DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata.


Instrukcija za uredjenje državnih šuma iz god. 1901.
(Skroz prerađeno izdanje prijašnje instrukcije).


Za određenje mjere koriščenja za naredni
decenij odnosno etata po plosi i masi mjero<
davan je razmjer dobnih razreda, uputni po>
stotak (postotak zrelosti), potrebne gospo*
darstvene mjere, zrelost za sječu i moguć*
n o s t sječe.


Veličina mjere koriščenja i veličina etata
po plosi bit će normalna samo pri približno
normalnome razmjeru dobnih razreda. Za nje*
nu je veličinu mjerodavno doba izravnanja.


Stroga se potrajnost u prihodima z a h t i *
jeva u okviru gospodarstvene jedinice, samo
ako to ne iziskuju servitati drugačije, inače
se pri vrlo abnormalnom razmjeru dobnih raz*
reda, odnosno velikim zalihama staroga dr*
veća može uspostaviti dapače u okviru od ne*
koliko gospodarstvenih kotareva.


Etat po masi, koji je bio ustanovljen po
plosi, koja se ima da siječe, treba se uspore*
diti s prosječnim sječivnim prirastom i sje*
čom prošloga decenija, uvaživši upliv one
sječe na razmjer dobnih razreda, a može se
kontrolisati i po kojoj obličnoj metodi.


#


Toliko o historijatu upotrebe kameralne takse u Austriji.
Vidi se, da metoda kameralne takse n e m o d i f i k o< v a n a
nije ni u Austriji nikada bila upotrebljavana.


Godine 1901. ne napominje se više u instrukciji, gdje se,
navedavši sve moguće načine, dopušta, da se visina izračunanoga
etata mož e kontrolisati i po kojoj obličnoj metodi.


Godine 1885. nabraja Judeich slijedeće mane kameralne
takse, a donekle i obličnih metoda uopće:


1. Tekući i prosječni prirast nije jednak. Ova se pogrješka
donekle eliminira, ako se normalna i faktična zaliha računa na
istoj podlozi.
2. Potpuno je neosnovano, da se razlika između normalne i
faktične zalihe mora da izravna baš za vrijeme jedne ophodnje.
3. Budući da nema gospodarstvene osnove, propisat ćemo
kameralnom taksom neku mjeru koriščenja i za one šume, koje
nemaju nijednog a stabla sposobnoga za sječu.
Metodi, koja vodi takovome nesmislu (kaže Judeich), ne
može se apsolutno sa znanstvenoga gledišta da prizna ispravnost.


4. Usljed sječe sastojina sa malim prirastom i uspjelih kul*
tura, može se prirast znatno povisiti. Etat će se uza sve to uisljed
smanjenja ili* negativne diferencije zaliha smanjiti. Šta iz toga
slijedi, pokazalo se je prilikom njene upotrebe kod fideikomisa.