DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 18     <-- 18 -->        PDF

j[4S Metode i pvobleiui u -šumarskoj nauci. _^ _ ^^^_
Prolazeći na prirodnu nauku moramo prije svega da razlio
kujemo anorganske i organske. Nauka, koja istražuje prirodu
anor^^mskih tjelesa i upliv, koje.aa ova uzajamno vrše, primjenjiv
vaia´je uvijek fikcije s mnogo uspjeha. Zakon mehanike dobiii
smo tako, kao da je cijela masa nekog tijela koncentnsana u
jednoj točki, u težištu, ka o d a postoje apsolutno kruta tjelesa,
apsolumo čvrsta uporišta, gibanje bez trenja i tekučine.^ Kasnije,


n. pr. kod izračunavanja faktičnog stupnja djelovanja jnekog
stroja, eliminiramo ove fikcije, sve zanemarene faktore uzimamo
opet u račun ili bar izračunam.o empirički njihovo djelovanje,
j-izikaini su zakoni većim dijelom fiktivni. Najljepši primjer
pruža glavni zakon teorije o plinovima, udruženi zakon ...^
Lussac i Bovlc Mariotte:
P . V ^ R . .
Nema plina, koji bi se točna ch´žao ovog zakona. Stoga po^^
stavlja teorija o plinovima pojam idealnog plina, kojemu se pravi
plin, kao svojoj li . a n i c i vrijednosti, više ili manje pri^
klanja. To je fikcija, aii nije štetna, jer je postavljena svijesno
i jer je možemo eliminirati.
Balistika nroračunava zakone gibanja taneta isprva tako,
ka o da se tane kreće u zrakopraznom prostoru, a stanje topa
iii puške, jakost pokretne snage itd., da je kod svakoga hica nepromjenjeno-
Kasnije dolazi u obzir trenje zraka ali tako, ka o
da temperatura, gustoća, sadržaj pare naslaga zraka, kroz koje
tane prolazi, imadu konstantnu srednju vrijednost. Faktično
variraju svi ovi faktori, pa stoga i osciliraju putevi tanadi za
neku srednju vrijednost Zakonost ove razlike možemo točno da
izračunamo ]")omoću računa vjerojatnosti, te ćemo se na to još
osvrnuti, jer ova je razlika analogana oscilaciji organskih oblika
za neku srednju vrijednost.


Kemija ustanovljuje sve reakcije tako, ka o d a kemijski
čisti elementi ili tjelesa stupnju u reakciju. Faktično je i ovdje
postupak zamršeniji, i nijedna reakcija ne svršava kvantitativno
ni kvalitativno u smislu postavljenih uslova. Uopće moram da
istaknem, da u modernoj prirodnoj nauci tako važan pokus takodjer
gotovo uvijek pokazuje fiktivni karakter, jer se uvijek ..^
stoji, da neki fenomen bude čist o prikazan, isključujući sve
sporedne okolnosti, koji bi mogle smetati, tako ka o da sam.o
odnosno dva ili nekoliko faktora uzajamne^ vrše uplav, t. j . drugim,
riječima, ]->okus nastoji da i^rikaže >nzoU>vane sisteme«, a
priroda naprotiv ne poznaje izolovanih sistema. Ne poznaje,
naročuo ne u organskom svijetu, gdje vidimo neizmjernu raznoličnost
orL^mskih oblika i pojava, tako, da nikada, otkada postoji
naša zemlja, nije bilo ni dva ista individua jedne vrste, ni dva
jednaica ostvarenja istog fenomena.


Izrilirane sisteme, koji bi se očitovali uvijek istom reakcijorr.
ne možemo m da zamislimo u organskom svijetu. Raznoličnosf
orgunsKjih oblika 1 pojava nadilazi svaku maštu, za njihovo oh^jasnjcnje
ne možemo uspješno urimjenjivati fiktivne metode


Nauka imade dva glavna zadatka.