DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 20 <-- 20 --> PDF |
14´) Metode i problemi u šumarskoj nauci. potpuno jednaka stvora izmcdju onih mirijada Ijudskih^bića, što fe pojave, da tek koji časak bHstaju, obasjam zrakama >.ivota. U divnoj nizličnosti, raskošnom bogatst.a. individualnih oblika stvaraju se pojedini primjerci ljudske vrste a možemo kazati da se OYO neizmjerno bogatstvo invencije, koja stvara ne očituje samo u tjelesnim oznakama, nego istotako obilno i napadno i u raznim kombinacijama psihičkih svojstava.« (Le^ hossek). — , , . ´ -^ . ´ i. Sve je to povoljno uplivalo na stvaranje umjetnih sistema i na primjenjivanje naiA^nih, fiktivnih metoda, no znanost nije mogla da se zadovolji time, jer su njene metode zahtjevale daljnje nadopunjenje i usavršenje. I znanost je doista našla takove 8..^.5..1.. metode. U prvom broju časopisa »Biometrika« (1901) čitamo: »Još prije nekoliko godina zapuštala je većina biologa one probleme, čije rješenje sastoji u tom, da se ustano\^e razlike iz^ medju individua jedne te iste vrste. Organska je priroda tako kompKkovana, broj raznih oblika tako je ogroman, da je morfo logija bila prisiljena radi jednostavnosti svojih pojmova stvoriti za svaku vrstu idealni tip, kojemu se pojedini individui vrste više ili manje priklanjaju, dočim je pojedine slučajeve, koji su se .......^.. od tipa, morala da zapusti. Ovo nastojanje ne samo da je vrijedno hvale, već je i za neke svrhe potrebno. -Ono je u prošlosti vrlo dobro poslužilo biologiji, isto čini i danas, te će i u budućnosti imati vrijednosti: ipak imade mnogo problema, koje na ovaj naein ne možemo rješavati. Polaznu točku DarAvinove teorije o evoluciji sačinjavaju upravo one različnosti izmedju pojedinih individua, koje je ...:= fologija većim dijelom zanemarila. Da prirodna selekcija u okviru neke vrste počne djelovati prvijeiglavn i uvjet, koji s^^ apsolutno mora da ispuni: razlik a izmedju pojedinih indi^ vidna vrste, a prvi je korak, koji valja da činimo, ako ćemo proučavati djelovanje selekcije na bilo koju o^znaku vrste, da ustanovimo broj individua, koji se gledom na tu oznaku razlikuje´; jedan od drugoga ili od prosječnog tipa. Jedinica, s kojom radi ovakovo naučno istraživanje nije individuum, već -sama vrsta,´ odnosno skupina, koja statistički zastupa vrstu. Rezultat valja brojčano izraziti i prikazati relativnu množinu raznih, individu alnih varijacija u samoj vrsti.« Ovakovo statističko osvijatljenje individualnih varlacija i ustanovljenje njihove zakonosti pripravila je dugo još prije Dar^ .... jedna grana matematike: račun vjerojatnosti. S gledišta metodike zanimaju nas naročito dvije stavke računa vjerojat^ nosti: teorija biologijskih mjera ili drugim riječima, nauk a o kolektivnim mjerama i Bermoulliev zakon ove. likim brojevima. Sussmilc h otkrio je već koncem 18. stoljeća po neiz^ mjernoj razlicnosti mdividualnih oblika neke, više naslućene .... .^ "^fT ^^božanskim poretkom« društva, no tek Adolphe Quete]et, jasno je spoznao one zakonosti i nji. |