DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1922 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Literarni pregled. 1Y. Vorschlâge zur Reform der d. o. Staatsforstverwaltung, boschlossen bci der Delëg ertcntagung der d. 6. Wirtschaftsfiihrer in Salzburg am 3. und 4. iMarz 1919. V. Nachwort. L* prvorn dijelu stavlja se pisae na Marxovo stanovište, da ra d daje poduzeću dobitak a ne kapital, stavljajući ovu tezu: Agrarnu reformu mora voditi načelo, da narod Njem. Austrije mora dobivati iz tla i zemlje potrajno čim moguće veću korist za svoje zdravlje i sigurnost, a što veći probitak z a svoj rad. Smatrajući šumu zajedničkim dobrom, naglašuje, da se državi mora osigurati pravo utjeeaja na šum. gospodarenje, kako bi sve šume odbas civale maximum koristi s narodno gospodarskog gledišta. Naglašujući važnost potrajne opskrbe stanovitog dijela žiteljstva šumskim produktima, dijeli šume u 3 grupe: 1. Sume bez servituta, 2. mješovite, dijelom opterećene servitutima i 3. one, koje služe samo za pokriće servituta. U II. dijelu naglašuje se opć a važnost i značenje šuma, koje su za rata uništavane i zahtijeva opću zaštitu šuma, jer veliko uništavanje njihovo u jednoj državi osjeća cijelo susjedstvo. Polazeći s tog stanovišta naglašuje, da čovječanstvo ne će bez šume moći egzistirati ni onda, ako se drvo nadomjesti drugim materijalom. Iznoseći potanko važ» nost i veličinu šuma Nj. Austrije, predlaže reforme za pojedine kategorije. U državnim šumama se pazilo više na upravu nego na gospodarenje. Uslijed toga je vodstvo prešlo u ruke jurista. Nadzor nad privatnim šumama nije dostatan uslijed zastarjelosti i neprovedivosti zakonskih propisa. On,predlaže, da se u d r ž. š u m a m a provede temeljita reforma »od glave do pete« te se dade stručnjacima potpuna samostalnost. U velikom privatnom posjedu da provede država po svojim organima sve uredajne poslove. Za m a 1 i p r i v. p o s j e d da se donošenjem novog šumskog zakona forsira stvaranje šum. zajednica; dizanjem intenzivnosti gospodarenja u njima podigne njihova vrijednost. Kod šum. nadzora neka ne bude glavna šum. policija, nego stručni savjet. Uslijed toga će se podići vrijednost i prihod šuma, ali će porasti i troškovi drž. uprave. Te kani namaknuti tako, da država prisili vel. priv. posjed, da dade polovicu čistog prihoda državi. Prema tome zastupa Dimitz u tom predlogu socijalističko stanovište, koje nije gore za priv. posjednike nego li eksproprijacija uz predratne cijene. Nadalje predlaže organizaciju drž. ureda za šumarstvo i poljedjelstvo, po kojoj bi na čelo šumarskih odjela došli stručnjaci, dočim su dosada bili juristi. U III. dijelu se potanko navode srestva, kojima se može podići prihod šumarstva. Konac svega je jednak postupak sa svim šumama, što je moguće samo uz jednako vodstvo, čime dolazi do istog zaključka, do kojeg a se došlo i kod nas, stvaranjem uredbe od 27. juna — do unifikacije šumarske službe t. j . političke i državne šum. uprave. Iznoseći potanje funkcije pojedinih ureda i instancija predlaže podržav « ljenj e uprav e za općinske, crkvene itd. šume i strog nadzor za mali po« sjed. Za privatni veliki posjed preporuča stanovite obveze (gospodarenje po gospod, osnovi, sastavljenoj od drž. organa i državni nadzor) — inač e m u pušta slobodne ruke. Najzanimiviji je četvrti dio. Čitajući ga. misli čovjek, da se odnosi na naše prilike. U jakim potezima iznose se prilike, koje su ukočile uda drž. šu» |