DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Načela šumarske organizacije u aašoj državL 79


kaz, da razpolaga . vso strokovno zmožnostjo, ki ja od njega
zahteva uprava zaupanega mu natodnega ptemoženja. Jugosio^
vansko gozdarstvo pa bo v celoti zadostilo svojim nalogam ter
postalo uvaževan činitelj na mednarodnem shodišcu sele tedaj,
ko jugoslovanski go-zdarski strokovnjak osnuje svoje delo in
znanstvo po načelih, ki mu jih narekuje zmisel in potreba do^
mačega. narodnega gospodarstva. ^


Delo, ki so se ga lotili ju´goslovanski gozdarji je ogromno,
pot do končnega smotra je trudapolna. Vpivi stare tradicije
bodo se dolgo ovirali napredek. Graditi moramo vse od kraja.
Žalostna je istina^ da se niti maloštevilni slovenski gozdarji pred
ujedinjenjem med seboj nismo poznali, da o kaki skupnosti s
piemenskimi brati kakor drugod tako posebno v gozdarstvu ni
moglo biti niti sledu, Zgodovinsko dejstvo je, da se med Slovenci
do novejšega časa ni nikdar pojavil zmisel za gozdarsko stroko
V širšem obsegu. Bil je ta poklič za Slovence takrat skoro ne=^
spojljiv z njegovim značajem, poklič, kjer je tujec Slovenca
smatral kvečjemu sposobnega za uradnika nižje vrste brez vsa^
kega vpliva na gospodarstvo. Ugledna mesta so zasedli tujci. ...
smo: ne po lastni krivdi v prošlem casu*zamudili, smo odločeni,
da popravimo. Uverjeni, da nalogo, ki smo si jo nadeli, zmore=^
mo le % združenimi močmi, naši najboljši tovariši nišo odlašali
z delom ampak so z največjo požrtvovalnostjo storili vse pri==
prave, da se strnejo in urede naše vrste. Ustanovljeno je »Jugo:^
slovensko šumarsko udruženje«, naše ognjišče. Okrog njega naj
se zbero vsi elani jugoslovanskega šumarstva. Vsakemu gozdarju
nai bo sveta dolžnost, da stopi v krog našega na vso državo raz^^
nrostrtega društva. Spoznavajmo se, naši medsebojni stiki bodo
krepili naš pogum ter nas bodrili k vztrajnosti, bratska ljubav
pa nam pobriše spomine na preteklost jadnega spomina. Tako
se zgodi, da ni več daleč dan, ko združeni gozdarji podarimo
Jugoslaviji v dar krepko razvito jugoslovansko narodno gozdar^
stv´´o.


ing. Milan Marinović (Zagreb):


Načela šumarske organizacije u našoj državi.


Poratna psihoza nosi obilježje nervozne žurbe. U toj žurbi
nedostaje ljudima vremena i strpljivosti, da se odulje pozabave
s jednom stvari. I najvažnija pitanja tretiraju se s nekom l^^
koćom i površnosti; rijetko gdje vidimo, da se neko upušta u
analizu i dublje proučavanje same stvari na način, kakav je bio
običajan u predratno vrijeme.


U šumarskoj sti´uci stojimo pred rješavanjem veoma važnih,
možemo reći osnovnih pitanjći, koja bi trebala dn udare temelje
i smjer novoj šumarskoj politici i šta vidimo? Posvuda neko




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Načelu šumarske organizacije u našoj državi.


mrtvilo i apatija da ne reknemo desinteresu^anost. Mimstarstvo
šuma i rudnika iznosi uredbu o novoj organizaciji^ službe, l o je
pitanitN c) kojem su u predratno vrijeme pisane brošure, vodile se
rasprave održavale ankete, te izdavale čitave knjige. A kod nas?
Nakon izdanja uredbe Andimo nekoliko mršavih, na brzu ruku
napipanih, površnih kritika u Jugoslav. Šumi te jednu kratku
kritiku u Ju^^oslav. Njivi i to je sve.


1 ako sam svoje misU o organizaciji šum. službe iznio u
16.—21. broju 11. godišta Jugoslav. Sume, dakle prije izdanja spo^
menute uredbe, ne mogu propustiti, da se na to pitanje ne vratim
sada, kada je na dnevnom redu izdanje provedbene naredbe ^.
tu uredbu dotično pravilnika za organizaciju šumarske službe u
kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,


Organizacija šumarske službe u našoj novoj državi bilježi
do sada nekoliko %´ažnih momenata.


Kraljevim ukazom od 7. decembra 1918 markiran je prosto-r,
a uredbom od 15. marta 1919 »o ustrojstvu ministarstva šuma i
rudmka4< udaren je kamen temeljac za veliku zgradu, u koju bi
se imalo smjestiti šumarstvo naše držaA^e. Uredba od 27. juna
1921. g, »o izmenama i dopunama uredbe o ustrojstvu ministar?
stva šuma i ludnika od 15. marta 1919. god. i o organizaciji su?
marske struke u kraljevini Srba, Hrvata i Slo´Venacac< izgrađuje
dalje ovu zgradu i sprema je na brzu ruku pod kro-v. Time nije
zgrada još ni izdaleka dovršena. Pravilnik dot. provedbena na?
redba spomenute uredbe kao i poslovnici .. pojedine vrsti po?
slova imali bi biti zadnji akt, koji će gradnju ove zgradbe iznutra
i izvana dovršiti te je učiniti prikladnom za stanovanje.


Svaki od navedenih momenata imade veliku važnost te bi
bilo teško reći, koji je od kojega važniji. S gledišta tehničke
]provedbe organizacija najviše nas zanima uredba od 27. juna
1921. i njezina provedbena naredba ili pravilnik.


Šumarska stručna javnost nije imala prilike da sudjeluje k<3d
projektovanja i izgradbe ove uredbe pa za njezin sastav nose
odgovornost samo sastavljači. Ne marim ispitivati koji su bili
tome razlozi, samo želim naglasiti, da je naša stručna javnost
putem jugoslov. šum. udruženja konzultovana tek kod četvrtog
akta t. j . kod izradbe pravilnika.


Stavljeni tako pred gotov čin, imali smo izraditi pravilnik u
okviru uredbe, uzevši a priori, da je uvedba dobra. Prihvatismo
se posla _s uvjerenjem, da se i u napola gotovoj zgradi dade
promijemh ne samo po gdjekoji prozor ili vrata, nego, ako i teže,
1 sami zidovi, a da se zato ne mora sama zgrada srušiti. Izradbom
valjanog pravihnka dat će se uporedo izmijeniti i po koja stavka
same uredbe pretpostavivši naravno, da je sama uredba dobra.


