DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata.


Uvedenjem 10 godišnjih revizija mogle bi se doduše znatno
ublažiti mane ove metode, ali ne sasvim otstraniti. Kamerama
taksa sama ne poznaje takovih revizija.


Vrijednost je cijele metode, kako iz pređašnjega proizlazi,
samo historična. Ova joj se pako mora u potpunoj mjeri
priznati, jer je manje ili više služila podlogom svima kasnije iz=
vedenim metodama, koje računaju po normalnoj zalisi.«


Guttenberg


(1903.)


iznosi nabrajajući oblične metode među ostalim i obličac kame«
ralne takse u poznatome obliku, samo što je mjesto ophodnje,
uvršteno doba izravnanja, pri čemu ističe (kako sam već prije
naveo), da se dosljedno izvornome obliku ove metode ne mora
baš uzeti ophodnja za doba izravnanja.


Za odmjerenje doba izravnanja mjerodavna je veli*
čina razlike zaliha, prevladanje ili nedostatak zrelih sastojina,
okolnosti unovčenja, želje posjednika i servituti.


Zrelost za sječu je gospodarstveno važnija
nego izjednačenje prihoda za veće razdoblje,
zato treba doba izravnanja vi zeti što kraće,
ako se višak u zalisi sastoji iz zrelih ili pres
zrelih sastojina.


Doba izravnanja ne stoji u nikakvome sa*
vezu s trajanjem ophodnje te će se izjedna*
čiti s ophodnjom samo onda, ako treba usta*
no viti prosječni prihod naredne ophodnje. Tu
bi se pako prirast imao da ustanovi kao a r i t =
metična sredina sadašnjeg i budućeg prirasta.


Prirast je ukupni sječivni prosječni prirast; ustanovljuje
se zbrajanjem prirasta pojedinih sastojina tako, da se kod sta«
rij ih sastojina ustanovi kao kvocijent od mase i dobe, kod mla;
đih (iza prethodnoga bonitiranja po stojbini i sastojim) upotre«
bom tablica za normalno sječivno doba, koje odgovara ophodnji.


Zbiljna i normalna zaliha računaju se u smislu
kameralne takse iz ovoga prirasta; prva kao produkat iz plohe,
starosti i prirasta, druga kao produkat iz prirasta sa polovinom
ophodnje. Normalna zaliha ispada premalena, što je opravdano,
jer će se i za cijelo doba izravnanja računati ne normalni, nego
faktični prirast. Pogrješka, da se faktična i normalna zaliha ra=
čunaju po prosječnome prirastu, paralizira se time, da se obe
zalihe izračunaju po prilici u istoj mjeri prevelike.


Ako se zalihe računaju na ovaj način, onda su jednostavno
proporcijonalne sa starošću te se mogu i s ovom izraziti. (Samo,
ako je doba izravnanja jednako ophodnji!)


Guttenberg kaže o svima obličnim metodama, da ne mogu
poslužiti za uređenje, nego samo za određenje veličine prihoda
iz šume, jer određuju samo kolik o se (jedino sa stanovišta