DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 72     <-- 72 -->        PDF

;[92 Pismo uredništvu.


Iz ovoga se tumačenja vidi, kako je narodna fantazija bujna te kako
za mnoge priče o mcdjedima traži bar neku podlogu.


Znamo, da medjed u gorskim krajevima cijelu 2imu spava, te da u rano
proljeće živi u gla^.lom od biijevne hrane (......... od kozlaca [Arnura ma.
cuhitumj) kojeg korijenje osobito rado kopa i jede, a mimogred _prevrće klade
i kamenje, tražeći pod njima razne ličinke i gljiste za zakusak.


Pošto u to doba nema domaćega blaga u šumi na paši, to ni on nema
prilike da na blago udara te da predje na mesnu tiranu. .
Tek kada trava u planini ponikne i kada se blago iz polja u šumu na
pašu istjera ^eto i medi zgode da predje za mrsnu trpezu.
Prema svima ovim okolnostima stvorio je i narod napred navedeno
tumačenje.


U mjesec maj i juni pada parenje medjeda pa bi mogla eventualno ta
okolnost imati upliva na ovakovo oštećivanje stabala, nu o tome nisam imao
nigda prilike šta čuti, a niti čitati u kome stručnom djelu, pa je prema tome
ovo moje osobno mišljenje, do koga sam došao jedino na temelju toga, što medo
ponajviše u ovo doba na stablima svoju obijest izrazuje.


Ovakovih, za naše prostrane prašume neznatnih, a interesantnih šumskih
šteta, danas se više ne opaža, a to je najbolji znak, da je na žalost nestalo i
starih jakih bosanskih medjeda, ali zato danas naše šume hara i ozbiljno ugro?


žava sjekira i požar, koji na hektare uništuju najljepše sastojine.
., Knežević.
Pismo Uredništvu. 1
1


u Ljubljani, dne 22. februara 1922.
Gospodine urednice!


U 2. broju »Šumarskog lista« na istom mjestu kušali smo upozoriti na
nekoje nesporazumke u pitanju našeg Udruženja. Odobravanje, s kojim su
nekoji Članovi naše Podružine popratili onaj dopis, a s druge strane žalosna
činjenica, da su kolege u Bosni međutim na svojoj skupštini 12. t. m. stvorili
zaključak, da ne mogu »pristupiti Jugoslovenskom šumarskom udi-uženju, dok
se ono ne stavi na decentralističku osnovu teritorijalno i staleški (t j . da
ima svoje sekcije i staleške klubove) i ne zajamči dostojan uticaj najviše
kvaiifikovanim stručnjacima« ~~ upravo nas sile da i ovog puta zamolimo, da
nara se ustupi nešto prostora te da dokončamo tamo započete misli.


Dosadanji je ustroj našeg Udruženja po našem dubokom uvjerenju tekar
temelj, matica onog Jugoslovenskog šumarskog udruženja, koje hoćemo da
stvorimo. Imamo živu i zdravu okosnicu, a meso, članove, treba da dobijemo.
Naš je cilj :^ Udruženje sa što moguće većim brojem članova!
Tko se je uživio u važnost modernih organizacija te usvojio ideje prosvjetljc^
nog demokratizma u privrednom i kulturnom životu velikih naroda, taj je
shvatio i ovo naše Udruženje. »Slovenska kmetijska (poljoprivredna)
družba« broji 30.000 članova u samoj malenoj Sloveniji, a
kad mi dostignemo polovicu toga broja članova u našem Udruženju, moći
ćemo biti zadovoljni.


A5i hoćemo narodno šumarstvo, u tome je izraženo sve. Naravno
je, da naša generacija toga ideala po svoj prilici ne će doživjeti, alt ona je