Zadatak je o^vih redaka, da prikažu ne samo negativnu ....
^.% ^´^^^^^^™ ^^^´^^^^ ^^^^^dbe, na kojoj je izrađen i sam




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Načela ´sumar:>kc orgaiiizacijc u iiasoj (jržu\´i.. 81


L Unifikacija šumarske službe.


Temeljno načelo uredbe od 27. juna jest ujedinjenje
š u m a . s k o g nadzora i upravne šumarske vi a s t i.
Čl. L A´cli, da je ministar šuma i rudnika »najviša nadzorna vlast
nad svim šumama, šumskim^ zemljištima ´ i šumskim ustane^
vama...« »on je najvišja upravna vlast nad svima šumskim ..^
sedima . .. u koliko mu je ova vlast zakonom, dodeljena.« Cl 5.
poimenca navada šume, s kojima država »upravlja, rukuje i ras?
polaže«^ dotično, »ne dirajući u pravo svojine, vrši stručnu upravu
ili nadzor,« Kada vrši upravu?


»Ako se pokaže, da je u interesu naprednog šumarskog gaz^
dinstv^a ili u opšte^m državnom interesu može ministar — ne
dirajući u ....^. svojine — uzeti u svoju upravu sve napred
imenovane šume i šume pojedinih pri.^atnika.«


To načelo unifikacije uprave i nadzora proteže se kroz cijelu
uredbu kroz sve tri instancije (ministarstvo, direkcije, šumske
uprave), što se očito vidi iz čL 24., gdje se za" šumske uprave
\´eli »uopšte one vrše šumsko policijsku i šum´sko privrednu
službu.«


Tako veli naredba od 27. juna, »koja stupa na snagu, kad je
kralj potpiše« i nosi kraljev potpis.


Sasvim drukčije govori »N acrt zakona o opštoj
u p r .. i,« predložen po ministru za ustavotvornu skupštinu.
CL 1. tog nacrta razlaže, što sve spada u opštu upravu iz rezora
pojedinih ministarstva te za šumarstvo veli, da u opštu upravu
spadaju poslovi iz nadležnosti Ministra Šuma i Rudnika »u ko:^
liko se odnose na nadzor nad privatnim su?
mama.« Veliki župan, kao .starešina uprave u oblasti i sreski
načelnik kao starešina uprave u srezu dobivaju stručne referente,
među, OiStalima i šumarskog (čl. 31., 21.).


Da se isključi svaka sumnja, to se ono, što je u čl. 1. rečeno
u pozitivnom, navada u »Obrazloženju«´ u negativnom obliku.
Tu se naime veli, da se u oblasti i srezu imadu feoncentrisati
sve one upravne grane, koje nemaju taka.´^ specijalni karakter,
da bi iziskivale naročitu odvojenu organizaciju. »Takav karakter
pripada samo onim upravnim poslovima, koji spadaju u nadlež:^
nost ministarstva . . , Šuma i R u d n i k a, u koliko
se odnose na upravu državnih domena. Svi drugi
upravni poslovi spadaju u pojam opšte .....^. i treba da su
koncentrisani u oblastima i srezovlina kod jednog nadleštva.«
Dosljedno dokle: po uredbi od 27. juna zasnovanim direkcijama
ostavlja se uprava državnih domena, a nadzor nad 5.^......1.


šumama (ForstpoHzei) te tehničko i financijalno gospodarenje
u šumama, imovnih općina, zem, zajednica, seoskim, općinskim
itd, ostat će koncentrisano kod polit, oblasti. Od prilike slično
današnjem stanju u Hrv. i Slavoniji.^


^ Najnovija niircdbu ministarstva Šuma i Rudnika, kojom se dosadašnji
tlr/. šum. uredi pretvaraju u direkcije, i nehotice podupire ovo protivno načelo,
.>tvari´jue´ direkcije, kojima su za sada podvrgnute samo državne šume




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Načela šumarske organizacije u našoj državi.


Iz svega ovoga slijedi, da je stanovište ovog nacrta dijame.
tralno oprečno stanovištu uredbe od 27. juna.


Pita se sada, koje je stanovište ispravno? Naša stručna
iavnost odgovorila je na to, stavivši se u tom pitanju na stano.
vište uredbe od 27. juna. U koliko je i bila ova naredba napadana,
nikad se nije ni izdaleka tangiralo ovo njezino načelo, koje bez.
uvjetno usvajaju svi naši stručnjaci. Jugoslov. šum. udruženje
dalo je tomu evidentan dokaz u ovim rezolucijama, koje su
jednoglasno usvojene po glavnoj upravi udruženja:


I »Jugoslov. šum. udruženje stoji na stanovištu i odlučno
zahtijeva, da Ministar Šuma i Rudnika preko svojih podređenih
stručnih organa vrši ne samo upravu državnih šuma nego i cjelo==
kupni šumsko poHcajni nadzor nad svim šumama te upravu
tehničkog poslovanja u O´nim nedržavnim šumama, koje su na
osnovu zakona i propisa — ne dirajući pri tome u pravo svojine
-~ uzete pod drž, upravu,«


II. »Pošto nacrt zakona o opštoj upravi sadržaje ustanove,
koje su u protimbi s interesima do-statne zaštite i sačuvanja
naših šuma, a u opreci su i s uredbom od 27. juna 1921., držimo
neophodnom potrebnom, da se nacrt zakona o opštoj upravi
dovede u sklad s glavnim principima te uredbe, naročito n ko?
liko odnose na šumsko policajni nadzor nad sveukupnim šu^
mama.« —
Kad je naša stručna javnost stala u ovom pitanju na stano-.
vište uredbe od 27. juna, morala je imati vrlo važnih razloga.


Najjače razloge istakla je II. rezolucija, koja spominje
zaštitu i sačuvanje šuma. Osim toga razloga navest
ćem,o još: smjer moderne šumske politike, pri^
mjere naprednog inozemstva, kao i opće na cio.
nalno ekonomske interese.


Prije nego prijeđemo na dokazivanje, moramo raščistiti ne.
koje pojmove, koji će se spominjati. Kod rješavanja pitanja, koja
zasijecaju u šumarstvo, vode državu stanovita načela. Skup tih
načela sačinjavaju njezinu šumsk u politiku . Kod provađa.
nja rečenih načela nastupa omi dvojako: kao privatn i p o s.
j c d n i k državnih šuma i kao n o s i o c s t a n o v i t i h p r a v a.
Iz ovog potonjeg svojstva rezultira pojam šumarske nadzorne
vlasti ih šum. poHcije (Forstpolizei).


^ Pojam ove vlasti vrlo je raznoličan. Jedni identifikuju pojam
sum. pohcije s pojmom šum. politike; drugi razumijevaju
])0´Cl njim samo negativni dio zadaće drž. vlasti t i samo mjere
opreznosti, koje ona poduzima proti smetanja i ugrožavanja
opcih interesa uslijed egoističnog djelovanja pojedinaca ili pri.
l^Tv i .^^^^^1 ^i^^^^Jaju ovamo i po-zitivno" djelovanje drž.
}!^}!:^^J!Ii:tJ^l: ^´T^^^i^ općih interesa.*^ Mi ćemo pod


djelova.
svih


´ Dr. Hndrcs: Handhuch dcr Forstpolitik 1905,
" J. Lehr: Forstpolitik 1913.




