DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 39 <-- 39 --> PDF |
´Srpski /akon o šumama priznaje privatnim sopstvcnicima jieograničcRo pravo jaspola.^anja sa šumama, samo stavlja stano^ vita Oi^raničcnja na zaštitne šume. (Cl. 78.) Mađarski šum. zakon, koji vrijedi /a naše područje u bivšoj Ugarskoj, imade isto tako ograničenja za sve zaštitne Šume. (Ćl. 2.) Za privatnike imade osim toga propisa, da se n.e smiiu krčiti Šume .. apsolutnom šumsk posjednicima privatnih suma, obvezujući na potrajno gospoda;^ renje samo stanovite kategorije vlasništva (država, općine, crkveni posjedi, zaklade, fideikomisi i zajednice). Uslijed toga su se ondje u novije vrijeme razvile zanimive rasprave. Jedna struja traži, da se privatni posjednici u šumskom gospodarenju »samo do najnužnije mjere ograničuju, pa da se u uporabi, njezi i uzgoju svojih šuma ne sapinju sitnim tjesno^ grudnim policijskim odredbama«.^ Druga struja predbacuje sa=^ sravljačim^i šum. zakona, što nisu sve šumoposjednike prisilili na potrajnost te su popuštali pred feudalcima, koji su si znali osi:= gurati iznimni položaj, a još prikazivali i to kao neku slobodo^ umnO´St prema ostalim zakonima (n. pr. austrijskom). Z a t o traži, danov i šumski zakon ne sili stanovite kategorije, da uzdrže potrajnost šumskog gospodarenja i na zemljištu, gdje ro´di najbolja pšenica, dočim od privatnih šumovlasnika ne za^^ htjeva potrajnost gospodarenja ni na samom apsolutno šum^ skom tlu. Potrebno je, veli jedan od predstavnika te struje, da svak i šumovlasnik buide dužan., da uzdrži u dobrom sranju šumu, koju je i sama priroda stvorila na tlu, nesposobnom za drugu vrst kulture i to ne samo njezino tlo nego i drvnu masu." Taj zahtjev temelji na činjenici, da su privatni posjedi u Ugarskoj u velike devastirani tako, da nisu samo propale sastojine nego i samo tlo, što je prouzrokovalo brojne poplave i kata^ strofe u nizinama. Obarajući se na one, koji naglašuju potrebu eksproprijacije velikih šumskih posjeda veli, da bi se učinila veća usluga šum. gospodarstvu zemlje kao i općem interesu, kada bi se mjesto ck&profprijacije vehkih posjeda »prisilil o iste , na valjano i potrajno šumsko gospodarenje.« Iz svega navedenoga vidi se, da je u predratno vrijeme šu= marsko zakonodavstvo više naginjalo onim strujama u šumarskoj politici, koje su zagovarale što veću slobodu za privatne šumske posjede. Oni rijetki glasovi, koji su zahtjevaii »strože mjere«, ugraničili su se na zahtjev, da se i s privatnim posjedom postupa kao s javnim. Glavni uzrok za to leži u onom velikom uplivu, koji su imali vlasnici tih posjeda na zakonodavstvo zemlje. ´ Rat, koji je rastrgao razne privilegije, donio je u f/jkonodavna tijela velik broj pripadnika stlališa, koji su baš U´^Jijcd tih ^ „Mit varunk az uj erd6torvenyt6I ?" Erd. L. 1918, str. 180. ^ Rochiitz D.: Erdeszeti jogeIveinkr6I. Erd. L. 1918, str. 413; 47J. |