DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 41     <-- 41 -->        PDF

denc eksproprijacije ili se pod tim privatnim šumama imadu
ra^^-umijevati i veliki šumski posjedi do provedenja ekspronrijU:^
čije. Zanimivo je, da uredba /a te privatne šumske posjede ne
naglašuje eksproprijaciju već samo »uzimanje u dr/avnu upravu


— ne dirajući u pravo svojine (cl 5.),«
Uredba traži za to uzimanje u prvom redu stručni motiv \. j´
>^ako se pokaže, da je u interesu naprednog šumskog gazdinstva^^,
ali onda, dodaje »ili u opštem državnom interesu«.


Ovaj je dodatak razumljiv, ako se uvaži vrijeme u kojem ži==
vimo i političke prilike te je sarno nastavak onoga, što je već
predvidio i 41. čL ustava na koncu s riječima: »Veliki šumski
kompleksi, koje je tuđinska vlast poklonila pojedinim licima, pre=
laže po zakonu u državnu ili opštinsku svojinu«. Poslovnik, koji
razrađuje samo stručna pitanja, ne može pobliže navadati slučajeve
za ovaj postupak, ali mu je tim više dužnost, da se obazre
na prvi dio t. j . da protumači, kada nastaju ti »interesi napreda
no´g šumskog gazdinstva« uslijed kojih dolazi priv. posjed pod
drž. upravu.


ČI. 4. po udruženju predloženog nacrta poslovnika taksa^
tivno navodi te slučajeve riječima »ako se usuprot opomene ogri?
ješe o šumsko redarstvene propise kao što je: pretvorba šum,
tla u drugu vrst kulture, nepošumljenje u određenem roku, pustošenje
šuma, nepostavljanjc osposobljenog osoblja i nedozvoljen
postupak sa zaštitnim šumama.«


Ostale šume dijeli nacrt poslovnika na 3 kategorije:


1. Državna šume, s kojima država upravlja, rukuje i raspo^
laže.
2. Dio šuma, (drvljem obraslih pašnjaka i pašnjaka na bez=:
uvjetnom šumskom tlu), koje po svim šum. zakonima spudaju
pod javmi nadzor naročito šume: gradske, trgovišne, općinske seO´Ske
te šume z. zajednica, poveljenih i imovnih općina — uzimaju
se odmah pod državni nadzor i upravu (Beforsterung).
3. Ostale šume i šumski pašnjaci (šume zaštitne i zabrane,
zakladne, šume redova, manastira, vakufa, crkava, beneficija i
nadarhina, ostalih korporacija, suvlasničke šume, zatim dioničkih
društava, utemeljenih za industrijalne svrhe, povjerbina, plemena
ske šume i šume, koje su opterećene´šumskim služnostim^a,^ a ne
stoje u javnoj upravi) mogu se uvjetn o uzeti u državnu
upravu. Uvjeti se taksativno nabrajaju: ako se u tim šumama
gospodari na način, protivan propisima šumskog zakona, ^odo^
brenoj gospodarstvenoj osnovi ili proigramu te ostalim propisima
kao i zahtjevima racijonalnog gospodarenja.
P-rema tome smo napravili razliku između općinskih suma i
onih, kojima šumski zakon od 3. XII. 1852 daje karakter privat.
nih šuma, ali ih kasniji zakoni podvrgavaju osobitom javnom
nadzoru i traže od njih potrajno gospodarenje i sastav gospo=
darstvene osnove. j -


Za one prve (općinske itd.), koje ne samo da imadu javni
karakter, nego se imadu sačuvati za docnije generacije, uzeto je
podržavljenje uprave (Beforsterung). Do sada je za njih posto