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 43     <-- 43 -->        PDF

N´ačeia šumarske organi/u.cijo u našoj državi. ..


Osim toi^a prava, koje podijeljuje državi zakon u svim šuma=
ma imade (jna još jednu dužnost prema šumama onih kategorija
slasništva, koje ćemo ukratko označiti kao općinske.^ Za to
pravo veli dr. Endres": »Geradc dic Oberaufsicht und Kinwir^
kung des Staates auf die Be\virtsciiaftung der GetTieindewaldun?


^.., die schnell verwustet, aber iiur langsam regeneriert \verdcn
konnen, ist eine durch die Geschichte der Gemeindet´orstwirt^
schaft erbrachte Notvvendigkeit.«


Nakon svega ovoga moramo razlikovati tri stvari: upravu s


državnim, upravu ili nadzor nad općinskim te šumsko^rcdar^
stveni nadzor nad sveukupnim šumama (dakle i državnim). Sada
nastaje pitanje, na koji će to način, država najshodnije izvršiti?
Nadaju se tri mogućnosti: postavljanje ti´i vrsti organa, spajanje
policijske službe s upravom općinskih suma i spajanje sviju triju
službi zajedno.


Prvi slučaj postojao je u Ugarskoj. Bez obzira na neopravdanu
skupoću, koju je prouzrokovalo držanje triju vrsti organa,
bio je neodrživ taj način i radi poteškoća, koje su se pojavljivale
uvijek, kada se je radiilo o tom, da se strogo odijeli djelokrug
pojedinih organa. Pravo veli Kaan,´* kritikujući taj sistem, ^>da
općenita praksa u inozemstvu ne nalazi ni u čem opravdanja za
to, da se držaTno šum. gospodarenje kao i po državi upravljano
gospodarenje u općinskim, zakladnim itd. šumama, podvrga\^a
još posebnom zakonitom šumsko^redarstvenom nazoru, kada
to gospodarenje stoji pod dovoljnim nadzorom već uslijed same
organizacije drž. službe. Od službenih organa jedne konsolido^
vane države se valjda može očekivati, da će se kod svojih go^
spodarstvenih postupaka točno držati zakonskih propisa.«


Spajanje šumsko^^redarstvene službe s upravom općinskih
šuma, nalazimo u´ glavnom ondje, gdje je drž. šumski posjed za^
stupan u tako malenoj Injeri prema ostalima, da se unifikacija
uprave nije mogla provesti bez bojazni za supstanciju drž. šuma
dotično gdje ne bi malobrojni drž. šum. činovnici mogli preuzeti
upravu velikog kompleksa ostalih te nadzor nad sveukupnim šu^
mama. Taj je slučaj bio n. ... u Austriji, gdje je drž. šumski
posjed iznosio tek 7*3 % ´^ svih šuma. Ondje su za drž. šume
postojali naročiti uredi, a šum.^redarstvenu službu vršili su na#
ročiti šum. tehnički referenti političkih oblasti. Prema tom uzoru
uređene su i referade političkih oblasti u Sloveniji, Bosni i Hrvata
skoj. U svim zemljama, gdje je državno šumara
stvo zauzimalo barem 35^—40% svega šum. obra^
slog teritorija, provedena je unifikacija su?
marske uprave i nadzora tako, da drž. šumarski


^ To su šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom naročito pak:
5^radskc, trgovišne, općinske, seoske, povcljene te šume im općina i ?.. zajednica.


2 Spom. djelo,


3 Kaan ..: Allanierdćs^cti ko^igazgatas a nvugati orszagokaban. E. L. }^...


^ Po dr. Endresu: spom. djelo.




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 44     <-- 44 -->        PDF

NaĆeia šumurbkc orgaaizacijc u našoj dr/avi._


.


or^^ani ne vrše sumo upravu drž. suma^, negoupravu ili nadzor nad općinskim_ te šumsko,
redarstveninadzornadsveukupnimsumama. ^ _


Tai način pokazao se je vrlo dobrim te moderm zastupnici
šum. politike i organizatori šum. službe nesamo da tome ne ..^
oovaiaju, neao ga preporučuju kao najbolji sistem,


Dr Endres´ veli, govoreći o upravi općinskih suma: »... ien^
denz der Verwaltungspraxis ist in neuerer Zeit immer melir da.
rauf gerichtet, die Betriebsluhrung auch da, wo es gesetzlich
nicht´direkt geboten ist, in die Hande der Staatsforstbeamten zu
legen, >vomit den Gemeinden wie dem offentlichen Interesse auch
am rationeilstcn gedient ist.«


Slišno se izjavljuje i A. Schwappach^: »Nach deutscher Aut.
fassung ist die Durchfuhrung der Forstpolitik und zwar sowohl
die \Alrtschaftspflege als auch der Forsti^olizei im engeren Sinne
im wesentlichen eine Aufgabe der fiir die Verwaltung der Staats.
forste berufenen Beamten, die hieflir mit den Beamten der
inneren A´e^nvaltung, miit Spezialgerichten und ordentlichen Ge.
richten zusi>mmenwirken.« Mo.gli bi za potkrijepljenje ovog na.


/... navesti i nazore drugih odličnih muževa šumarske literature
kao dr. Granera"\ J. Lehra* i dr., no najzanimljivije će biti za.
k^jučak, do kojeg su došU nekoji odlični pretstavnici šumarstva
u sadašnjoj Austriji.^ U toj knjizi se preporučuje podržavljenje
uprave u općinskim, crkvenim itd. šumama, t e spajanj e po .
1 i t i č k e s državnom šum. upravom na način, da se polit.
oblastima ostavi suđenje u kaznenim stvarima te javno pravni
poslovi, a sve ostalo prenese na drž, šumarstvo. Glavni uzrok za
to stanovište je, povećanje prihoda, a to je moguće
samo kod jednodušnog, uređenog gospodare.
n i a u svi m šumama.


Dolazimo eto do najvažnijeg momenta, koji govori za unifi.
kaciju Šumarske sKižbe, a to su n a c i o n a In o e k o n om sk i
interesi.


Jedan od najvećih uzroka općem današnjem nezadovoljstvu
je porast cijena, koji je u svezi sa smanjenjem produkcije. Ova se
mora na svim linijama povećavati kako u privatnom tako i u
državnom, i^azdmstvu. Šumarska produkcija ima zahvalno polje
rada u tom pravcu naročito u našo] državi, gdje ie šumarst%^o u
veikoj vcemi postotaka vrlo ekstenzivno. Mo^li bi mirne duše
ustvrditi, (k je najintenzivnije gospodarenje na privatnim šum.
sknn posjedima, a najckstenzivnije u općinskim šumama, od ko.


