DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 40 <-- 40 --> PDF |
......!^ I ... 160 Načela organizacije eumarske službe u našoj državi. »privilesiovanih« bili prikraćeni. Duh vremena, koji je svoje^^ dobno uplivisao na zakonodavstvo, da donese sto veću slobodu gospodare.ja velikom posjedu, zauzima tako reći preko noci dija^ metralno protivno stanovište i traži eksproprijaciju ve^ lik ih šumskih posjeda. i Najvećma se to opaža u agrarnim zemljama, u kojima je ..^ stojao velik nerazmjer između velikog i malog pobjeda, gdje ..^ kon prevrata izlazi »agrarno pitanje«, koje "poput more pritište evo već četvrtu godinu jednako zakonodavce kao i interesente. Zamašan dio tog agrarnog pitanja je šumarstvo,´a u njemu eks^ proprijacija velikog posjeda. Čl 41. Ustava kraljevine Srba, Hrvata i SWenaca od== ređuje smjernice šum. politike u ovome pitanju riječima: »Pri^ vatni veliki šumski kompleksi eksproprišu se po zakonu i prelaze u svojinu države ili samoupraAmih tela.<< Isto vele i Predhodne odredbe za agrarnu reformu-^: »Svi veći šumski kompleksi prelaze u svojinu države, pa će zemljoradnici u njima imati pravo na popašu i drvo za ogrev i građu^c Glavna poluga, o koju se upire naše zarkonodavstvo je potreba i opskrba drvom ovaj put: zemljoradnika i siromašnog dijela pučanstva. Dakle isti ujzrok, koji je i prijašnje zakono:= davce silio na to, da zadiru u privatno vlasništvo, te se poput ...´... niti proteže krcz povijest šumarstva. ´ Granice, određene ovom raspravom, preveć su uske, da uzmognemo podvrći temeljitoj kritici ovu novu" smjernicu šu^ m.arske politike iznoseći njezine dobre i zle strane. Jedno je, što moramo bezuvjetno već sada naglasiti, a to je činjenica, da je gospodarenje u našim državnim šumama tako ekstenzivno, da će proteći još mnogo vremena, dok se to gospodarenje podigne na onaj stupanj, na kojem je u državama, koje imadu intenziv= = n o šumarstvo. Nagli m prikliučenjem velikog kompleksa pri^ vatnih velikih posjeda, od kojih dobar dio imade zamjerali stu^ panj intenzivnosti šum. gospodarenja, značio bi ne samo odlagan nje dizanja intenzivnosti gospodarenja u državnim šumama, nego, — bojimo se — i dekadencu gospodarenja u privatnim šumama. Prešavši tako u glavnom historijat i sadašnje nazore o obja^ mu i sadržim ograničenja privatne svc^jinc u i^ospodarenju sa šumama, nrijeći ćemo na samu uredbu dot. pravilnik. Vidjeli smo, da u novije vrijeme to ograničenje dolazi do najvećeg izražaja kod privatnih šuma s naglašenom ekspropri^^ jacijom velikog posjeda. Izgleda, da se ta eksproprijacija ne misli ipak na prečac provesti, jer čl 5. uredbe od 27."iuna poznaje osim državnih, oipštinskih itd. šuma još i privatne šume. Postoje dvije mogućnosti za ttmiačenje pojma tih »privatnih šuma ´ »Agrarna reforma.,. Izdanje minisi.rstva /.i :,..:.-.. i-cforou, kr:^Ii.nine SHS. 192). |