DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 29 <-- 29 --> PDF |
<-) sitnim prored uma. Na. površini od 925 kat. jutara, koja je dosad proredcna, od^-nosno koja će do proljeća biti izrađena, izvađeno je do sada putem sitiie prorede kojih 3—6000 nf\ što je znatna drvna masa. koja u velikoj ..... popunjuje potrebni etat. Ostaje još da obrazložimo Nelićinu proreduog etata. Drvna masa od 6.30 nr\ koja se na površini od 1 kat. jutra može izMu diti, izgleda nam u prvi mah velikom. Jedan od razloga za to mišljenje svakako je još u nas dosta uvriježeni konzervatizam u pogledu proreda. Pregledavanjem i proučavanjem gospodarskih osnova za šume područja državnog šumskog ureda u Zagrebu, nalazimo upravo minimalne propise za veličinu proreduog etata; množina od 2—3 nf´ po jutru, jeste običajni i:>ropis, te rijetki; gdje nalazimo preliminar od 10 m\ Ta konzervativnost gospo> darskih osnova prešla je prirodno i na njihove provađače, sto je urodilo posljedieom, da se .jiho.^ horizont u tom praveu su=^ zio, te oni i nehoti.ee postadoše tjesnogrudni, držeći se slijepo propisa. Daleko smo i od pomisli, da prejakim proredama osjet-, Ijivo umanjujemo budući glavni sjeeivi prihod, pogotovo u tako mladim sastojinama, kao što su ove o kojima je riječ, jer bi to značilo sigurnu ruinu za njih. Konzervatizma se u s\´emu teško otresti, pa tako i u nekim šumarskim pitanjima. Nije li »....-.^. tome poborniku »Slobodne prorede«, gledajući njegove prorede, po pristašima šabloniziiaa i klasifikacije razreda stabala rečeno: >;So durchforsten, heisst den \Vald hinmachenl?« (....: Freie Durchforstung, strana 1.) Međutim, njegov sistem i nauk bazira na zdravim, temeljima, sposobnim, da se prilagode i priljube svim sastojinskim priHkama, što nije slučaj kod krute dogmatičnosti šablone. Isto tako i pogled na čiste, jednolične i lijepe proređcnc mlade sastojine pokazuje, da je sitna proreda bila na mjestu, te da je i nakon nje, sastojina ostala još pregusta. Nu oko može i da prevari; njegov sud je i odviše subjektivan, s toga prepusti^ mo brojkama, da one odluče. Kako je iz napred navedenoga opisa sastojinskih prilika vid^^ Ijivo, stojbina spada v III.—IV. bonitetni razred za bukovo tlo (jer je bukva i grab pretežno zastupana); drvna masa prema Feistmantelovim skrižaljkama u 30 godni, za navedene bonitetne razrede iznaša po prilici 40 .^ na jednom jutru, uz pot:= pun obrast, što je slučaj i kod naših sastojina. Nu obzirom na ro, da je jedan dio stabala nikao iz panja, to sastojina ima do^ ...1. karakter izbojne, niske šume, koja prema Feistmantelu uz iste stojbinske i sastojinske prilike pokazuje di´vnu masu od 66—76 1.´ na 1 katastralnom jutru. Vidimo dakle, da etat prorede nije prevelik uz opisane sastojinske prilike, a na površinama ostaje još uvijek velik broj stabala kao nosioca prirasta. —^ Razloživši iako način, na koji se ...\-..... sitne prorede n:\ podi-učju kr. šumske uprave u Dragancu, te uvjereni o njihovoj velikoj uzgojnoj i ekonomskoj važnosti, ostaje još konačno, da .. sa nekoliko riječi osvrnemo na to, u koliko su opravdani za? htjevi, što ih besprikorno provađanje sitnih proreda stavlja na gospodarsko razdjeljenje šume. |