DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1922 str. 46 <-- 46 --> PDF |
SiiUhi .šuauirskc orij^ni/.icijc u i^^^^oj jlržavi. So Osniie jos jccUm važan nv/Ao^ za unifikaciju, a to je zaštita i očuvanje šuma. Neprijatolj šuma nije samo onaj tko je msti krađom i ožtećivanjem, nego u prvom redu onaj, tko je uslijed nerazumijevanja ili slabog provađanja šum redatstvemh mjera kriv propasti šum- sastojina i šumskog tla. Uz vlast i moc, da se zapriječi i odvrati od šume zlo, potrebno je jos i s-trucno znanje. Naprijed smo već istakli, da će stručno znanje doci najbolje do izražaja onda, ako se bude izricalo samostalno i nezavisno od nestručnih upliva te ako se bude i u općinskim šumama vodila uprava po istim načelima kao u državnim. Da takova šum. poli^ tika bude ne samo zamišljena, nego i provedena i da šumsko redarstvene odredbe ne ostanu samo na papiru, potrebno je, da šumarske oblasti imadu i ekzekutivnu mioć. Bez toga bi bila slaba nada, da će njihove odredbe imati nužni ugled i da će postići željeni efekat. Kasnije ćemo vidjeti, na koji se to način može polučiti, a sad ćemo radi cjelovitosti spomenuti još. i dokaze, koje sebi u prilog navede protivnici unifikacije. Jedan od najvažnijih njihovih dokumenata je privatni ..^ rakter drž. šumarstva. Oni vele, da se i drž. šumarstvo isto tako ogriješiti o šumsko^redarstvene propise kao i svaki privatnik (ne? pošumljenje u određenom roku, neracijonalno provađanje čistih sjeća itd.) . Ovaj navod bi se najlakše mogao- pobiti argumentima drž. tajnika Kaana, koje smo napred naveli, uslijed čega se ovakove pretpostavke u konsolidovanoj državi ne mogu održati: Ma ..^ liko imala drž. poduzeća pa i drž. šumarstvo privatni karakter, nema tako reći slučaja, gdje ne bi ovo »privatno« djelovanje imalo i neko javno obilježje.^ Ipak ćemo spomenuti Schwappa:= cha,^ koji veli, da je ovo spajanje uprave i nadzora bez obzira na materijalni probitak i jeftinoću, koja se na taj način postiže, to .^.... dozovljeno, što u slučajevima, kada šumarstvo zahvaća u tuđe sfere ne odlučuju sami šumari, nego rade većinoma u spo? razumu s činovnicima unit. uprave ili sudova. Dr. Graner=´ ističe omn toga. da kod prosuđivanja šum. redarstvenih pitanja imade odlučivati u prvom redu tehnički elemenat i šum. gospodarsko stanovište, što će se najiakšt^ postići unifikacijom službe i ....^ njem drž. šumarstva. »Zato, veli on, prevladava unifikacija siuzbe u vecim država tako, te se može reći, da je ova upravo karakteristična za uređenje šum. shižbe.« Na koncu nvrli^mo i^asumirat! samo jedan zaključak, da u našoj državi, gdje ^ Uzm mo ^^ornji sJuč^j, da se Lskori.štono šumsko tlo ne pošumi u odro^ ..... roku. Dok činovrik pnv. p ..1 svom poduzeću u.lu.ge. dotle se drž. činovnik ne oarjcšuic s.rno o šum. red. prep se, nego eini i i.ravnu štetu uslijed gubitka prirasta s^ on. slu/ho. davcu država koja ne u´/ima šumu na kratkolrapu, eksploit.clju, ..<-. iu ima sačuvati ´/.1 generacije. ´" ^ Isto djelo. ^ Isto djelo. |