DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 41 <-- 41 --> PDF |
denc eksproprijacije ili se pod tim privatnim šumama imadu ra^^-umijevati i veliki šumski posjedi do provedenja ekspronrijU:^ čije. Zanimivo je, da uredba /a te privatne šumske posjede ne naglašuje eksproprijaciju već samo »uzimanje u dr/avnu upravu — ne dirajući u pravo svojine (cl 5.),« Uredba traži za to uzimanje u prvom redu stručni motiv \. j´ >^ako se pokaže, da je u interesu naprednog šumskog gazdinstva^^, ali onda, dodaje »ili u opštem državnom interesu«. Ovaj je dodatak razumljiv, ako se uvaži vrijeme u kojem ži== vimo i političke prilike te je sarno nastavak onoga, što je već predvidio i 41. čL ustava na koncu s riječima: »Veliki šumski kompleksi, koje je tuđinska vlast poklonila pojedinim licima, pre= laže po zakonu u državnu ili opštinsku svojinu«. Poslovnik, koji razrađuje samo stručna pitanja, ne može pobliže navadati slučajeve za ovaj postupak, ali mu je tim više dužnost, da se obazre na prvi dio t. j . da protumači, kada nastaju ti »interesi napreda no´g šumskog gazdinstva« uslijed kojih dolazi priv. posjed pod drž. upravu. ČI. 4. po udruženju predloženog nacrta poslovnika taksa^ tivno navodi te slučajeve riječima »ako se usuprot opomene ogri? ješe o šumsko redarstvene propise kao što je: pretvorba šum, tla u drugu vrst kulture, nepošumljenje u određenem roku, pustošenje šuma, nepostavljanjc osposobljenog osoblja i nedozvoljen postupak sa zaštitnim šumama.« Ostale šume dijeli nacrt poslovnika na 3 kategorije: 1. Državna šume, s kojima država upravlja, rukuje i raspo^ laže. 2. Dio šuma, (drvljem obraslih pašnjaka i pašnjaka na bez=: uvjetnom šumskom tlu), koje po svim šum. zakonima spudaju pod javmi nadzor naročito šume: gradske, trgovišne, općinske seO´Ske te šume z. zajednica, poveljenih i imovnih općina — uzimaju se odmah pod državni nadzor i upravu (Beforsterung). 3. Ostale šume i šumski pašnjaci (šume zaštitne i zabrane, zakladne, šume redova, manastira, vakufa, crkava, beneficija i nadarhina, ostalih korporacija, suvlasničke šume, zatim dioničkih društava, utemeljenih za industrijalne svrhe, povjerbina, plemena ske šume i šume, koje su opterećene´šumskim služnostim^a,^ a ne stoje u javnoj upravi) mogu se uvjetn o uzeti u državnu upravu. Uvjeti se taksativno nabrajaju: ako se u tim šumama gospodari na način, protivan propisima šumskog zakona, ^odo^ brenoj gospodarstvenoj osnovi ili proigramu te ostalim propisima kao i zahtjevima racijonalnog gospodarenja. P-rema tome smo napravili razliku između općinskih suma i onih, kojima šumski zakon od 3. XII. 1852 daje karakter privat. nih šuma, ali ih kasniji zakoni podvrgavaju osobitom javnom nadzoru i traže od njih potrajno gospodarenje i sastav gospo= darstvene osnove. j - Za one prve (općinske itd.), koje ne samo da imadu javni karakter, nego se imadu sačuvati za docnije generacije, uzeto je podržavljenje uprave (Beforsterung). Do sada je za njih posto |