DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 24 <-- 24 --> PDF |
144 Budt3ćnost naših šuma. SU se razlikovali za jedan palac. Dobivene redove varijacija re^^ ducirao je na 1000 varijanata i to: . ^^ ^. ^ ^ z:r- ^^ Varijante (\´lsina u engl palcima) 60, 61, 62, 63, 64, 6o, 66, 67,68,69,70,71.72,73,74,75. _ ^ ^^ ^^ Frekvenca (po tisući) 2, 2, 20, 48, 75, 117, 134, 157, 140. 121, 80, 57, 26, 13, 5,3-, , . Ispravnost je ove sheme potvrdjena od to doba po tisuću puta u svakom slučaju, gdje se je radilo o istraživanju orgaaskili mjera, te ju možemo danas smatrati prirodnim zakonom, koji zajedno sa zakonom o velikim brojeAama sačinjava temelj bio metrike . Ova nova znanost, odnosno metode koje primjenjuje,´ danas su neophodno nužna i izvanredno plodna pomoćna sred^ stva svih oTganskih ]:)rirodnih znanosti. Kako da to protumačimo? Kako da objasnimo prolaz od igre kockama na zakonost biologijskih mjera? (Svršit će se.) Šumarski nadzornik Mirko Puk: Budućnost naših šuma. Nepoznati pisac napisao je na uvodnom mjestu u »Jugosla^ venskoj šumi« od 21. L, 28.1, i 4. IL tg. br, 4, 5, 6 vrlo važan i inte:= resantan članak. Važan, jer raspravlja jedno od najvažnijih pitanja u šumarskoj struci naime o iskorištavanju drvne zalihe svih naših do^ zrelih šuma; interesantan u dokazima, što ih za potrebu uporabe tih dozrelih sastajina navadja, a jošte više u obećavanju protu^ vrijedno´sti, što je u zamjenu daje. Nu pošto se prekoredno i nepravilno unovčenje raspoložive .....^ zalihe naših dozrelih šuma ne može efektuisati, jer se po ^..^^^^ zakonu o imovnim općinama i po zakonu od 26 III. 1894, kojim se uredjuje stručna uprava i šum. gospodarenju u sumama, sto stoje pod osobitim javnim nadzorom, mora s tima sumama voditi strogo potrajno´ šum. gospodarstvo s redovitim godišnjim sjecmama, a taj princip naredbom ministarstva protegnut 1 na privatne šume, to traži g. pisac, da se sve šume riješe »zastarelog« potrajnog sum. gospodarstva i postave na princip .>fmancijskog gospodarenja«, ´ . ^ i h ^Jin^´^J" ´?**^^^ ^"^ »moderno financijsko gospodarenje«, da iše rZluly 1 ^V^"-´™^^^"´ financijalnom oihodnjom naj. dr/mio d.1 ce biti P´osve nova, jer ga i sam naziva modernim. odm. n ...., . "^^^.-"" "^^-"^^ °^´^ konstatacije prelazimo oama m mechas rcs i zahtnevamo |
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Budućnost naših buma. , 143 L da se u šumama imovnih općina kano i u svim šumama navedenim u § L i 14. zakona od 26, IIL 1894 o šumama što stoje pod O´sobitim javnim nadzorom ima voditi strogo potrajno šumsko goispodarcnje sa godišnjim sječinama, jer to i^ahtijcA´-ajii interesi samih šumoposjednika i javni obziri, pa da se od toga načela u^nijednom slučaju, pa ni za volju t. zv. moderno´g finan^ cijskog šum. gospodarenja, odulstati ne može i to tim vise ne, jer se pravo financijahro šum. gospodarenje ili gospodarenje najviše zemljišne rente može uvijek i vazda spojiti ne samo sa potrajnošću užitaka u najširem nego i sa takovom, u najužem smislu riječi (t. j . sa redovitim godišnjim sječinama), 2. Isto tako se imade gospodariti i sa državnim šumama, jer kano što država imade svojih redovitih godišnjih izdataka, tako treba da ona imade i svojih redovitih goidišnjih prihoda, a osim toga je država u prvom redu zvana da se brine za potrebe svojih držaA^jana. 3. U privatnim šuimama dostatno je, ako se gospodari prema ustano\´^a § 2 i 3 šum. zakona i to tako, da se te šume ili prije ili istodobno sa .....