DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 30 <-- 30 --> PDF |
O sitnim proredaraa. Bez okolišanja izjavljujemo svoje mnijenje da je takovo g c spodarsko razdjeljenje u okružja (u kohko se P^^^a o^^^^ jutara može nazvati okružjem), km sto je to u Bukovcu i . e. zikima provedeno, nepotrebno, te da se u tom pravcu predaleko Nema dvojbe, da je provađanje proreda uopće a pogotovo sitnili proreda, znak finijega, intenzivnijega gospodarenja kao kontrast onome, gdje se samo unovčuju glavni uzitci, te koje možemo nazvati surovim, ekstenzivnim, lako to linije gospoda^^ renje zahtijeva manja radna polja, to i ta težnja mora imati svo-^ jih granica, a te su: dokle se smije ići sa umanjivanjem produkt cione površine šumskog tla? I ako unovčenje trave sa prosjeka — dok je sastojina još niska i paša po njoj zabranjena — donese ponešto prihoda, to još nije opravdanjem za prekomjerno prosijecanje prosjeka, jer se time prekomjerno umanjuje površina šumskog tla, ko´jemu je glavna zadaća: produkcija drva. U našem slučaju uz veličinu okružja od 6 jutara, te širinu prosjeka 4.8 metara, otfiada na prosjeke okruglo 6.5% od šum^ ^.. površine okružja; oduzimanje tolike površine produkciji drva ne može se nikako opravdati, naročito ne, u našem slučaju, gdje je potreba na drAai velika, te prema tome treba i svaki komadić šumskog zemljišta zaista i upotrebiti za proizvodnju drva, jer ,se preveliko i bezrazložno umanjivanje šumske površine ne može irNijck radoknaditi intenzivnijim gospodarjenjem. Kod prvot, razdjeljenja ploha na paralelne uzdužne pruge (slika broj 3), vidjeli srao, da je sve drvo bilo izvlačeno na jednu širokti prosjeku. Usprkos velikog potroška vremena na .....^ duktivno hodanje te teškog posla u gustišu, posao je ipak na? predovao i ako ponešto sporo. Na osnovu toga iskustva držimo, da možemo baiem u glavnim potezima odrediti granice minimal? noj površini okružja, te stranice koncesije gospodarskog razdje^ljenja šume, mogućnosti provađanja sitnih proreda. Udaljenost od: 97-^7 . 1-8Q6 -.^- 185*79 m, držimo na osnovu stečenih iskus^:^ tava potkrijepljenih gornjim razlaganjem u glavnom gornjom, maksimalnom udaljenosti za izvlačenje drva iz sitnih proreda, te ne bi bilo uputno prekoračivati te udaljenosti. Spojimo . 4 naša okružja površine od 6 kat. jutara u jedno dobijemo novo okružje površine 24 kat jutra. Šumskom busolom, ..^i^i?i^´^,.f:^.^^^ ^1^ sličnim jedno: a Dvije temeljne, unakrsne linije kroz okružje nije potrebno Hh^^ P´^-^s^jecati; dovoljno ih je o^značiti samo zatesima na ;^´!^,´´.^?. ^^ obijeljenim motkama (kolcima); najteži ..^ ^:lSS^l^-^ ^´´´´ ^´ ^^ unutarnjim prugama, k^jc se ne mogu koustiti bhzmom poprečnih prosjeka. Okrajne pruge su |