. Ministra za agrarnu reformu odnosno od strane njegovih organa, koja izjavu treba izdavanja takovih dozvola.« .. »U nekojim šumama, koje spadaju pod agrarnu reformu, postavljaju se sekvestri na osnovu naredbe od 3. septembra 1920., broj 14.082. Tim. državs nim aktom prelazi rukovanje s upravom dotičnog Šumskog posjeda de faeto posvema u ruke, ali i u odgo\^ornost države. Ti sekvestri nisu uvijek stručna šumarska lica, kako bi to moralo biti, a što je glavno, ta se .....^. — vodstvo i kontrola sckvestara — vrši sa strane nestručnog držav. organa t j . po uredima agrarne reforme. Tim prijeti ogromna pogibelj, da će država za sve neurednosti u vršenju uprave biti odgovorna, što bi se lahko dalo izbjeći, kada bi se postavljanje, vodstvo i nadzor sekvestara nad Šumskim posjedima povjerilo jedinom struč? nom organu t. j . šumarskoj oblasti. Jugoslovensko Šumarsko Udruženje usuđuje se skrenuti pažnju na te ..^ gibeljne nedostatke te moli 1. da se uprava privatnih šuma, koje su stavljene pod sekvestar, povjeri neposredno šumarskim držav. oblastima, 2. da se naredi uredima i oblastima za agrarnu reformu te podređenim šumarskim oblastima, da se drže uredbe, po kojoj se u svim slučajevima, gdje se radi o šumama, ima postupati po prethodnom sporazumu.« 13. Inž . Ruži ć kritizira naredbu, po kojoj je bila ovlaštena ispitna ..^ misija za podjeljivanje akad, naslova »inžinjer«. Traži zakonitu zaštitu /a naslov »inžinjer« i predlaže ovu rezolueiju: »Jugoslovensko Šumarsko Udruženje stoji na stanovištu, da se akademski naslov »inžinjer« imade zakonom zaštiti te odr-editi: 1. da je taj naslov vlastan podjeljivati u šumarskoj struci jedino šumar? skosgospodarski fakultet; 2. da se naslovi »inžinjer« ne smiju upotrebljavati za oznaku službenHi dužnosti i činova.« ´ inž. Marinović, tumači, da dotična naredba Min. Šuma i Rudnika hoće da pomogne samo onim apsolventima, koji su svršili u vrijeme, kada akademija nije mogla podijehti taj naslov, akoprem je opseg studija bio isti. Naslov je staleški, a ne akademski kao »doktor«. Ovaj je slučaj analogan bečkoj Bodena kultur:, gdje je ministarstv o dalo naslov inžinjer naknadno svim apsol? ventima. Po oduljoj debati se rezolucija prima. 14. Prelazi se na pretres budžeta. Blagajnik Čeovi ć izvješćuje, da se budžet za narednu godinu ne može još sastaviti, jer još nije poznat broj članoA^a Udruženja, a Članarina sastavlja glavni prihod Udruženja. Marinovi ć iznosi, da je glavni izdatak tiskanje društvenog glasila. Čita više ponuda te izvađa zaključak, da je Ljubljanska ponuda za 50% jeftinija od Zagrebačke. OAdaŠćuje se tajnik Udruženja, da |