DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Potrajnost Šumskog gospodarenja. nja. pa prema tome ne može poslužiti kao argumeiiat, kojim se na rečenom mjestu pokušava opravdati napuštanje potrajnostL Napuštanje šuma na relativno šumskome tlu nikako ne poviaei za sobom nuždu, da se napusti potrajnost na preostalom sum^^ skom zemljišta. Naprotiv — usudjujemo se ustvrditi — ba s uslijed napuštanja š u m e n a r e 1 a t i vn o . s u m s k o- me tlu odnosno uslijed njenog potiskivanja na apsolutno šumsko tlo te na područje šuma za^ štitnih,m(^ra — loft´ično — daizahtjevz a održan njem potraj nos ti šumskoga gospodarstva bude još up´orniji, još žilaviji. Uobičajilo se, da se na ovaj najširi pojam potrajnosti, što smo ga netom iznijeli, ma da je on od daleko veće važnosti, rjeđe pomišlja, kada se govori o potrajno-sti, nego na onu formalnu jednakost godišnjih prihoda, Taj je loši običaj zaveo i autora lečenih članaka te je i on očito u hitnji pregledao ovu važniju materijalnu stranu pitanja potrajnosti te se zadržao samo na njenoj formalnoj strani. Pored onili već iznešenih osnova potrajnosti, koji su šumar;= sko^olitićke prirode, imade potrajnost izvjesne značajke ..^ cijonalno^ekonomske prirode. Ove se mogu deduk== tivnim putem konstruisati iz pojma šuma odnosno iz njenog .-..^ eijonalno^ekonomskog i socijalnoig zadatka. Svaka je šuma — in nitima linea — u neku ruku opče dobro, ako se uoče njeni uplivi na opće blagO´Stanje. Naročito se o šu^ mama kao o općem dobru može da govori za šume državne i op=^ ćinske. Šumu nije uzgojila i podigla samo jedna generacija pa nije niti ispra\mo da se njome okorištava saiuo jedna generacija. Interes pravde naprama potomstvu traži, da se koinsti, što ih šuma daje, pravedno razdijele na čitave nizove generacija. Dakle šume državne i općinske reprezentuju neku ostavštinu, nepotrošivu glavnicu, koja treba da svojim prihodima trajno ..^ služi svima generacijama, koje dolaze najednako. Kod tih je šuma svagda i šumarska politika i praktično šumarsko zakonom davstvo tražilo očuvanje potrajnosti u rečenom najširem a i u užem (čak i u najužem) smislu. Za privatne šume nije zahtjev ..^ trajnosti u pravilu prelazio onoga okvira, što smo ga u gornjem izlaganju označili najširim. U tome su smjeru potpuno saglasni stari nedemokratski šumski zakon od 3. decembra 1852. kao i novi demokratski od 30. marta 189L Očito je, da su oba zakona, ma kako oni inače različni bili, stali na isto gledište, da bi svako daljnje stješnjavanje pojma potrajnosti značilo odveć duboko za^ hvatanje u ličnu slobodu privatnika. Očito je dakle, da je autor, koji prikazuje potrajnost šunv skog gospodarstva kao »nesreću« i traži njeno napuštanje, iK pregledao ono prvo najšire značenje pojma potrajnosti ili je bio u svojim izvodima nejasan te mu je bio na umu samo onaj uži pojam potrajnosti godišnjih prihoda. Držimo, da je isključeno. da je OTtor svjesno i namjerice zagovarao napuštanje potrajnosti u najširem smislu, jer bi to značilo ne samo negaciju šumarsts^a |