DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 60 <-- 60 --> PDF |
330 Šumska industrija i trgovina. Važnost riječke luke za šumsku trgovinu. Riječko pitanje pritište evo več četvrtu godinu eijelu našu javnost, a u pivom ledu našu izvoznu trgovinu. Iznose se razni predloži za riješenjc toga pitanja; no u zadnje vrijeme sve se većma upiru pogledi u Split, kao glavnu luku naše buduće vanjske trgovine. Da se uvidi, koliku je važnost zauzimala riječka luka za šum. izvoznu trgovinu iznijet ćemo nekoje statističke podatke, koji su radi nepoznavanja jezika našoj javnosti ostali nepoznatima, a sakupljeni su u madž. šum. listu 1914. god. pod naslovom «Riječka vanjska trgovina.1 Iz cijelog prikaza iznijet ćemo podatke, koji će naše stručne krugove najs više zanimati. Pisae iznosi podatke sakupljane kroz više godina, a završuje ih 1911. godine. Prema podacima 1907—1911. god. sačinjavao je izvoz drveta i drvnih proizvoda po težin i 20%, a po vrijednosti 6% cjelokupnog izvoza riječke luke iz bivših zemalja krune ugarske. Od cjelokupnog izvoza \ uvoza tih zemalja otpada 10% na riječku luku. U istim godinama bio je izvoz najvažnije robe zastupan ovim redom: !. sirov slador, 2. tesano i rezan o d r v o, 3. brašno, 4. sitni šećer, 5. pasulj, 6. riža, 7. kukuruz, 8. prep. šećer, 9. pamučna roba, 10. pšenica, 11. parafin, 12. magnezit, 13. sirov duhan, 14. željezna i ocjelna roba, 15. drvn i n a (za papir), 16. prep. kože, 17. ekstrakt hrastov i iz smrekove kore, 18. ječam, 19. dužice, 20. p o k u č t v o , 21. oblo drvo, 22. žestoka pića, 23. miner, voda, 24. želj. p o d v I a k e , 25. zob, 26. svježe i sušeno voće, 27. sirove kože, 28. masno ulje, 29. torpedi, 30. prep. kam. ulje. Tesana i piljena roba stoji uvijek od 1902.—1911. na prvom mjestu. 1911. god. izvezeno je: q Vred. u krunama piljene i tesane robe 2,065.795—21,100.258 hrast, i smrek, ekstrakta 109.861— 2,087.359 dužica 181.971— 2,037.104 pokučtva 18.040— 1,884.648 oblog drveta 223.968— 1,739.089 želj. podvlaka 348.050— 1,483.442 drvnina za papir 131.964— 2,243.388 ogrevnog drveta 44.366— 84.294 Izvoz dužica je od 1902—1911 pao za */s- Izvoz oblog drveta bio je u neprestanom rastu, isto tako i izvoz želj. pod* vlaka. Najviše je drveta izvezeno iz riječke luke u Italiju, zatim po redu u Fran» cusku, Belgiju, Španjolsku. Austriju, Vel. Britaniju itd. Željeznicom je došlo na Rijeku (od toga 87% izvezeno morem) 1911. god.: q . pilj. i tesane robe 1,939.623—19,803.550 oblog drveta 725.392— 5.636.2951 1 A fiumei fakiilkereskedelemrôl. I. Tomasovsky Imre, m. kir. fôerdômérmok. Erdésneti Lapok 1914. str. 278—294. 1 Ovaj podatak izgleda netočan. Pisac navada, da se 87% robe, dovezene željeznicom, izvozilo. Ostalo se prodalo u Rijeci, ili se odvezlo dalje u Austriju, Bosnu itd. Prema gornjem izvezeno je 223.968 q ili 1.739.089 K što je tek ´/. t |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. 331 dužiea 208.108— 2,497.296 pokučtva 23.343— 2,567.730 hrast, i smrek, ekstrakt 109.064— 2,072.216 drvnina za papir 151.141— 2,569.397 Od država, koje su slale tu robu na Rijeku željeznicom dolaze u prvom redu Ugarska (s Hrvatskom, koja na žalost nije naročito spomenuta), zatim Austrija i Bosna, u neznatnoj mjeri Srbija, Njemačka, Rumunjska, Italija i Švicarska. Iz Ugarske i Hrvatske dovažalo se je najviše : piljen e i tesan e rob e 1,368.709 q zatim iz Austrije 309.183 „ „ Bosne 221.343 „ „ Rumunjske 396 „ Obio g drvet a iz Ug. i Hrv 454.861 q „ Austrije 149.068 „ „ Bosne 115.594 „ „ Srbije 5.869 „ dužic a iz Ug. i Hrv 140.823 q „ Austrija 1.835 „ „ Bosne 65.230 „ „ Srbije 220 ,. želj. podvlak a iz Ug. i Hrv 322.810 q „ Austrije 39.494 „ „ Bosne 21.279 „ hrast, i omor. ekstrakt a iz Ug. i Hrv 108.667 q „ Austrije 370 „ „ Bosne 27 „ Drvnin e iz Ug. i Hrv 140.239 q „ Austrije 10.901 „ Gorivo g drvet a iz Ug. i Hrv 186.747 q „ Austrije 6.524 „ „ Bosne 230 „ želj. dovezene robe. Pribrojivši k tome još veliku množinu oblog drveta, dove» zenog kolima iz gorskog kotara, nevjerojatno je, da bi od tako velike količine dovezenog oblog drveta bilo samo tako malo izvezeno. (Op. ur.) |