DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. zbiljni.1 Sa financijalnoga se gledišta nemože ovoj metodi da pripiše osobita važnost. Judeich je spominje jedino sa historié* nog gledišta. Instrukcija za uredjenje državnih šuma od god. 1878. Vrijedi formula izvorne kameralne takse. Priras t se računa kao kod izvorne metode. Normalna zaliha dobije se zbrajanjem lokalnih tab* lica prihoda, ali ne za obrast 1, nego za prosječni konkretni obrast. Zbjljn a zalih a je masa sastojina po sastojinskoj tab* lici (opisu sastojina). Ophodnj a u obličcu kameralne takse varira od doba iz* ravnanja do trajanja ophodnje. Nađena mjera koriščenja vrijedi za narednih 10 godina, jer će se tada obaviti revizija. Dohodak izpreborne šume i gornjega drveća u sred* njoj šumi računa se poi užitnim postocima, koji se imaju ustanoviti u dotičnim šumama i to na slijedeći način: Potraže se primjerne plohe za svaki bitno različiti oblik, sastav i bonitet. Na ovim plohama treba da su zastupani dobni razredi po prilici tako, kako to treba da bude pri normalnom stanju. Na oborenim srednjim stablima ustanove se mase i po* stoci prirasta (potonji po Pressleru) za svaki dobni razred. Zbroj masa sviju dobnih razreda uspoređen sa zbrojem prirasta daje srednji postotak prirasta za cijelu uzornu plohu. Ako ovaj posto* tak prirasta podijelimo sa 100, dobijemo užitni postotak u smi* slu Hundeshagena. Tim se postotkom pomnoži faktična zaliha, da se dobije godišnja mjera koriščenja za narednih 10 godina. Poslije izmaka toga vremena, provede se revizija. Judeich kaže o tome god. 1885.: Spada među bolje između starijih zališnih metoda. Osobito valja priznati da se mjera koriščenja određuje samo za narednih 10 godina i da se podaje velika važnost šumskoj podjeli i time uređenome poredaju sječina. Što se tiče propisa za uređenje prihoda pri gospodare* nju sječama odobrava određenje normalne zalihe na način, da se uvaži niži, faktičnim okolnostima priličniji obrast, a ne pot* puni, samo će u praksi biti teško određivanje mjere modifikacije. Osobito valja priznati, da se zbiljna i normalna zaliha ne određuju pomoću prosječnoga sječivnog prirasta. Kao napredak prema instrukciji iz godine 1856. valja istak* nuti, da se prirast određuje samo kao prosječni faktični sječivni prirast narednoga decenija. Guttenberg kaže, da je opravdano, da se uzme aritmetična sredina iz sadašnjeg i budućeg prirasta, ako se etat računa za dobu cijele ophodnje, inače trebaju revizije. |