^ Isto djelo.


/ ;´^- ^^^´^´^mr^^´^-i: l´orstveiAvaltun^ vidi HanJbuch der Forstwis8cnschaft v.
prot. dr. Loivv 1912.


´ Dr. (.....: F(n-staesetz^ehimf^ ..<1 Forstvcnvaltuna
´ J. Leiir: Forstpolitik.
St...,fJf"^´r´"´f ´"´. ^´-^^^´´^´^´""^ ´1*-´^ Fonstvvirischuft und zur Koiorm d

i.it Infi. Pffi-schek und tonstrat Ing. Dimitz. ]<)1.




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 45     <-- 45 -->        PDF

jih ]´>rct"cžan broj nema još ni privrcinciijh .^ospod. <).M´M)\´ii dapiicc
´"ii ..........;\ p(;sjeda. Kako se tu (... nio/e .govoriti o ......
i´j.teu/i\ nijem i^ospodarcnju, koje kulminira ii industrijalizaciji
.!.. posjeda! Jedan od t^lavnih uzroka toj zaostalosti jest dosar
dašnja or^i^iini/acija. koja se je osnivala na istom načelu, .;...
jiredvida s]KMnenuti nacrt zakona o opštoj upravi. Refereiiti polit,
oblasti i prc\ išc su bili zaokuj-^ljeni šunisko ? redarstvenom
^lužbo^m tako, da su jedva dospijevali da obavljaju najnu/nije
Lckućc poslove C]">einskih šuimu koje su bile pod javnim nadzo!
om, budući su imi vodili nadzor ne samo nad tehničkim nego i
nad financijskim Ljospodarenjcni. Svemu je bila kriva raštrkar-
ost posjeda. Zup. izvjestitelj n. pr. u Mrvatskoj imac) je mnoLU)
veće i raštrkanije područje i bio je sam, dočim je kod dr/. šum.
ureda bilo po desetak referenata, čiji se je djelokrui^ kretao na
mnogo suvislijem prostoru, a poznavajući ekstenzivnost ^^ospodarenja
u ćrz. šumama, ne može se nipošto ovaj veći broj einov^
nika opravdati većem zaposlenošću. Sličan je odnosaj između
kot. referenta i drž. šumarija.


Da se p(jdigne intenzivnost i^ospodarenja u općinskim šumama,
trebalo bi kod polit, oblasti ustrojiti ne samo pojedine
referente nego čitave urede s potrebnim tehničkim osobljem i
strojevima, a da li bi to bilo opravdano s nac. ekonomskog g!e^
dišta, nije teško odgovoriti. Povećanje produkcije treba postići
uz proporcijonalnu restrinkciju izdataka, a ovaj način ne bi nikako
odgovarao tom zahtjevu. To se može postići samo onda,
ako se provede valjano zaokruženje raštrkanih šumarskih kota.^
reva te se na hodanje preko tuđeg revira u udaljene parcele svog
kotara izgubljena energija upotrijebi za povećanje intenzivnosti
gospodarenja u povjerenom, djelokrugu.


Da.našnja ekonomska politika ide za tim, da na mjesta, gdje
se zahtjeva stručno znanje, dođu stručnjaci, koje imadu rukovo^
diti u njihovim odlukama jedino stručni motivi. CJ, 3. spom. nacrta
veli doduše, da su referenti samostalni u davanju stručnih misije^
nja i u čisto tehničkom poslovanju, no iskustvo nas uči, da i ...^
ljepše odredbe ostaju mrtve odredbe i ove ovise o ljudima, koji
ih izvršuju.


Mi šumari nepokolebivo stojimo na stanovištu, da u pitanjima
šum. politike imadu odlučevati samo stručni motivi,
izriču u uredima, koji su ne z a v i s n i od p o 1 i t i č k i h
upliva.


Do tog su uvjerenja došli i zapadni narodi s napredno
uređenim šum. gospodarstvom. U nekim državama kao n. pr. u
Bavarskoj, sačinjavalo je svojedobno šumarstvo jedan odsjek
financ. ravnateljstva u pokrajinskom središtu. S vremenom se je
uvidjelo, da je uplitanjc druge struke u šumarstvo samo na štetu
ovoga te su u najnovije vrijeme i ondje osnovali komore za surnarstvo,
koje sada, doduše u okviru pokrajinske vlade, postoje
kao samostalne jedinice uz ostale komore (financijalnu. kom. za
unut. poslove itd.).^


´ Slično našim šum. odsiccim^i u Snrujcvi]. l^jubliani i Z;;urcbn.




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 46     <-- 46 -->        PDF

SiiUhi .šuauirskc orij^ni/.icijc u i^^^^oj jlržavi.


So


Osniie jos jccUm važan nv/Ao^ za unifikaciju, a to je zaštita
i očuvanje šuma. Neprijatolj šuma nije samo onaj tko je msti
krađom i ožtećivanjem, nego u prvom redu onaj, tko je uslijed
nerazumijevanja ili slabog provađanja šum redatstvemh mjera
kriv propasti šum- sastojina i šumskog tla. Uz vlast i moc, da se
zapriječi i odvrati od šume zlo, potrebno je jos i s-trucno znanje.
Naprijed smo već istakli, da će stručno znanje doci najbolje do
izražaja onda, ako se bude izricalo samostalno i nezavisno od
nestručnih upliva te ako se bude i u općinskim šumama vodila
uprava po istim načelima kao u državnim. Da takova šum. poli^
tika bude ne samo zamišljena, nego i provedena i da šumsko
redarstvene odredbe ne ostanu samo na papiru, potrebno je, da
šumarske oblasti imadu i ekzekutivnu mioć. Bez toga bi bila slaba
nada, da će njihove odredbe imati nužni ugled i da će postići
željeni efekat. Kasnije ćemo vidjeti, na koji se to način može
polučiti, a sad ćemo radi cjelovitosti spomenuti još. i dokaze,
koje sebi u prilog navede protivnici unifikacije.


Jedan od najvažnijih njihovih dokumenata je privatni ..^
rakter drž. šumarstva. Oni vele, da se i drž. šumarstvo isto tako
ogriješiti o šumsko^redarstvene propise kao i svaki privatnik (ne?
pošumljenje u određenom roku, neracijonalno provađanje čistih
sjeća itd.) .


