DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 19 <-- 19 --> PDF |
O rsitnivii prorctlarna. 59 tuahii nedostaci uzmognu ispraviti. Osobito nepovoljno djeluje brzi rasi i/bojaka iz panja te inckanoi;; drveća u mladosti. Tko i nije u takovim prilikama učinio neugodno otkriće o svojim ili tuđim propustima u prošlosti, toga obuzme nevoljki osjećaj pred neprobojnim zidom prostranih, više ili manje jednodobnih sasto^ jina; i neliotice se prave prispodobe, a po´gled na lijepe redove sta-balaca duž puteva, ne može zatomiti pitanja; »Sto li se to sakriva za tim lijepim, neprodornim zastorom?<< Osjećaj nesi^ gurnosti o obrastu velikih i jednodobnih ili neznatno raznodob? nih površina, te njenih potreba — ovdje kao i kod pošumljiva^ nja — vodi upravitelja do prevelikih, često nepotrebnih čišćcn.ja odnosno popunjivanja. jedino radi toga, što manjka pregled i što je nadzor nad vršenjem gospodarskih rnjera nesiguran, određuje upraA´itelj popunjivanja i čišćenja prerano, te prečesto postupa kod toga neracionalno, a na štetu prihoda. Mi smo skloni da vjerujemo, da faktor »nesigurnost«: prouzrokuje znatan dio izdataka i to više u lisnatim, nego li u crnogoričnim šumama. Orijentiranje, provađanje uzgojnih radnja i proreda kao i sam nadzor imperativno sile, da se otvori pregledno formirano radno polje, jer se gospodarenje izgubi u neredu i pobrkanosti velikih i suvislih branjevina — guštara.« E. Vvagner želi svakako tim svojim gospodarskim radieljenjem da postigne svoju svrhu »red sječina« (Schlagreihe), te da eliminira dosadanji pojam sastojine. Njegova težnja za gospom darskim razdjeljenjem šume je dobra i s gledišta sitnih proreda, jer potpomaže njihovo provađanje. Suvisle, velike branjevine moguće je samo mrežom prosjeka razdijeliti u manja radna polja i time sam posao oko proredi? van ja te izvoza drva omogućiti. Napominjemo, da isključivo želimo govoriti o šumama rav? ni-ce ili sasma blagoi nagnutog terena, gdje su elementi umjetnog razdjeljenja šume, prosjeke, uporabivi i nužni. U novije doba opaža se težnja, da se umjetna razdioba šuma u okružja, pomoću prosjeka, što više ograniči i izbjegne, a jedinicom gospodarskog razdjeljenja šume da bude s j e k o r e đ, a ne okružje, kojega Miklitz naziva u svom djelu »Altersklassenmetoden und Bestandeswirtschaft, Wien und Leipzig 1916« — ostatko^m prestarjelo-g režima »Fachwerkac<, koji je toliko vre^ .... vladao, da se prigodom prelaza k modernim metodam uređenja, samo pomalo i postepeno, možemo osloboditi njegovog upliva. Provađanje sitnih proreda posve je dobro spojivo s \Yagne? rovim, Miklitzovim kao i onim načinom gospodarskog razdjelje^ nja šume pomoću prosjeka, kako to nalazimo u našim nizinskim šumama tako, da sam način provađanja proreda u bitnosti ostaje nepromijenjen. Već samo provađanje sitnih proreda znak je finijega, inten^ zivnijeg gospodarenja, a ovo opet uvjetuje manja radna polja. |