DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 50 <-- 50 --> PDF |
170 Šumarska nastava. V Šumarska nastava. ´ Praktični šumarski drž. ispit. Jugoslov. šum. udruženje umoljeno je od ministarstva šuma i rudnika (šumarski odsjek Zagreb), da izjavi svoje mišljenje o potrebi prakt. šum, drž. ispita te da u skladu s tim mišljenjem predloži nacrt naredbe o polaganju tog ispita. Na drugoj odborskoj sjednici raspravili su članovi glavne uprave vrl6 temeljito ovaj predmet te su došli do jednoglasnog zaključka, da je taj ispit potreban kako u stručnom tako i u državnom interesu. Zatim su uglavljena glavna načela, prema, kojima je izrađen donji nacrt, što ga je predsjedništvo pieJiožilo rečenom ministarstvu. Prema tom nacrtu imao bi se u buduće taj ispit postaviti na posve novu osnovicu. Da svoju svrhu poluč:, mora biti doista praktičan ispit, na kojem ne će kandidat opetovati teoriju stečenu u školi, već će pokazati, s kakovom spremom i okretnošću znade svoje teoretsko znanje aplicirati na praksu. Da to uzmogne što bolje pokazati, mora mu ptaksa biti svestrana. Mislilo se, da će biti nužno naročito naglasiti tu potrebu (vidi čL 4.). Naravno, da bi radi toga bilo najbolje, da predispitna praksa bude čim duija, od čega se je međutim moralo iz raznih obzira odustati te se je uzela samo dvogodišnja praksu. Dužnost je ministarstva, da istodobno s izdanjem ove naredbe izda i uputu šum. oblastima, o upotrebljavanju kandidata u predispitna vrijeme kod raznih poslova tako. da on uzmogne na ispitu cim bolje pokazati, kako shvaća svoj poziv u praktičnom životu. Uslijed svega toga prenosi se težište prakt. ispita po mogućnosti na teren. Budući da rad u terenu ovisi o različitim, često nepredvidnim prilikama, mora se uvesti u ispit neka elastičnost, te dati ispit povjerenstvu prilike, da ono iza. .bere mjesto za ispit te odredi slijed pojedinih dijelova ispita (pismeni, usmeni, terenski). Najideainije bi bilo, kada bi se počelo s terenskim ispitom, gdje bi svaki kandidat imao prilike da samostalno riješi nekoliko zadataka. Za to bi se morao odabrati prikladan gospod. objekat. pri čemu se ne smije škrtariti ni s vremenom ni s novcem. Na taj bi se nadovezao pismeni ispit. Taj bi trajao sanio )edun dan, ali bi pri tom kandidat mogao pokazati svoje pravo znanje 1 shvaćanje jcr se pitanja stavljaju individualno i prema dosada š. njoj praksi kandidatovoj (o kojoj su se ispitni povjerenici već osvje. docih IZ domaće radnje). Prjašnji način postavljanja pismenih radnja nije bio drugo neuo opetovanje teorije, jer je pitanje bilo generalno za sve, pa se je kod prosuđivanja kandidatove radnje upotrebljavala nejednaka mjera već prema tome, d. h .. dotičnik pisao prema utiscima iz prakse di sjećanju iz školskih i.lupa. konačno se zavrsuje ispit s usmenim ispitom u sobi ()vako se daje prilika svim kandidatima, da pokažu svoje sposobnosti 2Zu\Z ^´ -3P.rikladniji. Jedni naime znadu svo.e znanje pokazati nacm predavanja. Sva tr. ova ispita upotpunjuju se posvema, ali se zato pri |
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Šumarska nastava. 171 ...... mora uzimati obzir i na psihičko^ raspoloženje pojedinaca, da .se ne bi .. motnentane zbunjenosti stvarali krivi zaključci Uslijed toga je nužno, da ,.. donekle uzme u obzir i teoretsko predznanje, a i domaća radnja. Skup svih ovih utisaka daju povjerenstvu potpunu sliku o dotičnom kaiv didatu, koja je često različita od one, koju dobiva pretpostavljeni starješina kandidatov uslijed njegove eventualne jednostrane upotrebe. Zato bi mnijenje povjerenstva, koje nakon temeljite studije svakog pojedinca stvara zaključke uslijed mnogobrojnih utisaka, dobivenih za više dana ispita u aajraznoliči^ tijim priikama — moralo in^ati posljedica i kod njegovog prvog stalnog imenovanja. Praktični ispit imao bi biti poticaj, da mladi čovjek na pragu svog zvanja ne odbaci knjigu, uzdajući se u ono što je u školi naučio nego otvoreni m očim a stupi u svijet, upotrebljavajući stečenu teoriju za kritičko prosudi^ -\anje te obogaćujuđi se novim znanjem i iskustvom. Praktični život izbacit će na površinu mnogu osobu, koju je škola sakrio vala, dočim se mnoga veličina iz školskih klupa zanemari u praktičnom životu. Te se latentne sposobnosti pojave već u prvim godinama prakse, ....