Ovaj navod bi se najlakše mogao- pobiti argumentima drž.
tajnika Kaana, koje smo napred naveli, uslijed čega se ovakove
pretpostavke u konsolidovanoj državi ne mogu održati: Ma ..^
liko imala drž. poduzeća pa i drž. šumarstvo privatni karakter,
nema tako reći slučaja, gdje ne bi ovo »privatno« djelovanje
imalo i neko javno obilježje.^ Ipak ćemo spomenuti Schwappa:=
cha,^ koji veli, da je ovo spajanje uprave i nadzora bez obzira na
materijalni probitak i jeftinoću, koja se na taj način postiže, to
.^.... dozovljeno, što u slučajevima, kada šumarstvo zahvaća u
tuđe sfere ne odlučuju sami šumari, nego rade većinoma u spo?
razumu s činovnicima unit. uprave ili sudova. Dr. Graner=´ ističe
omn toga. da kod prosuđivanja šum. redarstvenih pitanja imade
odlučivati u prvom redu tehnički elemenat i šum. gospodarsko
stanovište, što će se najiakšt^ postići unifikacijom službe i ....^
njem drž. šumarstva. »Zato, veli on, prevladava unifikacija
siuzbe u vecim država tako, te se može reći, da je ova upravo
karakteristična za uređenje šum. shižbe.« Na koncu nvrli^mo
i^asumirat! samo jedan zaključak, da u našoj državi, gdje


^ Uzm mo ^^ornji sJuč^j, da se Lskori.štono šumsko tlo ne pošumi u odro^
..... roku. Dok činovrik pnv. proku iskonst, stanoviti kompick.s šuma sa što povoljnijom godišnjom b´.lancom.
..1 svom poduzeću u.lu.ge. dotle se drž. činovnik ne oarjcšuic s.rno o šum.
red. prep se, nego eini i i.ravnu štetu uslijed gubitka prirasta s^ on. slu/ho.
davcu država koja ne u´/ima šumu na kratkolrapu, eksploit.clju, ..<-. iu ima
sačuvati ´/.1 generacije. ´"


^ Isto djelo.


^ Isto djelo.




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Tačasno V Slov. veljavni zak. in nar., ki so .. gozd. m lov. važnega pomena. 87


državno šumarstvo zauzima 50% cjelokupnog ..... obraslog
teritorija/ može to državno šumarstvo (popunivši
kadar erarskih šum. Činovnika svima, koji su do sada vršili šum.
polic. nadzor i upravu opć. šuma, jer su sada i oni državni činov:=
nici) preuzeti isu m s kopolicajni nadzor nad ap=^
ć i n s k i m šumama. Dosljedno dakle, ovo načelo uredbe od


27.
juna 1921 je bezuvjetno ispravno: .^.r . ,-. ^ .
v^iNastavit ce se.j.
Ing. Anton Šivic (Ljubljana): ,


Tačasno v Sloveniji veljavni zakoni in naredbe,
ki so za gozdarstvo in lovstvo važnega pomena.


(Stanje februarja meseca 1. 1922.)


a) Gozdarstvo v ožjem pomenu.


Gozdni zakon,, izdan s patentom z dne 3, 12. 1852., drž. avstr. zak. štev.
250; (z raznimi normalijami). Z naredbo deželne vlade za Slovenijo z dne


3. 4. 1921., šfev. 103 Uv. I. razšivjen tuđi na Prekmurje.
IzvršiUm naredba avstr. poljed. min. z dne 3. 7. 1873., štev. 6953, o izvrše?
van ju predp!soY go^dnega zakona.


Odlok avstr. mmistrstva za notranje stvari z dne 20. 6.
1853^ štev. 14.552,


o ustanovitvi deželnega kulturnega zaklada, v katerega se stekajo kazcnski
5^ne«ki, izvirajoči iz postopanja po gozdnem nakanu.
Odlok avstr, poljed. min. z dne 11. 3. 1868., št. 502, glasam katerega pre=^
liajajo dež. kultur, zakladi v samostojno upravo deželnih zastopstev.
(D.dželni k^jlturni zaklad je po prevratu razpadel v deželni gozdni zaklad,
za katerega statut se ni bil objavljen in .´^ deželni lovski zaklad, ki je citiraR
./.......)


Razglas z dne 19. 4, 1898., dež, zak. za Koroško štev. 12, o dokazilu ...*
sobijenja gozdnih upraviteljev za oskrbo gozdov (nad 1500 ..).


Razglas z dne 9. 10. 1874., dež. zak. za Kranjsko štev. 50, o namestitvi
usposobijenih gozdnih upraviteljev (v gozdih nad 1150 ha) m gozdno .^..*
stvenega osobja.


Odredba z dne 30. 9. 1912., dež. zak. za Štajersko štev. 41, v istem pred^
metu (v gozdih nad 800 oziroma 1000 ha).


Zakon z dne 9. 3. 1885, dež. zak. za Kranjsko štev. 12, — o pogozdovanju
Kmsa. Komisije za pogozdovanje Ktrasa so bile po prevratu natedbenim potem
in sicer Še pred L 12. 1918 ukinjene.


^ Prema najnovijoj statistici, danoj uredništvu izdanja »Almanak kraljevine


Srba. Hrvata i Slovenaca« iznose drž. šume 3,178.621 ha od 7,500.000 ha cjeio:^
kupnc šumske površine, dakle okruglo 50%.


ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 48     <-- 48 -->        PDF

....... avslv. poljed. min., sporazumno /, min. za notnuijc /adcN c m
f „„--,., / .Inć I 11 lHO=i Jr/. zdk. štcv. 105 ili instrulciiu o i(oz(botchn)CDcm
..sebj4 pohtićnc uprave: -r ..... ni hilu po pvevv^iu .´ ......... tockuh
Upremenjena: (na primer: po ....1,.<..-. dezdne vlade L ?W9 dolocena ure.
ditev ........ med gozdnoUhniškim referentom in predstojnikom oliiIa^msh^.l: nadalje uredilev vazmerja med gozdar^kim odddkom deželne vlade


.. predscdnikom deželne vlade; ptislvjnost in uslroj gozdarskega oddeltca;
pokrajinske uprave prilagoditev členu 134 ustave L dr.).


l´rcdpisi o upravi dr/uvnih in /.ikladnih go/dov in domcn, {/di\m]\ po
dvstr. poljed, min, ... 3. 4. 1873., dr/. avstr. .... štcv. 44 -z in^trukcijumi iz
leta IV07 /.1 oo/dnc in domenskc direkcije m i/ leta 1909 za gmcnska oskrbništva ir iz leta 1.09 /a go/darjc.


Stavbna instrukcija 7a območjc uprave dri^avnih in ^crskozakladnih g()>rdov
i/ leta 1887.
Instiukcija /.\ omejičcnje, i/merjo-aje in uredbo i^^a/dncga obrata državnih
in vcrskozakladnih i^o/dov iz leta 19(>9.


Zakon z dne 21. 2. 1912. dež. /ak. /a Kranjsko stev. 11, o pogo;cd(ivanju
^emljiskih parcek ki jih v zn^ibiu določil {^ozdne^^i /akona in zakona´ za poUO´zdovanje
krasa z dnć 9. 3. 1885., dež. zak. stev. 12 ni dolžuost pogozditi.


