DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 44 <-- 44 --> PDF |
244 Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. potrajnosti) smije sječi, a ne uzimaju obzira natošt a i gdj e se siječe. P ri gos podare nju sa sječama je ovakovo računanje uz gospodarstvenu osnovu obično sasvim suvišno; u preborno j šum i i njoj sličnim oblicima gospodarenja, gdje se po plosi ne može dovoljno procijeniti potrajnost prihoda, može se ovakovo računanje da upotrijebi još i danas, osobito, ako je važno osiguranje po* trajnosti prihoda. Cilj je obličnih metoda, da se uspostavi normalna zaliha, a mnogo je važnije, da se uspostavi normalni razmjer dobnih razreda! Kao priras t ima se pri ustanovljivanju prihoda uvrstiti samo prosječni, a ne tekući, jer je samo prvi mje* rodavan za budući sječivni prihod.1 Ovo se ne mora protegnuti na računanje zaliha; našemu je sadašnjem stanovištu svakako priličnije da računamo s faktičnim veličinama sadanje zalihe te one, koja odgovara normalnom stanju, nego li da stavimo u ra* čun imaginarne zalihe, koje smo izračunali po prosječnome pri* rastu. Obe se veličine pako moraju da računaju suglasno na jedan ili drugi način. Isto tako treba, da veličina normalne zalihe cdgo* vara visini prirasta, koju mislimo u budućnosti postići. Ako se onaj — što je potpuno opravdano — uzme za 5—10% manji cd potpunoga normalnoga prirasta, mora se i normalna zaliha redu* kovati u istoj mjeri. Računa li se pako u smislu kameralne takse samo s faktičnim sadanjim prosječnim prirastom, ne bi bilo ispravno, da računamo normalnu zalihu na temelju punoga pri* rasta ili onoga, kojega mislimo u budućnosti postići. Uvijek se moramo čvrsto držati načela, da mjera koriščenja, k o ju smo izračunali formu* lom, nije ni na koji način obvezatna za sa* stavljanje osnove koriščenja, nego da ima da posluži samo za uspoređenje s mjerom koriš* ćenja, koja je rezultat gospodarske osnove, uz obzir na zalihu, koja je već zrela za sječu. Zato nije potrebno ni posve točno ustanovljenje ukupnog prirasta za vrijeme izravnanja ili ophodnje, što ne bi bilo ni moguće, ako se za cijelo razdoblje ne bi postavio raspored o ko* rišćenju; zadovoljavati će približno ustanovljenje na gore nave* deni način. 1 To se može razabrati iz slijedeće usporedbe: Imaju li dvije gospodar» stvene jedinice, od kojih se jedna sastoji iz najmlađih i najstarijih, druga iz sredodobnih sastojina, posve jednak ukupni zbroj faktične zalihe, to će tekući prirast prve biti nizak, druge privremeno vrlo visok; sječivni prihod sastojina je pako u oba slučaja jednak. Računanje prihoda po tekućem prirastu dalo bi dakle za prvu gospodarstvenu jedinicu nisku, a za drugu visoku mjeru korišće* nja, premda bi se faktično morala uzeti za prvu veća mjera koriščenja, a za drugu manja. |