DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 70 <-- 70 --> PDF |
1 ^ Lovstvo. .-.. pišč.v stari lovidrui:* vz ovih krajeva, čudim se, da je njegovom bistrom oku moglo i.muei, da ncopazi i u našim bosanskim šumama slične štete, ^oje de fakto ovdje postoje, ako i ne u tolikoj mjer;, kako on to navodi . bedmc gradsku. Poznata je činjenica, da se svaka divljač najradjc skriva i zadržava u ne pristupačnim gustišima. Osobito crna divljač voli u zimsko doba skloništa u gustišima četinjača, iz razloga, Ito je u njima snijeg znatno manji, jer ga dobar dio ostane na granamu´i kiču kao kitina; tu je, osim toga, zaklonjena od vjetra i od zime. U ovakovim gustišima. postali ovi na prirodni način ili bili umjetno ..^ sadjeni, opažaju se i kod nas mnoga stabla od svinja oštećena, no ne na način koji g. Froiicli opasuje nego na slijedeći: Iz nepoznata razloga udaraju vepri kljovima po stablima u visini koju mogu doseći i na taj način oštećuju, kljaštreći djelomično snjih koru. Ove su rane obično dosta duboke no kratke brazgotino, koje se .....^ vilno i prilično gusto opažaju na stablu, no nigda u obliku prstena, koji bi bio sastavljen oko stabla. Prema tome nisam mogao nigdje ustanoviti da bi kambium stabla b:o u cijelosti prekinut, a po tome ni kora sa stabla oguljena, dok se kljovama oklja^ štrenih stabala nalazi svuda traga, gdje god ima crne divljači. Posljedica ovih šteta je ta, da stabla gube na prirastu i nešto na kvaliteti drveta u najdonjcm dijelu debla, dok osušenih stabala iz ovoga razloga u našim krajevima nema. Za o\n ht^itnu /abavu ne biraju samo i isključivo borovinu, nego kljaštre bez razlike po stablima, koja se u dotičnom gustiša nalaze, pa bila ta ..1..^., bmorikova, bukova ili hrastova. Izgleda ipak, da više biraju crnogorična stabla nego . listače. O ovako oštećena stabla se svinje rijetko i malo taru i Češu, valjda zato sto se tanka stabalca pod znatnom težino-m divljači pregibaju i nedadu im dosta jakog oslona kao ni dosta hrapave kore za češanje debele kože. U potonju svrhu biraju svinje jača stabla koja su deblje i hrapavi je kore, te se o ova samo taru i češu dok ih kljovima nikako ne oštećuju. U našim sastojinama gdje su svi dobni razredi bez poretka zastupani i imade na izbor stabala raznih debljina, može i divljač da stabla bira u svoje svrhe. U sastojinama, gdje divljač ne nalazi za ovu svrhu debljih stabala, pri^ nuždena je, da se tare o mlada tanka stabla. Da u tu svrhu pako bira borovinu, u koje je kora debela i hrapava, ne treba dalje objašnjavanja, ako se ima na umu, da se divjač o stablo češc, pa bi mogao ovo hiti jedini pravi razlog šumskim štetama ove vrste, o kojima gosp. Frdhlich iz Sedmograšk^ piše. Znatno veće štete Imi u našim sastojinama obijestan i žirovan medo u jesensko doba, koji znade na stotine mladih stabala polomiti i prevršiti. Večerom medo žiri u kojem obližnjem hrastiku ili buko^dni, a danju obitava u kojem skrovitom gustišu. U ovakovim gustišima se mcdjedi penju po mladim stablima četinjača od 15—20 cm prsnog promjera i ova iznad polovine i do pod vršiku lome. MisJim, |