-. pomlađuju, te se šumovlasnik drži osta^ lih šumsko redarstvenih propisa. To je naše sgledište i od toga ne odustajemo. Prije nego pređemo na dokaze i izvode, kojima pisae pot:= krepljuje izlišnost i štetnO´St potrajnog šumskog gospodarenja, moramo ipak dati izraza žalbi, što pisac nije našao za shodno da upozori mjerodavne krugove na beskrajno haračenje i uništavanje te nebrojne paleže šuma kano napokon i na česte, posve neosnovane naredbe najviših oblasti, kojima se obustavlja utje^ rivanje šumskih šteta mimo´ i proti volji šumovlasnika, koji se, ostavljeni bez pomoći oblasti, protiv štetocinaca dalje braniti ne mogu. Lako je šum.e sjeći i prodavati, haračiti i uništavati, ali teško ih je podizati i čuvati. Nu sada na st\^ar. Pisac izriče dvije velike teze. On kaže: L Potrajnoet u šum. gospodarst\ai ne samo nije korisna, nego je sa općeg gospodarstvenog gledišta štetna, jer drži narod i pojedince na niveau^u praproizvodnje i mekša ih u borbi za opstanak. 2. Potrajno šum. gospodarenje je naša nesreća, kočenje ..^ šega razvoja i najveća pogibelj našem konačnom osbobodjenju 11 ekonomskom i kulturnom smislu. IL Suma je jedno od glavnih sredstava, da se poluči visoki kulturni niveau medju narodima. Mi stoga griješimo silno, ako priječimo naše narodno oboga^ ..... radi toga, što ne iskorišćujerao naše šume. Kada smo mi jednoć bogati, a to možemo postati, ako i^rabimo mrtve kapitale, koji leže u šumama, onda nas ne će više boljeti glava, što ne imamo dovoljno šuma. Kod nas su šume ona jaka poluga, kojom možemo ujedinjeni narod dići do bogastva itd. Sve skupa u jedno u^ev tvrdi pisac: Ako prodamo sve razpoložive drvne zalihe naših dozrelih šuma, možemo narod dići do |
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Budućnost našHi šuma. blagostanja i do velikog bogastva, a tim i do visoke kulture, civSizacije i prosvjete. _ , , Ići ćemo redom, pa ćemo pomajprije navesti cimg. pisac svoje b^rdnje potkrepljuje, a onda ćemo mi na to nadodati naše mnijenje i odgovore. Ad I. U dokaz štetnosti potrajnog šum. gospodarenja navadja pisac kano prvi primjer propast onih šum. glavnica, koje su iz tog načina gospodarenja nastale i onda ili kano ratni zajam iz dane . koristonosno u štedionu uložene. Nu mi pitamo pisca, ne bi li-te šum. glavnice propale, odnosno usljcd devalvacije krune izgubile u vrijednosti i tada, kada bi iz kojegagod drugog načina gospodarenja n. ... iz njegovog modernog financijskog šum. gospodarenja proizašle, a da su na isti način uložene bile? Posve je naravno, da bi ih ista sudbina stigla, A pitamo sada, bi li one propale i tada, da su u sigurnu hipoteku n. pr. kuću, zemljište itd, uložene bile? Odgovor glasi, da ne bi. Što iz toga slijedi? Slijedi, da ...