DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 60     <-- 60 -->        PDF

330
Šumska industrija i trgovina.


Važnost riječke luke za šumsku trgovinu.
Riječko pitanje pritište evo več četvrtu godinu eijelu našu javnost, a u
pivom ledu našu izvoznu trgovinu. Iznose se razni predloži za riješenjc toga
pitanja; no u zadnje vrijeme sve se većma upiru pogledi u Split, kao glavnu
luku naše buduće vanjske trgovine.
Da se uvidi, koliku je važnost zauzimala riječka luka za šum. izvoznu
trgovinu iznijet ćemo nekoje statističke podatke, koji su radi nepoznavanja
jezika našoj javnosti ostali nepoznatima, a sakupljeni su u madž. šum. listu
1914. god. pod naslovom «Riječka vanjska trgovina.1
Iz cijelog prikaza iznijet ćemo podatke, koji će naše stručne krugove najs
više zanimati. Pisae iznosi podatke sakupljane kroz više godina, a završuje ih
1911. godine. Prema podacima 1907—1911. god. sačinjavao je izvoz drveta i
drvnih proizvoda po težin i 20%, a po vrijednosti 6% cjelokupnog izvoza
riječke luke iz bivših zemalja krune ugarske. Od cjelokupnog izvoza \ uvoza tih
zemalja otpada 10% na riječku luku.
U istim godinama bio je izvoz najvažnije robe zastupan ovim redom:
!. sirov slador, 2. tesano i rezan o d r v o, 3. brašno, 4. sitni šećer, 5. pasulj,


6. riža, 7. kukuruz, 8. prep. šećer, 9. pamučna roba, 10. pšenica, 11. parafin,
12. magnezit, 13. sirov duhan, 14. željezna i ocjelna roba, 15. drvn i n a (za
papir), 16. prep. kože, 17. ekstrakt hrastov i iz smrekove kore,
18. ječam, 19. dužice, 20. p o k u č t v o , 21. oblo drvo, 22. žestoka pića,
23. miner, voda, 24. želj. p o d v I a k e , 25. zob, 26. svježe i sušeno voće,
27.
sirove kože, 28. masno ulje, 29. torpedi, 30. prep. kam. ulje.
Tesana i piljena roba stoji uvijek od 1902.—1911. na prvom mjestu. 1911.
god. izvezeno je:
q Vred. u krunama
piljene i tesane robe 2,065.795—21,100.258
hrast, i smrek, ekstrakta 109.861— 2,087.359
dužica 181.971— 2,037.104
pokučtva 18.040— 1,884.648
oblog drveta 223.968— 1,739.089
želj. podvlaka 348.050— 1,483.442
drvnina za papir 131.964— 2,243.388
ogrevnog drveta 44.366— 84.294
Izvoz dužica je od 1902—1911 pao za */s-
Izvoz oblog drveta bio je u neprestanom rastu, isto tako i izvoz želj. pod*
vlaka.
Najviše je drveta izvezeno iz riječke luke u Italiju, zatim po redu u Fran»
cusku,
Belgiju, Španjolsku. Austriju, Vel. Britaniju itd.
Željeznicom je došlo na Rijeku (od toga 87% izvezeno morem) 1911. god.:


q .
pilj. i tesane robe 1,939.623—19,803.550
oblog drveta 725.392— 5.636.2951


1 A fiumei fakiilkereskedelemrôl. I. Tomasovsky Imre, m. kir. fôerdômérmok.
Erdésneti Lapok 1914. str. 278—294.


1 Ovaj podatak izgleda netočan. Pisac navada, da se 87% robe, dovezene
željeznicom, izvozilo. Ostalo se prodalo u Rijeci, ili se odvezlo dalje u Austriju,
Bosnu itd. Prema gornjem izvezeno je 223.968 q ili 1.739.089 K što je tek ´/.


t