DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 14 <-- 14 --> PDF |
´ Tn^spovk; s. smcrni .. luišr ea/cnu-politik x-ilo^4^ porahljenc in bodo tndi i,4)zdni \nyscstniki bodu te sia?:c´ *" " )^krboviiri in računati s sti´oski. kot mi. m(M4ili ´Ao´/A v/.aajuti jTio^´li lesa veo ...... oddajati kot nii .. nizkc n>tem ne noa.-) Kiic: Avstrija nas s hrastovim ludi ara P´onenai^ :vnc bodi Nemćiji ni treba vcč vzga. lesom poplavljt^ ,... -1/» (..-.^. ]->nyneie. ko bodo jati krasta, ]c ore; neutemejjen, kcr oodo ccnc pozneje, ... naši mladi lirastnVi uazdi dorasli,- povscm dru-e. Morda pride nekoč ccio tako daleč, da bo Oi^rska hrastov les iz kuiizervativn;. oosnodarujoćc Nemčije uvažala... — .1 o ,^ozdn(>poMicno stali. ^če.´ki se je nanašalo svojedobno na Ogrsko. treba bi nilo uva. /cvati rudi v .....-slovenski ^ozdni politiki aledc Slavonije. Iz navedenih prinierljajev je razvideti, da .^gospodarski eiij pri ra/:nih i><;zdarskih obratih ne more biti vedno in povsod isti, pa tuđi ni treba, da bi bil isti. Cilj, ki i>a posamezno zasebno go spodarstvo /asleduje, pa je merodajen za določitev.. raeijonehii porabne dobe. Bas zaradi te.^a ni v nobenem go/duem zakonu kulturnih drža.- predpisano, kako dolga ima biti i^^ozduo^gosnodarska po-^ rabna duba! ´..... je prepušeeuo intencijam gozduega posest^ nika, da si N4)li oziroraa stavi cilj raeijonclnega .aos´podarstva in porabno dobo, ki je s tem eiljem v zvezi. v kojikor s ten-i ne bi bile doiočhe gozdne^a zakona \ neso^lasju. Topoi^raficnu !ega. dalje kakovost gozda in narudno=^go»po. daiski odnošaji pokrajine dajejo gozdnemu posestniku sraeniico za racijonehio uredbo ^ozdne.ija obratovanja. Prepušeajo mu pa V zasi.unranje nje.^ovili zasebno^i^^ospodarskih koristi, da prosto ^oli 0 načinu obratovanja in o porabni dobi v okviru sploSnih določb i^ozdpe zakonodaje. Ker so pa naravne gozdne prilike kakor tuđi narodno^^ospodarski odnosaji v raznih krajih, pokrao jinaii in državah različui, zato morajo biti razlJeni načini obratom vanja in razne j>orabnc dobe v gozdovih, utemeljeni tako v na? rodno^aospodarskem, kakor tuđi zakonitem oziru. Ražen pažnje, da se gozdi racijonelno izkorišeajo, morala bo alcdati gozdna politika v naši, kakor tuđi v drugih državah na to, da se spravijo ciiji in interesi posameznih gosnodarstev vseh aozdinh po^:iestev v sklad s spiosnimi ljudskim! in clrzavnimi inte-resi. Državna gozdna jjolitika se mora brigati, da bod(^ naivaž. nejsi gozdni pndelki, to^-ej ljudstvu neobhodno potreben les´vseh vrst trajno, namreč tuđi za daljno bcdočnost na razpolago, da se torcj ne oo nikjcr izkorisčai gozd s sa.mogoltnim in dobiekaželj^ mm pustusenjcm po sedanji generaci]i na škodo prihodnjim .L>eneracijam. i J Df)s]ej smo ra/motrivali nm ^zva,.nJ . lesnmi produktom, ki jih ie vnov^^iti 1 -^^^.; V slojoceinu (rasLočemu) L4>/dnemu .^.-´ .. I f´ -´ "f ] / ^, AUfu.mu tV(.p-uaUr, Kl tvori »hmdus |