DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Pismo uredništvu. pozvana, da sagradi zdrave temelje, da odredi ciljeve i orgamzuje putevc, kojima ćemo krenuti. Sada imamo za sve to samo naš »Šumar&ki list«. Kad budemo imali zu svaku granu privrednog šumarskog života i za svaku interesnu skupinu — inžinjere, pomoćno osoblje, industriju, trgovinu, maloposjednike itd. " posebne listove u okviru Udruženja, a recimo kao glavu svega naš znmstvoni stručni »Šumarski Jist«, onda ćemo hiti blizu svome cilju. S tih vidika posmatran sarajevski je zaključak sitna, ali trenutno i teška epizoda u toj zacrtanoj evoluciji našeg narodnog šumarstva i narodne ...^ svjete. Zato treba oštro i točno analizovati taj pojav već sada, prije nego li zapali ponosnu zgradu, koju su svijcsni šumari svome narodu poklonili. Pošto nam je poznata samo rezolucija, to jest konačni izraz zahtjeva i želja, moguće nam je obazirati se jedino na taj priopćeni zaključak. No prije nego li se time pozabavimo, moramo da upozorimo na jednu možda formalnu, ali za to značajnu pogrješku u samoj koncepciji rezolucije. Kolege iz Bosne i Herc. nazivaju svoju organizaciju »Šumarsko m organizacijom za Bosnu i Hercegovinu«, što je po´grješno. Za ono, što su oni stvorili, pravilan je naziv: »Organizacija šumarskih stručni h činovnik a (visokoškolaca Op. Ur.) Bosne i Hercegom vine«. A ta može da postoji, uspijeva i živi posvema mirno paralelno i izvan našeg velikog Šumarskog udruženja. Kako možemo da govorimo o šumarsko j organizaciji a bez posjednika šuma, bez narodne šumske industrije, bez drvara ske trgovine! Kao prvi uvjet, pod kojim bi se ta organizacija mogk, fuzionirati s Udru^ ženjem, postavljaju kolege iz Bosne i Hercegovine zahtjev, da se Udruženje mora da »stavi na decentralističku osnovu«. Ne znamo točno, što je tu mišljeno, no poznato nam je, da su i gg. kolege iz Bosne istog mnijenja kojeg smo i mi, da je u najvećem interesu čitavog našeg šumarstva da bude ono u svim glavnim načelima centralizovano. Takvo je analogno i naše Udruženje, Što se pak tiče rada i prilagođivanja (evolucije), naše je Udruženje ne samo deeentralizovano, nego je direktno individualizov-ano. Podružine i odsjeci rada takva su teritorijalna i stručna deccntra, a svaki pojedini član Udruženja je slobodan individualitet. Ta organizacija, to jest razdioba i opet prikupljanje rada, od^ govara najmodernijim zahtjevima o organizaciji intelektualnih snaga naroda. Sekcije, što ih g. kolege traže, imenujemo radije našim izrazom »podružine«, a ako i to muti, kušat ćemo postići, da i ostala udruženja u zemlji zamijene svoj naziv »sekcija« s nazivom »podružina«. Drugi je uvjet rezolucije osnivanje »staleških klubova« u Udruženju. U zapisniku ustanovnog zbora mjeseca junija 1921. u Zagrebu dalo hi se ustano^ viti, da je već tada jednak predlog bio podnesen od delegata bivšeg Slovenačkog drštva. Ovi su postavili dva predloga u tom smjeru: da se provede razdioba (organizacija) po programu stručnog rada i po interesnim skupinama. Prvi je predlog bio prihvaćen te se je osnovalo poznatih devet odsjeka rada, koji su opći zbor zadovoljili. Drugi je predlog tada radi toga propao, što bi razdioba članova u interesne skupine po mnijenju većine rad i konsolidaciju IJdruženj^i u ovaj čas odviše komplikovana te ga vrlo lahko skrenula u rdavu kolotečinu. Slovenački su delegati te razloge uvažili i povukli svoj predlog. No tada su se koliko se sjećamo, i kolege iz Bosne izjavili proti tome predlogu, dok danas stavljaju za svoj dio u pitanje i sam opstanak Udruženja pod tim istim uvjetom! — Više je nego sigurno, da će i naša Podružina takav predlog podupi^ rati, no tek onda, kad dođe za to vrijeme. |