DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1922 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Alctoor i .>.()1)!... u šumarskoj nauci. 129 da primijciie, da im rc/ultati dobiju doista naučnu vrijednost. Šumarsko naučno istraživanje bilo je dosada hcz sistema i suviše diletantsku. Ovu tešku optužbu protiv šumarskot^ istraživanja ne podi^ žem ja. Ćuli smo je po prvi put s jedno.q mjesta, čiji je autoritet neosporiv. V posljednjom izdanju jedinoiii velikog priručnika šumarske nauke, u Lorev^evom, kuša dr. \V a p p c s ponajprije da utvrdi tenielje, sistem i metode šumarske nauke. U uvodu svo^ djela razlaže, da se šumarska nauka dosele sama nije bri^ nula za svoje .-iastito utemeljenje i sistematizovanje, pa da prema lome, kod nas jedva da se i može .^Jovoriti o nauei. Mi smo još uvijek kao u srednjem vijeku, -. dobi obrtnih i majstorskih pouka, »ipak.« piše \Yappes, »nesumnjivo je, da su i kod nas - i uko to .Uospoda naučenjaci jedva vjeruju — gospodarstvo i nauka nerazdruživo uzajam.no vezani te si sam.o onda možemo zamisliti napredak obojeg, ako naše praktično djelovanje kao i naše teo? rijsko istraživanje postavimo na strogO´ naučni osnov te naš rad i naše mišljenje dovedemo u sklad s onim dubokim idejam^a, s kojima počinje i svršava svaka spoznaja. 1 naša se metoda ne može razlikovati od one drugih nauka: ako i nismo u mnogome toliko napredovali, koliko bismo morali i trebali, uzrok je u tome, što poznavanje i jtrimjenjivanje metoda kod nas — s kojih sve vanjskih i nutarnjih razloga, to prethodno ne čcmo istraživati — nije u istoj mjeri bilo moguće.« Konae ove rasprave o metodama šmnarske nauke odaje još više pesimizma. »Reasumirajući, možemo o šumarskoj literaturi izreći sud, da su naučne metode često puta primjenjene, ne strogo stručnjački, nego više diletantski, da mi kod našeg istraživanja nalazimo namjesto kvantitativne analize, općeniti opis, i da se u našim časopisima i naučnim knjigama češće izražava »mnije^ nje« n?! o^-novu opažanja, koja ne možemo kontrolisati. nego iznose podaci, koji su rezultat dubokog istrćiživanja po naučnoj metodi i logičkih zaključaka.« Nema kod nas onih dubokih radova, koji obogaćuju i os^ novne .nauke, nema tako potrebne organizaeije u istraživanju, nema naučnih pomagala. Nije li ovaj porazni sud — upravo po dovršetku jedinog velikog šumarskog priručnika —- neumjesan? Jesu li opravdane tak´ teške cptužb´.´? Držim, da svi (mi, koji su se ikada ozbiljno bavili šumarskim istraživanjem, dnju Wappesu pravo. Svi oni morali bi osjećati, na kako nesigurnom temelju stcje gotove sve naše šumarske teze. Jedva da nalazimo gdjegod u šumarskoj literatmn ustalje n no g znanja, takovog, koje već sačinjava općenito poznati dio znanosti — ipak, samo to znanje zaslužuje, da ga nazivamo naukom. Svagdje nalazimo neku prazninu, izvjesni kruti formalizam normalnih pojmova, koji onemogućuje daljnje istraživanje.^ Ne samo da nam manjka napredak iz vlastite snage, nego mi ne možemo ni da usvojimo već gotove rezultate (^stalih srodnih ili |