DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Alctoor i .>.()1)!... u šumarskoj nauci. 129


da primijciie, da im rc/ultati dobiju doista naučnu vrijednost.
Šumarsko naučno istraživanje bilo je dosada hcz sistema i suviše
diletantsku.


Ovu tešku optužbu protiv šumarskot^ istraživanja ne podi^
žem ja. Ćuli smo je po prvi put s jedno.q mjesta, čiji je autoritet
neosporiv. V posljednjom izdanju jedinoiii velikog priručnika
šumarske nauke, u Lorev^evom, kuša dr. \V a p p c s ponajprije
da utvrdi tenielje, sistem i metode šumarske nauke. U uvodu
svo^ djela razlaže, da se šumarska nauka dosele sama nije bri^
nula za svoje .-iastito utemeljenje i sistematizovanje, pa da prema
lome, kod nas jedva da se i može .^Jovoriti o nauei. Mi smo još
uvijek kao u srednjem vijeku, -. dobi obrtnih i majstorskih pouka,
»ipak.« piše \Yappes, »nesumnjivo je, da su i kod nas - i uko
to .Uospoda naučenjaci jedva vjeruju — gospodarstvo i nauka
nerazdruživo uzajam.no vezani te si sam.o onda možemo zamisliti
napredak obojeg, ako naše praktično djelovanje kao i naše teo?
rijsko istraživanje postavimo na strogO´ naučni osnov te naš rad
i naše mišljenje dovedemo u sklad s onim dubokim idejam^a, s
kojima počinje i svršava svaka spoznaja. 1 naša se metoda ne
može razlikovati od one drugih nauka: ako i nismo u mnogome
toliko napredovali, koliko bismo morali i trebali, uzrok je u tome,
što poznavanje i jtrimjenjivanje metoda kod nas — s kojih sve
vanjskih i nutarnjih razloga, to prethodno ne čcmo istraživati —
nije u istoj mjeri bilo moguće.«


Konae ove rasprave o metodama šmnarske nauke odaje još
više pesimizma. »Reasumirajući, možemo o šumarskoj literaturi
izreći sud, da su naučne metode često puta primjenjene, ne strogo
stručnjački, nego više diletantski, da mi kod našeg istraživanja
nalazimo namjesto kvantitativne analize, općeniti opis, i da se
u našim časopisima i naučnim knjigama češće izražava »mnije^
nje« n?! o^-novu opažanja, koja ne možemo kontrolisati. nego
iznose podaci, koji su rezultat dubokog istrćiživanja po naučnoj
metodi i logičkih zaključaka.«


Nema kod nas onih dubokih radova, koji obogaćuju i os^
novne .nauke, nema tako potrebne organizaeije u istraživanju,
nema naučnih pomagala.


Nije li ovaj porazni sud — upravo po dovršetku jedinog
velikog šumarskog priručnika —- neumjesan? Jesu li opravdane
tak´ teške cptužb´.´?


Držim, da svi (mi, koji su se ikada ozbiljno bavili šumarskim
istraživanjem, dnju Wappesu pravo. Svi oni morali bi osjećati,
na kako nesigurnom temelju stcje gotove sve naše šumarske teze.
Jedva da nalazimo gdjegod u šumarskoj literatmn ustalje n
no g znanja, takovog, koje već sačinjava općenito poznati dio
znanosti — ipak, samo to znanje zaslužuje, da ga nazivamo naukom.
Svagdje nalazimo neku prazninu, izvjesni kruti formalizam
normalnih pojmova, koji onemogućuje daljnje istraživanje.^ Ne
samo da nam manjka napredak iz vlastite snage, nego mi ne
možemo ni da usvojimo već gotove rezultate (^stalih srodnih ili