^ pasti tih šum. glavnica nije krivo potrajno šum. gospodarenje nego način uloženja. Prema tomu prvi razlog štetnosti potrajnog 8... gospodarenja bezuvjetno i posvema otpada, a to je i posve naravno, jer redovito i pravilno razredjivanje prihoda po vre^ menu i veličini nemože nikada biti na štetu nijednoga pravilnoga i razumnoga gospodarstva. Radi javnoga razumijevanja stvari moram glede potrajnog šum. gospodarenja navesti slijedeće: Glavni uslov potrajnosti leži u istodobnoj provedbi sječe i posumljenja. Stoga je svako šum. gospodarenje, kod kojega se istodobno provadja sječa i pošumljenje, potrajno. Potrajnost može biti godišnja i periodička. Godišnje potrajno šum. gospodarstvo je onaj način gospo? darenja, kojim se prihod u gospodarstvu razdjeljuje pravilno i po mogućnosti jednako na sve godine ophodnje. ^... pako to biva tako, da se prihodi na drvu uporabljuju periodički, onda je to periodički potrajno ili prekidno potrajno šum. gospodarenje. Kako je gore navedeno´, glavni je uvjet potrajnog šum. gospodarenja istodobna sječa i pošumljenje. Pošto bez toga preduvjeta ne može biti nijedno razumno šum. gospodarstvo, to i potrajno sum; gospodarenje, koje taj uslov sadržaje, spada u kategoriju razumnih sum. gospodarstva, a nijedno šum. gospodarstvo!" koje toga uvjeta nema, ne može biti ........ ^ Kano drugi razlog štetnosti potrajnog šum. gospodarenja istice pisac njegovo nepovoljno djelovanje sa općeg gospodar, stvenog gledišta, jer da drži pojedince i narod na niveau.u pra. proizvodnje 1 mekša ih u borbi za opstanak. Nijedan od ovih razloga ne stoji. ^4..^ -´*´´^´ tiTdnja, da potrajno šum. gospodarenje drži pojedmcc i narod na nivcau.u praproizvodnje jer |
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Budućnost imših .sunui. 1. mi imademo dosta i u preobilju zemlje za agrikulturu, livadarstvo i vinogradarstvo, pa se narod i pojedine! mogu ba^ viti intenzivno poljodelstvom, obrtom, trgovinom ili inom gra:^ nom privrede; 2. potrajno šimi. gospodarenje ne sili šumovlasnike na vje^^ kovjeeno potrajno šum. gospodarenje, jer se oni mogu --- kano ostali šumovla-sniei posluživati pravom § 2. šum. zakona , pa kod oblasti zatražiti propisanim putem pretvorbu u drugu vrst ku]^ ture, ako vide, da im druga vrst težadbc više koristi nosi; 3. p. šum. gospodarenje ne sili nikoga na šum. radnje, već ostavlja svakomu posve slobodan izbor u svim granama privrede. Ne stoji ni druga tvrdnja g. pisca, da potrajno šum. gospo^^ darstvo mekša pojedince i narod u borbi za obstanak, jer potrajno šum. gospodarstvo ne pruža nikomu, pa ni pojedincim.a ni narodu toliko koristi, da bi se mogli riješiti svakoga rada, te u besposlici raskoši i zabavi provoditi bezbrižan život, nego jedva toliko, da se u napornu radu može odhrvati današnjimi teškim životnim prilikama. Dalje tvrdi pisac: Potrajno je šum. gospodarstvo naša nesreća, kočenje našega razvoja i najveća pogibao našem konačnom oslobodjenju u ...^ nomskom i kulturnom smisiiL Na ovo mi u kratko odgovaramo: Ne gospodine pisce! Potrajno šum. gospodarstvo nije naša^ nesreća, nego prava naša sreća,, jer da nije bilo potrajnog šum.; gospodarenja, poštenja, savjesti i stručne spreme niLŠih šum. > stručnjaka, mi danas ne bi imali šuma„ a niti biste .. danas mogli ; pro.xsti Vaših kombinacija o bog^st\4i, blagostanju i kulturi > liarjoda," jer biste našli bijedu, nevolju .i siromaštvo. Mi im.ademo jedino p. šum. gospodarstvu, stručnoj