Zakon z dne 9. b 1913., avstr. drž. zak. štcv. 7., o zasilnih potih.


Naredba deželne vlade za Slovenijo z dne 19. 5. 1920., stev. 241 Ur. b,
s katero se začasno do rešit\e po zakoniti potJ i´zdajajo nekutere gozdnopoli^
Cijskc in vodnopoiicijske odredbe, (Uveljavljeno za Prekmurjc / naredbo de^
želne vlade z dne 5. 4. 1921., štev. 103 Ur. 1.) Glasom Službenih Novin šlev. 195
z dne 9. 9, 1921 predložena zakonodajnemu odboru narodne skupščine v pregled


Naredba avstr. poljed. min. z dne 3. 2. 1903., drž. -zak. štcv. 30. L oddelek:
PreizkiiŠTijii za samostojno vodstvo gozdnega gospodarstva. Tačasno se ta ...^
izkušnja polaga v Zagrebu po začasni naredbi min. za gazde in rudnike v
Beogradu z dne 22. U. 1919., br. 15.462. .. oddelek: Preizkušnia za gozdno
varstvo in tchnično poniožno službovanje. Polaga se f. č. v Ljubljani.


Odi. avstr. min. za uk in bogoč. z dnć 5. 4. 1877., št. 3311 o nepravilnom
ukoriščanju ^ozdov po ...... bencficijatih in komunitctah.


Naredba kn. skof. krskega ordinarijata v Celovcu z dnć 28. 3. 1864., o prcd^
pisih /a oskrbovanje in uživanje cerkvenih in nadarbinskih gozdov.


^ Naredba kn. skof. Lavuntinskcg^i ordinarijata v Mariboru z dne 18. 4.
1865., o predpisib za oskrbovanje in uživanje cerkvenih in nadarbinskih gozdov.
Skofijski predpisi za upravo cerkvcTiih in nu(birbinskib gozdov. l/dal kn.


skof. ordinarijat v Ljubljani dne 14. 1. 1921.


Uredba o i/prcmembah in dopolnitvah uredbe <> „stroju rninistrstva 7.
gozde . rudnike z dne 15. 3. 1919. in o organizaciji ^ozdarske stroke v kraljem
vmi Srbov, Hrvatov in Slovcnccv z dne 27. 6. 1921.. Shižb. Nov. st. 1.4. Pred.
hnena zakonodajnemu odboru v pregled. (V SloveniH po tej uredbi predviđene
gozdne direkcije in gozdne uprave še nišo ustanovljene) ´




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Tačasno V Slov. veijavni zak. m nar,, kl so za gozd. in lov. važjiega pomena. S9


Začatsni zakon o državni trošarini, taksah in pristojbinah /. dne 27. 6. 1921.,
:Siu´2h. Nov. št. 152 de 1921. Predložena zakonodajnemu odboru v pregled.


b) Odveza zemeljiških bremen in dr.


Patent z dne 5. 7. 1853., drž. aYsti\ :zak. štev. 130., s katerira so so usta*
novile določbc o uredbi in odvezi pravic drvarjenja, paše in dobave gozdnih
pridelkov.


Jzvršilna instrukcija k temu patentu z dne 31. 10. 1857., drž. avstr. zak.
^tev. 218.


Zakon z dne S. 1. 1889., dež. zak. štev. 7 za Kranjsko, zakon z dne 8. L
1889., dež. zak. ,štev. 6 za Štajersko, zakon z dne 30. 3 1904., dež. zak. ltex. 18
za Koroško, vsi trije obsezajo nekatere izpTcmembe cit. patenta z dne 5. 7.
1853., drž. zak. štev. 130.


Zakon z dne 28. 8. 1908., dež. zak. št 33 .. 1910. za Koroško, zakon z ćne


16. 9. 1909., dež, zak. št. 29 .. 19IL za Štajcrsiio, zakon z dne 21- 5. 191L,
dež. zak. št. 2 .. 1912. za Kranjsko; vsi trije o novi nredbi in odkupii v posto?
panju po ces. patentu z dne 7. 5; 1853., drž. avstr. zak. Št. 130 urejenih pravic
drvarjenja, paše in dobivanja gozdnih pridelkov ter o zavarovanju pravic
gozdnih upraviČencev.
Izvršilne naredbe:
Na Koroškem z dne 9. 9. 1910., dež. zak. št. 34, na Štajerskem z dne 27. 5.


1.11., dež. zak. št. 30, na Kranjskem z dne 9. 1. 1912.. dež. zak. št. 3.
Popravki zakona:
Na Koroškem z dne 28. 8. 1908., dež. zak. št 33 .. 1910. in z dne 11. 2.
1911., dež. zak. št. 14, Na Kranjskem z dne 14. 6. 1913., dež. zak. št´21.


Zakon z dne 7. 6. 1883., drž. avstr. zak. št. 93, o oprostitvi gozdov od


tujih enklav in o arondaciji ....-
Izvršilna naredba z dne 5. 7. 1886., drž. avstr. zak. štev. 109.
Opomba: Kranjska, Koroška in Štajerska imajo temeljem tega državnega


zakona se specijalne deželne zakone iz leta 1887., oziroma 1890, in 1909. Predpisi
teh .......^ se doslej skoro nikdar nišo udejstvovali.


c) Agrarske operacije, pašne zadeve, piaiišarstvo.


Zakon z dne 7. .. 1883., drž. avstr. zak. št 94., o razdelbi sknpnih zeniljišč
in uredbi dotičnih skupnih pravic do njih ..1.^.... in upravljanja.
Zakon z dne 5. 7. 1885., Koroškega dež. zak. št. 23. zakon z dne 26. 10.
l´S87., Kranjskega dež. zak. št. 2 .. 1888, zakon z dne 26. 5. 1909., Stajerskega


dež. zak. št. 44; vsi trlje: o razdelbi skupnih zemljišč in uredbi dotičnih skupnih


pravic do njih uživanja in oskrbovanja.
fzvršilne ruiredbe:
Koroška 7 dne 18. 12. 1886., dež. zak. št. 2 .. 1887, Štajerska z dne 12, 10.


10{j<).. dež. zak. š t 78.


Novele:
Kranjska z dne 3. 9. 18^4., dež. zak. št. 27; z dne 18. 5. 18^6.. dež. ::ak- št 30:
z (Ine 15. 11. ]9]0„ dež. zak. št 38;-z dne 10. 5. 1´->14., dež. zak. št. 1^. Koroška




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 50     <-- 50 -->        PDF

90 Tacastio v Slov. veljavni zak. . nar., ^i_^o_za _gozdJnjov. ^^^^^^^^^^J^^^;^^^^


/ dne 18. 5. 1896-, de/. zak. at. 24; z dne 21. 2. ....., dež. zak. st .; z dne


12. 4. 190^.. dež. ^... št. 14.
Ukaz iTiin. :?a poljed. notraiijc. pravosodje in finance z dne IS. 7. 1.15„


ra/sjlašen v dež. zak. št 38 za Kranjsko; o razdelbi zemljišč in uredbi dotičnih


pi-avic do njih uživanja in upravljanja na Kranjskem.