^ zujući uporabivost i naklonost pojedinaca u stanovitim dijelovima naše umo* strane struke. Tu će sposobnost ispitno povjerenstvo brzo opaziti i dužnost je predsjeda nikova, da na nju upozori nadležne oblasti (vidi čL 19,). Te bi sposobnosti i opća uporabivost i marljivost imale odlučiti i rang kod stalnog imenovanja, a ne slučajnost polaganja zakletve, kako je to do sada bilp.^ Prema tome bi praktični ispit imao dublji uzrok i praktičnije posljedice, nego li je bio do sada, a ne bi bio samo »suvišna tortura« i »opetovanje teorije«, "kao što se do sada shvaćao. Dovodeći rezultate praktičnog ispita u svezu s ranžiranjcm kod prvog stalnog imenovanja, porast će ispitu važnost i ugled i postat će uistinu ono, što se od njega očekuje. S tim ćemo već kod prvog stalnog imenovanja nagla? siti i u svim modernim činovničkim pragmatikama toliko naglašavani zahtjev, da svak´ napreduje po svojoj sposobnosti, te ćemo i ua ovaj način ukloniti zavisnost ranžiranja činovnika od uzroka, koji su izvan njega, pa zvali se oni slučajnost, protekcija ili kako mu drago. Sam nacrt glasi ovako: NACRT naredbe ministarstva šuma i rudnika, kojom se urcdjuje način polaganja država nog ispita za samostalno vodjcnje šumskog gospodarstva u Kraljevim Srba, Hrvata i Slovenaca. ČL 1. Državnom ispitu za samostalno vodjcnje šumskog gospodarstva se može pripustiti samo onaj, tko je: a) položio ispit zrelosti na gimnaziji, realci ili realnoj gimnaziji; b) kao redovit slušač gospodurskoc^šumarskog fakulteta u Zagrebu ili druge tuzemne ili inozemne visoke šumarske škole položio sve propisane teoretske jspite; c) nakon svršenih nauka barem d^ijc potpune godine bio u praktičnoj šumarskoj službi. ´ To se je u nekojim državama već odavna prakticiralo. (Pisac) |
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 52 <-- 52 --> PDF |
1^2 Šumarska nastava. CL 2. Taj se ispit drži svake godine dva put i to u mjesecu aprilu J septembru. U aprilu drii se samo u slučaju dovoljnog brojci kandidata. Poeetak i mjesto ispitu ima predsjednik ispitnog povjerenstva oglasiti u službenim šumarskim listovima barem dva (2) mjeseca prije početka ispita. Či. 3. Molbe /u do^^volu polaganja ispita imadu kandidati podnijeti putem svoje predpostavljcne oblasti, ili u koliko nisu u državnoj službi, putem nadležne šumarske oblasti II. stepena ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu najkas^ nije četiri nedeljc prije oglašenog dana početka ispita. Ministarstvo će obavijestiti svakog molitelja pravovremeno, no najkasnije 2 nedeljc prije početka ispita, da li mu je podijeljetia dozvola. Molbi se imade priložiti: L krsni list; 2. svjedočba neporočnosti, izdana po nadležnoj političkoj oblasti; 3. kratak opis života; 4. svjedočba o položenim ispitima prema 61. 1. točka a i b; 5. potvda nadležne oblasti o praktičnoj šumarskoj službi prema čk 3, točka c. 6. Strukovni opis, što se ima za svaku skupinu ispitnih predmeta napose sastaviti prema stručnim poslovima, koje-je kan? didat za svoje praktične službe vršio. Taj Opis imade biti popraćen vlastitim opažanjem i samostalno sastavljen, Što imade na stručnom opisu potvrditi kandidatov starešina. Čl. 4. .. kandidat uzmogne zadovoljiti intencijama praktičnih državnih ispita, naročita či. 3. točka 6., imade pretpostavljena oblast nastojati, da se kandidat za vrijeme dvogodišnje prakse upotrebljuje u svim