DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Metode i problemi u šumarskoj nauci. 14]


hovu daleko-sežnost, te ih je dolična istakao u svom djelu: »Phv^
sik der Geseiiscbaft«.


Samo kratko i popularno mogu u okvira ovog predavanja,
da objasnim bit ovih zakona, oslanjajući se na Laplaceovi i
duhovitu izjavu, »da račun vjerojatnosti gotovo i nije ništa
drugo, nego ljudski zdrav razum, sveden na matematiku/< .


bon sens´reduit au caleul«.
Sto će se dogoditi, kad bacimo u vis kakavgod kovani novac,
zav^rtivši ga prije toga? Možemo li s izvjesno´šću unaprijed ka^^
zati, na koju će stranu novac pasti?


Zar ne, nemoguće je; kažemo, o tom odlučuje slučaj. Ne
mislimo pod tim izrazom možda kakovu mističnu silu, već na:^
prosto hoćemo, da kažemo, da ovaj pojav imade doduše točno


odredjene uzroke, koji djeluju u okviru kauzalno´g neksusa, no
da je skupina ovih uzroka, ~ pokretna snaga, t. j . jakost i pravac
mišićne snage, koja vrši bacanje u vis, sve veći otpor zraka,
stanje novca u- času, kad padne na zemlju, stanje mjesta, kamo
je ...^.. pao, itd., itd., da je dakle skupina tih uzroka vrlo kom^
plikovana i njihova analiza nemoguća. Prema tome odlučuje slučaj


o rezultatu, a mi ga ne možemo ni unaprijed odrediti, ni djelo>
vati na nj, pretpostavivši naime, da je novac dobro kovan, da
sastoji O´d homogenog materijala, da mu težište leži u geome?
trijskoj sredim, da ga dovoljno visoko bacimo, te ga u času ba?
canja u vis dobro zavrtimo, drugim riječima, da uvjete dobro
kombiniramo i izjednačimo mogućnosti za obje strane. Samo
univerzalni duh mogaO´ bi, — kako je to L ap 1 a c e zamišljao, —
analizoA´-ati tako zam^ršeni .....^ i unaprijed ustanoviti rezultat,
kad bi mu uspjelo da časovito stanje cijeloga svijeta s\^ede u
sistem diferencijalnih jednadžbi, da ga izrazi nekom formulom,
Poi riječima velikog fizičara .....1.... : »Dinamička nam
je zakonO´St takovih pojava nedokučiva.«
No takovi pojavi pokazuju osim dinamičke i drugu zakonost,
´statističku, koju možemo analizovati.


Bacimo li novac uzastopce nekoliko puta u vis^ opazit ćemo,
da pada od prilike isto toliko puta na jednu kao i na drugu stranu.
Kako su samo dva slučajeva moguća, i jer ne postoji prisilna
okolnost, po kojoj bi jedna strana morala češće da se pokaže,
dakle su mogućnosti za obje strane jednake, kažemo, da je vje^
rojatnost za oba slu´čaja jednaka, brojčano izraženo: da je vje^
rojatnost ..- Vjerojatnost izražavamo u obliku razlomka, njegov
brojnik pokazuje broj za dotični dogodjaj po\^oljnih slučajeva,
a nazivnik broj ukupno mogućih slučajeva. Kod našeg su primjera
moguća dva slučaja, od kojih je jedan povoljan za glaAm,
a drugi za pismo. Oba slučaja dakle imadu vjerojatnost ^i>. ..^
cimo li kocku, čije su stranice označene brojevima 1 do 6, cnda
je vjerojatnost da se kod pada pokaže stranica jedan, ´/-, jer se
svega šest slučajeva mogu desiti, za svaki je mogućnost jednaka,
a samo jedan slučaj povoljan je za stranu jedan. \\ičeni li iz
igre karata jednu kartu, iznaša vjerojatnost, da ću ......! neku
izvjesnu kartu ^´´;j-.: pita li se za vjerojatnost, hoću li iz\aići neku