spremi, poštenju naših šum. stručnjaka zahvaliti, da nije i u šumarstvu nastupio slom. Jasno to dokazuje pc^joprivreda. Sa svih strana i iz svih novina saznajemo, da produkcija polj. gospodarstva rapidno pada, i da će, ako se tim putem, kojim je pošla agrarna reforma, podje dalje, morati neminovno doći do potpunog gospo^ darskog sloma. Vraćamo se ponovaio na gornju tvrdnju, pa pitamo: U čem i zašto je p. šum. gospodarenje naša nesreća? Zar zato, što p. šum. gospodarenje po vremenu i količini odredjuje šumske užitke i tim u gospodarstvu stvara red i si^ guirnost? Ili zato> što ne dozvoljuje haračenje sume, usljed ćesa čuva narodu njegovu imovinu, koja mu je za svagdanji život i opstao nak od prijeke nužde? Mi za inkriminacije pisca ne nalazimo i ne možemo naći nikakovih razloga. Gospodin pisac doduše kaže, da bi se prodajom naših dozrelih šuma mogli dovinuti velikog bogastva i kulture, pa bi se i sve grm)e državnog kućanstva mogle osloboditi teške krize. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 28 <-- 28 --> PDF |
|4g Budućnost nalili šuma. Mi u to ne vjerujeino, niti možemo vjerovati, jer bi prihod 12 naših dozrelih šuma bio tek kapljica u moru naših potreba, pa nam ne bi pružio nikakve pomoći, dok bi narod bez svojih šuma osiromašio i propao. U ostalom mi smo u ustavnoj državi, pa će se u pogledu prodaje morati pitati i šuanovlasnici. Dalje se kaže, da je potrajno šum. gospodarenje kočenje ..^ šega razvoja. i i. . Kako, kada i u čem je p. šum. gospodarenje kočilo ili koći naš ....^..? Komu je ono na putu? Da li poljskom gospodarstvu, obrtu, trgovini, saobraćaju ili inoj kojojgod grani narodnog go^ spodarstva? Potrajno šum. gospodarstvo moglo bi samo poljskomu go== spodarstvu smetati, Nu pošto .. poljsko gospodarstvo ima i previše terena, koji se ..1. površno obradjuje, t o gled e ....^ nja razvoja ne može krivnja ležati na potrajnom šum. gospodar? stvu. Pa kako i u čem može onda p. šum. gospodarstvo proizvesti kočenje razvoja? Ih misli g. pisac, da je p, šum. gospodarstvo krivo kočenju našega razvoja zato, što ne dozA^oljuje, da se njegove prištednje upotrebe za podizanje drugih već propalih ili propadajućih grana narodnog gospodastva?´ Mi smo u tom pogledu mnijenja, da su poljsko gospodarstvo, obrt, trgovina, saobraćaj itd. posve samostalne i neovisne jedinice općega državnoga kućanstva, koje trebaju i moraju imati barem toliko životne snage, da se same u životu održe, a da ne trebaju tudje potpore, koja bi uz to imala biti tolika, da bi ona gospodar? ska grana, koja bi tu potporu imala pružiti, sama propala. Šumarstvo ne može pružiti takove pomoći, jer bi samo na sebi počinilo samoubojstvo. Zahtjev takav, potekao on od države ili kogagod drugoga, bio bi skroz neumjestan i od nedoglednih posljedica. Zašto da se uništi jedna grana gospodarstva, koja se je jedina do sada´održana u aktivnosti, te je puna životne snage, zašto da na njezinim ruševinama kušamo silnim novčanim žrtva? ma dizati propale eksistencije, za koje se zna, da će, ne bude li boljeg ^gospodarstva, i opet propasti? Mi držimo, da je dužnost mjerodavnih faktora pcmajprvo istražiti i pronaći uzroke lošeg gospodarstva, a onda istom pri^ stupiti sanaciji. (Svršit ce se.) |