Zakon / dne 7. 6. 1883., drž. avstr. zak. st. 92, o zložbi poljedcLskih


zemljišč..


Zakon 7 dne 21. 2. 1900., dež. zak. št. 15 za Koroško, zakon z dne 7. 11.
1900., dež. zak. št. 2S z-d Kranjsko, zakon z dne 26. 5. 1909.. dež. zak. št. 45 za
Štajersko; vsi trije: o zložbi poljedelskib z;eTnlJišč.


Izvršilne naredbe:
Za Koroško z dne U. 7. ..1, dež. zak. št. 31, .. Kranjsko z dao 11. 9.
]Q03., dež, zak. št 10, za Štajersko z dne 12. 10. 1909., dež. zak. št. 79.


Novele:
Za Kranjsko z dno 15. 11. 1910., dež. zak. št. 37, za Koroško z dne 11. 5.
1911-, dež. zak. št 30, za Štajerska z dne 18. 7. 1915., dež. zak. št. 39.


Zakon z dne 14. .. 1908., dež. zak- št. 3 .. 1909 za Koroško, zakon z dne


26. 5. 1909-, dež. zak. št. 18 za Kranjsko, zakon z dne 7. 9. 1909., dež. zak.
št. 60 za Štajersko; vsi trije: o varstvu planin in o pospeŠevanju planinskega
gospodarstva.
Novele:


Za Koroško z dne 6. 2. 1909., dež. zak. št. 7, za Kranjsko z dne 14. 5.
1910-, dež. zak. št 19.


Izvršilne naredbe:


Za Koroško z dne 5, 1. 1909., dež. zak. št. 4, za Štajersko z dne 2. 2. 1911.,dež.
zak. št 7. za Kranjsko z dne 0, 4. 1912., dež. zak. š t IS.


Ukaz min. za pravosodjc in poljedelstvo z dne 3. 10. 1910., št. 15335, dež.
zak. št 17, za Kranjsko, o postopanju pri zemljcknjižnem oznaraenilu skupnih
planin V zmislu §§ 12, 15 in 16 kranjskega dež. zak. z dne 2.. 5. 1909 dež. zak.
št. 18.


Zakon z dne 4. 9.. 1912,, dež. zak. št 63 za Kranjsko, o izboljšanju pašnikov.


Zakon z dne 3. 7. 1912., dež. zak. št 45 za Kranjsko, o doižnosti za
vzdržcvanje Ograj.


c) Zagradba potokov hudournikov.


Zakon z dne 30. 6. 1884., avstr. drž. .... št 117, o ukrepih za neškodljivo
odvajanje vode v gorovju.


(Pod to6ko a) cit. naredba . dne 19. 5. 1920., \h. 1. št. 241, predvidev« do.
... .. sckanjc spravljanje in dafianjc lesa v okolišu hudournikov.)




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 51     <-- 51 -->        PDF

TaČHSuo V Siov. veljavni .... jn nar.> ki so za g´ozcl. Šn lov. važnega pomen


d) Agrarna reforma.


i\´arc4lt>a min. za :.;....() ]´cl:´<)>rn>(), izdRua 3. 0. 1920., št. 14´*H2 v hpora/.unm
. min. poljoprivr. in voda in . min. /a goztle 1. rudnike o driavnem nadzoi´U iu
državni upravi vclcposcslcv. Predložena zEikonodajnemu odboru .-pregled.


Naredba n^in. /u ../dc in rudnike z dne 30. 7. 1920.. :it. .5.5, s kutero
SL izdajo za 81(). cnijo prcdpLsi za trajno :|ozdno gospodarst\o v gozdib velc^
P´isestev, spadujočih pod agrarno refoimo. Predložena zakonodajnemu odborapregled,


jNarcdba min. za agrarno rclormo sporazumno z min. za gozde in rutinikc,
i/dana dne 27. 4, 1921., .st. 12443, o nakazovanju kurira in stavbenega lesa .\
cleposestmških gozdih -- interesantom aj^jrarne reform.e. Predložena z&kono^
ddjnema odboru v pregled.


e) Domovinsko varstvo.


Naredba dežclne vlade za Slovenijo /, dne 19. 2. 1921., o var.stvu redkili
ali za Siovenijo tipičnih in za znanstvo pomem.bnih živaii in rabtlin in o varslvu
Apilj. (Ur. L Št. 64). Predložena zakonodajnemu odboru v pregled.


f) Varstvo ptić.


Zakon z dne 12. 4. 1908., dez. zak. št. 10 za Koroško, zakon z dne 20. 7.
T´IO., dež, zak. št. 27 za Kranjsko, zakon z dne 2o. 7. 1909., dež. zuk. št. 58 za
^^tajersko; vsi trije: o varstvu ptić, koristnih za poljcdclstvo.


Zakon z dne 10. J. 1910., dež. zak. &t. 7 za Štajersko izpopolnjuje poslednjc^
citirani Štajerski zakon iz 1. 1900.


Razglas pokrajinske uprave, oddclka za kmetijstA^) v Ljubljani z dne JO. 8.
V^21., št. 3924, o varstvu poljcdclstvu koristiiih in redkib ptičcv, izpopolnjuje
cit. deželne zakone z ozirom na naredbo- z dne 19. 2. 1921., citirano pod točko f).


(Za ......... velja glede prepovedi uničevanja koristnih ptičev se vodno
zakon. čl. I. iz 1. 1906.).


g) Lovstvo,


Patent z dne 28. 2. 1786., o lovstvu in tatinskem lovu. Ta paieni je hi! ..
poznejšimi specijalnimi zakoni zelo modificiran in je torej le v posameznih
točkah Še poraben, toda le na Kranjskem).


Patent z dne 7, 3. 1849., drž. avstr. zak. št. 154, ureja izvrše van je Ln´-ske
pravice. Veljaven le Se za Kranjsko. Deloma izpremenjen s pozneje navedenim
min. odi. z dne 15. 12. 1852., drž. avstr. zak. ^i. 257.


Ukaz min. za notranje stvari z dne 31. 7. 1S49.. drž. avstr. /ak. št. 342,
podaja nekatera pojasnila k patentu z. dne 7. 3. 1849. Deloma izpremenjen s
pozneje navedenim min. odi. z dne 15. 12. 1852., drž. avstr. zak. št. 257.


