DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 14 <-- 14 --> PDF |
134 Metode i problemi u šumarskoj nauci. žina sunčanih ....., razlikuju se u svemu, samo jedan elemenat im je zajednički: periodičnost; dakle je množina sunčanih pjega uzrok promjene kUme, odnosno periodičnosti godišnjih koluta, te po prvom pojavu možemo zaključivati na drugi. Prije svega valja ovdje napomenuti, da za sada još nije ni nedvojbeno ustanovljena periodičnost množine sunčanih pjega, a još manje možemo govoriti o uzajamnom i^tjecaju sunčanih pjega na klimu ili na množinu godišnjih ofoorina. Množina sun^ čanih pjega kozmičk i je pojav, te bi njegovo djelovanje mo^ rah jednolično opažati na čitavo j našoj zemlji. No to se do sada još nije dogodflo. Prošle godine, 1917., bilo je iz^^an^ redno mnogo sunčanih pjega, a istodobno vladala je na Balkanu ntx>bična suša: sjetite se samo katastrofalnih šumskih požara u Bosni i Grčkoj. U isto vrijeme biloi je na Karpatima dosta oborina. Kakav Douglas budućih vremena naći će iz te- godine na Balkanu kod nekih vrsta drveća, koje podnose sušu, gotovo nor? malne godišnje kolute, kod drugih vrsta drveća, nenormalne, tanke, a opet kod nekih — govorim uvijek o prosjeku — i dvostruke godišnje kolute, a ne će moći nikako ustanoviti, da su ova dva tanka godišnja koluta nastala u jednoj godini, U isto,. dofoa mogli su se u Karpatima stvoriti prosječno normalni go^ djšnji koluti, „ - Možemo li uopće govoriti o upravnom omjeru jakoeti go^ dišnjih koluta i množine godišnjih ohorina? Od nebrojnih fa^ ktora, koji vrše utjecaj na vegetaciju, godišnja je množina o-bo^ rina samo jedan . Ako je vrlo n^alena uplivat će nepovoljno na rast drveća, isto čini, ako je ]-;reobilna, jer u tom slučaju ...^ njuje djelovanje inih klimatskih faktora rasta: svijetla i topline. Nikada ne smijemo da zaboravimo uzajamni utjecaj uvjeta, vezu funkcija pojedinih pojava. Dva glavna klimatska faktora rasta, u sebi su promjenljiva, uplivišu jedan na d-rugog, a ekstrem svakog od njih djeluje nepovoljno na vegetaciju. Samo zajedničko dje^ lovanje njihovih srednjih vrijednosti osigurava vegetaciji drveća povoljni, klimatski optimum, koji nastaje godišnje na pojedinim točkama naše zemlje, posve nezavisno od množine sunčanih pjega. No koliko faktora — jedva bismo ih nabrojiti mogli — dolaze u obzir, naročito kod tvorbe godišnjih kolutaj konkretnih malih skupina drveća! Vjetrom oborena susjedna stabla, koija uzrokuju nenadano pojavljenje novog prostora za svijetlo, prelomi grana zbog tezme snijega, kolji za godine i godine umanjuju množinu granja, a prema tome i množinu lišća za asimilaciju, kasni pro:= ljetni mrazov] sa sekundarnom tvorbom lišća, ljetne tuče, štete od kukaca na lisću ili na korijenju, bolesti uzrokovane gljivicama, J^!^:´. }^^: 7. ^"^^ }9 ^^J^^^ ^. funkciju godišnje tvorbe koluta. Cetin stotine godma staro drveće ne govori samo .o sunčanim pjegama. Ne smijemo ni zaboraviti, da svaka vrst drveća imade u pogedu tvorbe sjemenja svoj vlastiti ritam, što leži u nutarnjim uzrocima i da tvorba sjemenja djeluje na rast |