granama šumarske uprave. Dužnost je kandidatova, da za vremena upozori nadležnu oblast, s kojim se radnjama joŠ nije bavio. CL 5. , Predsjednika ispitnog povjerenstva njegovog zamjenika i 20 povjerenika imenuje ministar šuma i rudnika izmedju šumarskih stručnjaka, a ^. saslu? sanju jugoslovenskog šumarskog udruženja. Imenovanje se proteže na trogo^ diŠnji period. ČL 6. Od imenovanih povjerenika poziva ministar šuma i rudnika na predlog ispitnog predsjednika za svaki ispit četvoricu, i to za svaku skupinu ispitnih predmeta po jednoga. Predsjednik s četvoricom povjerenika sačinjava ispitno povjerenstvo. Poziv se imade poslati istodobno s oglašenjem ii^pita t. j . barem dva mjeseca prije početka ispita. Šumarski stručnjak koji je prihvatio imeno^^ vanje ispitnim povjerenikom, dužan je odazvati se pozivu. Ako ga u tome priječi bolest ili sličan velik razlog, imade smjesta zamoliti zamjenu. OL 7. Ministarstvo odstupa sakupljene molbenice sa svim prilozima ispitnom predsjedniku. Ovaj Šalje povjerenicima U dana prije poretka ispita domaće radnje ispitu pripaštenih kandidata i to svakom povjereniku za njegovu sku. ...., napose. Za pregled radnja ostalih skupina sastaju se povjerenici dan prije ispita. |
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 53 <-- 53 --> PDF |
..#«.^^^>...^.....»..1.|.^^ 173 ČL 8. . ispit je pismeni, usmeni . terenu i usnjeni u ispitnim prostorijama. Težište usmenog ispita ima se prenijeti po mogućnosti na teren, a pismeni ispit imade trajati jedan dan. . . Slijed i.spitu određuje u granicama ovog pravilnika ispitno povjerenstvo. CL 9. Tako kod pismenog kao i kod usmenog ispita imade kandidat poka/ati, s kakovom spremom i okretnošću upotrcbljuje svoje teoretsko znanje u ....^ tiČnom Šumarskom poshn^anju. Čl 10. Predmet ispita sačinjavaju ove skupine, I. skupina, L Uzgoj šuma. 2. Izkorišeivanje šuma, te upotreba i unovčenje šumskih proizvoda, šumska trgovina i šumarska politika. 3. Čuvanje i zaštita šuma od .priroda, te životinjskih i bilinskih štetnika. II. skupina. Uredjenjc šumskog gospodarenja, te stim skopčane vanjsko geodetske i uredjanje predradnje; unutarnja upotreba snimljenih podataka. 2. Računanje vrijednosti šuma. III. skupina. Geodetske piedradnje, sastav troškovnil-ca i obračuna te praktično ...^ vadjanje gradnja: ], manjih šumskih prometila i naprava, 2. šumskih eesta. željeznica i žicara, 3. mostova i vodenih naprava te zagradjivanje buj´ea, 4. visokih gradnja. IV. skupina. 1. Organizacija šumarske službe u našoj državi. 2. Propisi o pravima i duž* nostima šumarskog osoblja, 3. Šumski i lovski zakon, te najvažnije ustanove ostalih zakona, s kojima šumar dolazi u dodir za svog- praktičnog djelovanja, naročito kod obrane od protupravnih napadaja na šumu sa strane čovjeka. ČL IL Ispitom upravlja predsjednik povjerenstva, koji ima pravo ispitivanja iz svih predmeta. Ostali povjerenici ispituju samo iz one skupine predmeta, /a koju su opredijeljeni. Kandidata ne možo ispitivati povjerenik, koji je snjim u blizom srodstvu. ČL U, Pismeni ispit kao i usmeni u ispitnim prostorijama počinje svaki dan u 9 sati. Početak ispita u šumi odrcdjuje ispitno povjerenstvo. ČL 13, Za usmeni ispit u šumi imadu se izabrati takova napredna gospodarstva, u kojima se može nači što moguće više objekata za ispit. Svaki od ispitnih povjerenika obavlja ispit za svoju skupinu naizmjence s pojedinim grupama kandidata, u kojima svaki pojedini kandidat dobiva na rijcšenjc praktične zadatke. Te imade izvesti samostalno i nesmetano od ostalih. |
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 54 <-- 54 --> PDF |