Ukaz min. za notranje stvari z dne IO, 9. 1849., drž. avstr. zak. št. 386,
pojasnjujc lovski patent / dne 7. 3. 1849.


Ukaz min. za notranje stvari z dno 15. 12. 1852., drž. a^^tr. /ak. št, 257, o
ij/ivanju lovskc pravice, l´eljaven še za Kranjsko.


4=




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Tačasno V Siov. veiiavni zak. in nar., ki so za gozd. in lov, važnega pomena.


92


Zakon / .1.. 27. 9. 1887., de/. /ak. st. 27 /a Kranjsko, s katcnm se ........
jajo nekatera zakonita cU^očila o i/vrševanju lov^kc pravice.


Zakan z dne 17. 4. LSh4.. dc/. zak, bt. 9 /a Kranjsko, s katerim se uvajajo
iovske karte /a Kranjsko, deloraa izpremeiijcii z zakonom / dne 10. 12. 189´.,
de/ zak. za Kranjsko .st. 2 .. 1900 m z aarcdbo deželne vlade za Slovenijo z
Jnc 0. 12.´l91^-, št. 78-1 Ur. 1. m 10. 12. 1<´^20., št. 469 (/r. 1. Postednji dve pveJ.
lozini zakonodajnemu odboru v pregled,


Ra/glas dcželnc vlade /a Kranjsko z dne <-. 3. 1888., štev. 2555, o doižnosti
kolkovanja lovskih kurt. Smaiva se s pvedpm kolkov&nja po začasnem taksnem
zakonu 7. dne 2, 6. 1921, Službenih Nevin siev. 152, IJr. L šf. 100, neveljavnim.


Zakon z dne U´. 5. 1.89., dež. z:ak. štev, 12 za Kranjsko, o povračilu škode
po lovu in divjačini.


Naredba deželne vlade za Slovenijo z dne 22. 12. 1^)]9„ štev. 826 Ur. U
s katero se izeriačujejo predpisi o prepovedanem lovskem ćasu v abmočju
de/elne vlade za Slovenijo do konene zakonite ureddtve z izpopolnilom z dne


10. 1, 1020., Štev. 25 Ur. L Predloženo zakonodajnemu odboru v pregled.
Zakon / dne 4. 8. 1902., dež, zak. štev, 15 .. 1903., s katerim se je izilal
lovski zakon za Koroško. Glede lovskih kavi in pvcpovedanega lovskega ča.-^a
deloma izpremenjen z govi navedenimf navedhami deželne vlade za Slovenija
iz I 1919 in 1920.


Izvršilne naredbe: . dne 10. 5. J903, dcz. zak. st. 16, z dne 10. 5. 1^1)3.
dež. zak. št 17, z dne 10. 5. 1903, dež. zak. št. VK . dne 10. 5. 1903, dež. zak.
št 20.


Dodatne naredbe; min. za poijedelst\o z dne 16. 1. 1908., št. 2261 glede
samolastncga lova in z dne 13. 1. 19]0., dež. zak. štev. 5 za Koroško, glede
divjega kozla fCapra ihex).


Zakon z dne 14. 4. 1911., dež. zak. /a Koroško štev. 26, o pobiranju dav:^
ščin od izvršcvanja lovske praviee z i/vršjlno naredbo z dne 13. 5. 1^11., dež. zak.
Štev. 27.


Zakon / dne 21. 0. 1908., dež. zak. štev. 5 .. 1907, s katerim se /a Šta.
jersko izdaje 1..^5.1 zakon.


Izsrsilne naredbe: 1\ 3. 19(^7., dež. zak. št. 22: z dne 26. .^>. 1907., dež. zak.
?t. IH; 7 dne 26. 3. 1907., dež. /ak. št. 19; z dne 2u. k 1907., drž. zak. št. 20: /
dne 26. 3. 1907., dc/. /ak. št. 21.


Dcina iz}M-ememba je odrejena / /ak. z dne 2>. 12. 190.>., dež. zak. .(...
6 .. 1907 ili z naredbo z dne 7. 10. 191>., dež. zak. .U´ev 42


... lovskih kart in prepovedanegti lovskega časa ´je šiajevski lovski
zakon izpremenjen z gon cU. narcdbami deželne vlade za Slovenijo iz I W)
in 1920.


Naredba štajerskoga faracslni.tva 7.

´.7´´.1.".-"´^7"´^ ´ ´""^´´´´"´--^ ^^^"P´^^" i^Prcn.onienn z naredbo . dne


2\\. .^. ]9<)8., dcz. zak. štev. 32




ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Tačasno V Slov. veljavai zak. in nar., ki so za gozd. in lov. važnega ....... 93


Naredba deželne vlade za Siovcnijo % dne 25. 12. 1920., št. 828 Ur. 1..
s katero se ustiinaTlja deželni iovski zakiad. N?´ bila predložena zak ono daj ne mu
odboru, ker gre za samostofen fond, Minist odlok z dne 28. 12. 1921 odreja
nekaterc zaČasne izpremcmbe.


Začasni ....., o državni trošarini, o taksah in pristojbiiiah z dne 27. 6.
1921., Služb. Nov. štev. 152. (.^ poštev prihaja postavka 101 a). Predložen za^
konodajnema odboru v pregled.


Odlok pokrujinske uprave — oddelka za gozdarstvo z dne 17. 12., 1921.,
stev. 3291, o izdaji lovskih kart z ozirom na predpise cit. začas, zakona


o taksah (postavke 101 a).
Razglas pokrajinske uprave —; oddelka .. viozdarstvo z dne 2L 1. 1922.,
-ŠLCN". 216, IJv. L štev. ](), o izpiačcvanju premij za pokonČevanje A^olkov.


(Za Prekmurje velja se ogrski Iovski zakon, v kolikor nišo bili zakoniti
predpisi za vse obmoČje Slovenije izenačeni, na pr. glede lovskib kart, lovo^
p´usta, takš. zakona, dež. lov, zaklada, pokončevanja volkov.)


h) Doiočbe o javni straži.


Minist. odlok z dne 1. 1. 1854., drž. avstr. zak. Stev. % o pripustitvi


goiidarskega in lovskega vai^stvenega osebja k priscgl za varstvo lova.
Minist. odlok z dne 1. 7. 1857., drz. avstr. zak. stcv. 124, "o tastnostili, po*
trebnih za prisego za gozdno in lovsko varstvo; delom^ izpremenjen z novelo
z dne 15. 11. 1867., drž. avstr. zak. štev. .131 h kazenskeran zakonikn.


Minist. odlok z dne 20. 8. 1857., drž.„-avstr. zak. štev. 159, o pravici gnega in lovskega varstvenega. osebja do orožja. .


Zakoir z dne 16. 6: 1872., drž. avstr. zak. štev. 84, o oblastvenem delo^
kT<>gu osebja, postaAdjenega v obrambo posameznih gran^ .zemljedelst^^a.