DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 60 <-- 60 --> PDF |
330 Šumska industrija i trgovina. Važnost riječke luke za šumsku trgovinu. Riječko pitanje pritište evo več četvrtu godinu eijelu našu javnost, a u pivom ledu našu izvoznu trgovinu. Iznose se razni predloži za riješenjc toga pitanja; no u zadnje vrijeme sve se većma upiru pogledi u Split, kao glavnu luku naše buduće vanjske trgovine. Da se uvidi, koliku je važnost zauzimala riječka luka za šum. izvoznu trgovinu iznijet ćemo nekoje statističke podatke, koji su radi nepoznavanja jezika našoj javnosti ostali nepoznatima, a sakupljeni su u madž. šum. listu 1914. god. pod naslovom «Riječka vanjska trgovina.1 Iz cijelog prikaza iznijet ćemo podatke, koji će naše stručne krugove najs više zanimati. Pisae iznosi podatke sakupljane kroz više godina, a završuje ih 1911. godine. Prema podacima 1907—1911. god. sačinjavao je izvoz drveta i drvnih proizvoda po težin i 20%, a po vrijednosti 6% cjelokupnog izvoza riječke luke iz bivših zemalja krune ugarske. Od cjelokupnog izvoza \ uvoza tih zemalja otpada 10% na riječku luku. U istim godinama bio je izvoz najvažnije robe zastupan ovim redom: !. sirov slador, 2. tesano i rezan o d r v o, 3. brašno, 4. sitni šećer, 5. pasulj, 6. riža, 7. kukuruz, 8. prep. šećer, 9. pamučna roba, 10. pšenica, 11. parafin, 12. magnezit, 13. sirov duhan, 14. željezna i ocjelna roba, 15. drvn i n a (za papir), 16. prep. kože, 17. ekstrakt hrastov i iz smrekove kore, 18. ječam, 19. dužice, 20. p o k u č t v o , 21. oblo drvo, 22. žestoka pića, 23. miner, voda, 24. želj. p o d v I a k e , 25. zob, 26. svježe i sušeno voće, 27. sirove kože, 28. masno ulje, 29. torpedi, 30. prep. kam. ulje. Tesana i piljena roba stoji uvijek od 1902.—1911. na prvom mjestu. 1911. god. izvezeno je: q Vred. u krunama piljene i tesane robe 2,065.795—21,100.258 hrast, i smrek, ekstrakta 109.861— 2,087.359 dužica 181.971— 2,037.104 pokučtva 18.040— 1,884.648 oblog drveta 223.968— 1,739.089 želj. podvlaka 348.050— 1,483.442 drvnina za papir 131.964— 2,243.388 ogrevnog drveta 44.366— 84.294 Izvoz dužica je od 1902—1911 pao za */s- Izvoz oblog drveta bio je u neprestanom rastu, isto tako i izvoz želj. pod* vlaka. Najviše je drveta izvezeno iz riječke luke u Italiju, zatim po redu u Fran» cusku, Belgiju, Španjolsku. Austriju, Vel. Britaniju itd. Željeznicom je došlo na Rijeku (od toga 87% izvezeno morem) 1911. god.: q . pilj. i tesane robe 1,939.623—19,803.550 oblog drveta 725.392— 5.636.2951 1 A fiumei fakiilkereskedelemrôl. I. Tomasovsky Imre, m. kir. fôerdômérmok. Erdésneti Lapok 1914. str. 278—294. 1 Ovaj podatak izgleda netočan. Pisac navada, da se 87% robe, dovezene željeznicom, izvozilo. Ostalo se prodalo u Rijeci, ili se odvezlo dalje u Austriju, Bosnu itd. Prema gornjem izvezeno je 223.968 q ili 1.739.089 K što je tek ´/. t |