DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 18 <-- 18 --> PDF |
j[4S Metode i pvobleiui u -šumarskoj nauci. _^ _ ^^^_ Prolazeći na prirodnu nauku moramo prije svega da razlio kujemo anorganske i organske. Nauka, koja istražuje prirodu anor^^mskih tjelesa i upliv, koje.aa ova uzajamno vrše, primjenjiv vaia´je uvijek fikcije s mnogo uspjeha. Zakon mehanike dobiii smo tako, kao da je cijela masa nekog tijela koncentnsana u jednoj točki, u težištu, ka o d a postoje apsolutno kruta tjelesa, apsolumo čvrsta uporišta, gibanje bez trenja i tekučine.^ Kasnije, n. pr. kod izračunavanja faktičnog stupnja djelovanja jnekog stroja, eliminiramo ove fikcije, sve zanemarene faktore uzimamo opet u račun ili bar izračunam.o empirički njihovo djelovanje, j-izikaini su zakoni većim dijelom fiktivni. Najljepši primjer pruža glavni zakon teorije o plinovima, udruženi zakon ...^ Lussac i Bovlc Mariotte: P . V ^ R . . Nema plina, koji bi se točna ch´žao ovog zakona. Stoga po^^ stavlja teorija o plinovima pojam idealnog plina, kojemu se pravi plin, kao svojoj li . a n i c i vrijednosti, više ili manje pri^ klanja. To je fikcija, aii nije štetna, jer je postavljena svijesno i jer je možemo eliminirati. Balistika nroračunava zakone gibanja taneta isprva tako, ka o da se tane kreće u zrakopraznom prostoru, a stanje topa iii puške, jakost pokretne snage itd., da je kod svakoga hica nepromjenjeno- Kasnije dolazi u obzir trenje zraka ali tako, ka o da temperatura, gustoća, sadržaj pare naslaga zraka, kroz koje tane prolazi, imadu konstantnu srednju vrijednost. Faktično variraju svi ovi faktori, pa stoga i osciliraju putevi tanadi za neku srednju vrijednost Zakonost ove razlike možemo točno da izračunamo ]")omoću računa vjerojatnosti, te ćemo se na to još osvrnuti, jer ova je razlika analogana oscilaciji organskih oblika za neku srednju vrijednost. Kemija ustanovljuje sve reakcije tako, ka o d a kemijski čisti elementi ili tjelesa stupnju u reakciju. Faktično je i ovdje postupak zamršeniji, i nijedna reakcija ne svršava kvantitativno ni kvalitativno u smislu postavljenih uslova. Uopće moram da istaknem, da u modernoj prirodnoj nauci tako važan pokus takodjer gotovo uvijek pokazuje fiktivni karakter, jer se uvijek ..^ stoji, da neki fenomen bude čist o prikazan, isključujući sve sporedne okolnosti, koji bi mogle smetati, tako ka o da sam.o odnosno dva ili nekoliko faktora uzajamne^ vrše uplav, t. j . drugim, riječima, ]->okus nastoji da i^rikaže >nzoU>vane sisteme«, a priroda naprotiv ne poznaje izolovanih sistema. Ne poznaje, naročuo ne u organskom svijetu, gdje vidimo neizmjernu raznoličnost orL^mskih oblika i pojava, tako, da nikada, otkada postoji naša zemlja, nije bilo ni dva ista individua jedne vrste, ni dva jednaica ostvarenja istog fenomena. Izrilirane sisteme, koji bi se očitovali uvijek istom reakcijorr. ne možemo m da zamislimo u organskom svijetu. Raznoličnosf orgunsKjih oblika 1 pojava nadilazi svaku maštu, za njihovo oh^jasnjcnje ne možemo uspješno urimjenjivati fiktivne metode Nauka imade dva glavna zadatka. |