;J74 Šumarska nastava. Opseg i mjesto vanjskog usmenog ispita odrcdjujc ispitno povjerenstvo prema klimatskim i terenskim prilikama. Predsjednik ispitnog povjerenstva ima se za vremena pobrinuti /a po* trebnc strojeve i radnike. ĆL 14. Pismeni ispit traje najdulje četiri sata prije i četiri sata poslije podne. Predsjednik ispitnog povjerenstva ima pravodobno pribaviti primjeren broj pitanja od profesora šumarskog fakulteta, Jugoslovenskog šumarskog udruženja. te pozvanih ispitnih povjerenika. Svako pitanje ima biti posebice napisano. Predsjednik ispitnog povjerenstva otvara pred ispitnim povjerenstvom zape^ Caćene omote s pitanjima, od kojih se izabire za svakog kandidata svaki put 1—2 pitanja tako, da svaki kandidat dobije ukupno tri pitanja. Kod toga treba paziti, da kandidat dobije pitanje, koje je u skladu s njegovom dosadašnjom praksom. Pitanja se protežu u glavnom na geodetske, tehničke, matematske i admini^ strativne radnje konkretnih, praktičnih dijelova pojedinih skupina. Ispitno povjerenstvo određuje pomagala, s kojima se smiju služiti ...^ didati za vrijeme usmenog ispita. Dok traju pismene radnje, nadziru ispitni povjerenici naizmjence kandidate. Te radnje ocjenjuje po.^jerenstvo narednog dana. Čl. 15. Usmeni ispit u ispitnim prostorijama je javan. Ispituje se redom po skupinama. Ispit jednog kandidata ne smije trajati dulje od dva sata, a manje od ./. sata. Kandidati polažu ispit alfabetskim redom, ako na njihovu zamolbu ne odredi drukčije predsjednik povjerenstva. ČL 16. Svaki povjerenik ocjenjuje kandidatove odgovore iz svake skupine napose. Ocjenjuju se pismene radnje, usmeni odgovori i domaći opis praktičnog služ^ bovanja. Uz to se ima uzeti obzir i na položene teoretske ispite na šumarskom fakultetu. Ocijenjujc se s odlikom, jednoglasno i većinom glasova (brojkama U 2 i 3) svaka skupina napose. Povjerenici odlučuju većinom glasova u tajnoj sjcd* nici; u slučaju polovičnosti glasova odlučuje predsjednik. Rezultat ispita ima se još isti dan proglasiti. § 17: Kandidatima, koji polažu ispit, izdaje se svjcdočba po obrazeu A, koja ima biti potpisana po ispitnom povjerenstvu i providjena pečatom: Povjeren, stvo državnog ispita za samostalno vodjenjc šumarskog gospodarstva. § 18. Onaj kandidat, koji nije položio ispit, može ga opetovati dvaput Propisi o podnasanju molbe vrijede i .. ponovno polaganje ispita. Polaganje ispita ne iskazuje se u svjedodžbi. |
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Šumarska nastava. O tečaju ispita vodi se zapisnik prema obrazcuB. Taj zapisnik ima biti poipisan po ispitnom povjerenstvu, a predsjednk isp:ta predlaže ga Ministar^ stvu Šuma i Rudnika s posebnim izvješćem. U tom izvješću imade se naročito istaći, za koju granu šumarskog gospodarstva imade koji kandidat naročitu spremu i ..^ klon ost. ´ ´ . -. §´20, , > \ /- Svaki kandidat, kojem je dozvoljeno polaganje ispita, ima prije početka istog uplatiti pristojbu od 100 Dinara predsjedniku povjerenstva. Uplaćena pristojba ne može se više vratiti. Svotu koja nastane iz uplate pristojbe dijele ispitni povjerenici na Jednake dijelove. Osim toga pripada po:= vjerenicima potpuna dnevnica i svi ini troškovi; na koje imadu pravo činovnici V. činovong razreda po naredbi .. .R. 96.000/1920. ; ´ . ;..´§ 21. ´ \ Ovom uredbom ukidaju se svi propisi, koji su u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dosada važili za polaganje šumarskog državnog ispita. Sa stručnog gledišta smatraju se punovažnima svi ispiti, koje su šumarski namještenici položili po predjašnjim propisima. U buduće ne priznaju se, praktični´državni ispiti, koji se polažu u ino^^ zemstvu. . " Obrazac A. ´ Svjedočba. Gospodin . . . . . rodjen u godino / . . . položio je prema naredbi Ministarstva šuma i rudnika od . . . broj .. . šumarski državni ispit za samostalno vodjenje šumarskog gospodarstva te pronadjen spo^ sobnim i to: ...........´.- ´ . Ispitno povjerenstvo: Predsjednik: . . Ispitni povjerenici: Pečat ispitnog povjerenstva za praktični drž. šumarski ispit. Priopćio Marinović. |