DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 14     <-- 14 -->        PDF

´


Tn^spovk; s. smcrni .. luišr ea/cnu-politik


x-ilo^4^ porahljenc in bodo tndi i,4)zdni \nyscstniki


bodu


te sia?:c´ *" " )^krboviiri in računati s sti´oski. kot mi.


m(M4ili ´Ao´/A v/.aajuti


jTio^´li lesa veo ...... oddajati kot nii .. nizkc


n>tem ne noa.-)


Kiic: Avstrija nas s hrastovim


ludi ara P´onenai^


:vnc bodi Nemćiji ni treba vcč vzga.


lesom poplavljt^ ,...


-1/» (..-.^. ]->nyneie. ko bodo


jati krasta, ]c ore; neutemejjen, kcr oodo ccnc pozneje, ...
naši mladi lirastnVi uazdi dorasli,- povscm dru-e. Morda pride
nekoč ccio tako daleč, da bo Oi^rska hrastov les iz kuiizervativn;.
oosnodarujoćc Nemčije uvažala... — .1 o ,^ozdn(>poMicno stali.
^če.´ki se je nanašalo svojedobno na Ogrsko. treba bi nilo uva.
/cvati rudi v .....-slovenski ^ozdni politiki aledc Slavonije.


Iz navedenih prinierljajev je razvideti, da .^gospodarski eiij
pri ra/:nih i><;zdarskih obratih ne more biti vedno in povsod isti,
pa tuđi ni treba, da bi bil isti. Cilj, ki i>a posamezno zasebno go
spodarstvo /asleduje, pa je merodajen za določitev..


raeijonehii
porabne dobe.
Bas zaradi te.^a ni v nobenem go/duem zakonu kulturnih


drža.- predpisano, kako dolga ima biti i^^ozduo^gosnodarska po-^
rabna duba! ´..... je prepušeeuo intencijam gozduega posest^
nika, da si N4)li oziroraa stavi cilj raeijonclnega .aos´podarstva in
porabno dobo, ki je s tem eiljem v zvezi. v kojikor s ten-i ne bi
bile doiočhe gozdne^a zakona \ neso^lasju.


Topoi^raficnu !ega. dalje kakovost gozda in narudno=^go»po.
daiski odnošaji pokrajine dajejo gozdnemu posestniku sraeniico
za racijonehio uredbo ^ozdne.ija obratovanja. Prepušeajo mu pa
V zasi.unranje nje.^ovili zasebno^i^^ospodarskih koristi, da prosto
^oli 0 načinu obratovanja in o porabni dobi v okviru sploSnih
določb i^ozdpe zakonodaje. Ker so pa naravne gozdne prilike
kakor tuđi narodno^^ospodarski odnosaji v raznih krajih, pokrao
jinaii in državah različui, zato morajo biti razlJeni načini obratom
vanja in razne j>orabnc dobe v gozdovih, utemeljeni tako v na?
rodno^aospodarskem, kakor tuđi zakonitem oziru.


Ražen pažnje, da se gozdi racijonelno izkorišeajo, morala bo
alcdati gozdna politika v naši, kakor tuđi v drugih državah na
to, da se spravijo ciiji in interesi posameznih gosnodarstev vseh
aozdinh po^:iestev v sklad s spiosnimi ljudskim! in clrzavnimi inte-resi.
Državna gozdna jjolitika se mora brigati, da bod(^ naivaž.
nejsi gozdni pndelki, to^-ej ljudstvu neobhodno potreben les´vseh
vrst trajno, namreč tuđi za daljno bcdočnost na razpolago, da se
torcj ne oo nikjcr izkorisčai gozd s sa.mogoltnim in dobiekaželj^
mm pustusenjcm po sedanji generaci]i na škodo prihodnjim
.L>eneracijam. i J


Df)s]ej smo ra/motrivali


nm ^zva,.nJ . lesnmi produktom, ki jih ie vnov^^iti 1 -^^^.; V
slojoceinu (rasLočemu) L4>/dnemu .^.-´ .. I f´ -´ "f ]
/ ^, AUfu.mu tV(.p-uaUr, Kl tvori »hmdus