DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 62 <-- 62 --> PDF |
332 Lovstvo. Lovstvo. K osnutku okvirnega državnega lovskega zakona. Sredi meseca septembra 1921. pozvalo je ministrstvo za šume in rudnike v Beogradu gozdarski oddelek (sedaj direkcijo šum) v Ljubljani, da čimpreje predloži načrt okvirnega zakona o lovu, ki naj velja za vso državo; sporazumeti se je z merodajnimi lovskimi krogi. Da zadosti odredbi ministrstva, je gozdarski oddelek (dir. šum) naprosil predsedstvo pokrajinske uprave, oddelek za kmetijstvo in Slovensko lovsko društvo, da pošljejo svoje zastopnike k posvetovanju o izdelavi načrta za zahtevani osnutek lovskega zakona. Povabljeni naslovi so poslali k posvetovanju, ki se je vršilo 29. septembra in nadaljevalo 3. in 20. oktobra 1921 svoje zastopnike in sta tako državno« pravni referent kakor tudi predsednik Slov. lov. društva pripravila osnutke, ki so se pri posvetu primerjali z elaboratom gozd. oddelka. Koncem oktobr a 1921. je gozd. oddelek mogel že predložiti elaborat, opremljen s tremi zapisniki, ki vsebujejo potek posvetov in pojasnjujejo v osnutku zakona zavzeta stališča. Naš osnutek se naslanja na zakupni sistem po izločitvi samolastnih lovišč na državnih ali zasebnih posestvih nad gotovo, arondirano površino. Načrt obsega sledeča poglavja: Pojem in obseg lovske pravice, izvrševanje lovske pravice, lovsko policijske predpise, lovski zaklad, povračilo škode, zaključne -odredbe. Načrte za nov lovski zakon so izdelale tudi pokrajine: Bosna, Hrvatska in Vojvodina. Vse te načrte proučava posebna komisija v ministrstvu za šume in rudnike. Ker so se čuli pojavi, da se zavzemajo gotovi krogi za to, da se vpelje povsod dosedanji v Srbiji običajni regalni sistem, to je prost lov za vsakogar, komur država izda proti plačani taksi dovoljenje loviti, oglasilo se je Hrvatsko društvo za gojenje lova i ribarstva v Zagrebu z resolucijo, ki jo je predložilo pokrajinskemu namestniku za Hrvatsko in Slavonijo. Ta resolucija je bila objavljena v 3. številki »Šumarskega lista«. Meseca aprila pa je sklenilo tudi Slovensko lovsko društvo resolucijo, ki se glasi: »Slovensko lovsko društvo je izvedelo, da se v Ministrstvu za šume in rudnike pripravlja načrt lovskega zakona po načelu državneg a regala . To načelo je nasprotno načelu zakupa, ki je služilo za podlago načrta lovskega zakona, predloženega po direkciji šum kraljevine Srbov, Hrvatov in Slovencev v Ljubljani. Uvesti v krajih, kjer je doslej veljalo načelo, da je lovska pravica izliv lastninske pravice, državni regal, bi bil protiustaven čin, ker je razlastitev lastnine, kamor spada tudi lovstvo, po ustavi mogoča le v določene namene in proti popolni odškodnini, ki bi jo bilo pri lovu skoroda nemogoče določiti in bi v vsakem slučaju predstavljala ogromen pasivum za državo. Zato se smatra Slovensko lovsko društvo kot javno priznan zastopnik interesov lova upravi» |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Lovstvo. 333 cenim, s posebnim povdarkom izjaviti, da bi taka rešitev pomenila kone c našega celokupnega visoko razvitega lovstva. Svesto si te svoje naloge, je društvo na nalašč za to sklicani plenarni odborovi seji dne 28. marca 1922 soglasno sklenilo: Soglašajoč v načelu z resolucijo, ki je bila sklenjena na »Lovačkoj večeri« dne 15. februarja 1922 v Zagrebu, stoje lovci Slovenije neupogljiv o na načelu zakupnega lovskega sistema, z izločitvijo lastnih lovišč primerne velikosti, kot edinega racijonelnega načina izvrševanja lova ter pro* sijo, da se načrt državnega zakona o lovu izdela na tej podlagi in v sporazumu s predstavniki pokrajinskih lovačkih organizacij ter Jugoslovenskega šumar« skega udruženja kot predstavnika vseh poklicnih lovcev države. Z izločitvijo lastnih lovišč ostane v krajih, kjer je dotlej veljal državni regal, še vedno večji del lova v posesti države, ki ga bo resorno ministrstvo s primernim pravilnikom v okviru takega zakona lahko uredilo na način, ki ne bo nasprotoval upraviče« nim interesom lokalnih faktorjev.« To resolucijo je imenovano društvo poslalo gospodu ministru za šume in rudnike in direkciji šum kraljevine Srbov, Hrvatov in Slovencev v Ljubljani z opozorilom, da je lovstvo, ki je v Sloveniji najbolj organizirano v celi državi, zelo važen faktor narodnega gospodarstva in narodne prosvete, da od zakupa lova mnoge občine krijejo velik del upravnih stroškov, da veliko število družin lovskega osebja živi od lova in brez stroškov s strani države, i. dr. Z uvedenjem regalnega sistema prenehalo bi vse naše lovstvo, ker bi go« jitev divjačine bila onemogočena. Bogati revirji na divjih kozah, srnah, jelenih i. dr. bi v najkrajšem času bili povsem uničemi. V krajih, kjer je doslej veljal regalni sistem, bo z izločitvijo samolastnih lovišč od gotove zemljiške posesti navzgor ostal tam, kjer ima država velika, posebno gozdna posestva, lov itak v rokah države, s katerim more v obsegu zakona resortno ministrstvo razpolagati na poljuben način in s tem ohraniti morebitne pravice lokalnih interesentov. Direkcija šum je to resolucijo s priporočilom uvaževanja predložila mini» strstvu za šume in rudnike in med drugim povdarila možnost vsestranske uvedbe zakupnega sistema po izločitvi samolastnih lovišč, ob enem pa opozo^ rila, da pri naših odnošajih ni možno vpeljati regalnega sistema. Ing. A. Š. v Lj. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 64 <-- 64 --> PDF |
334 Šumarska nastava. Šumarska nastava. Naredba povjereništva za prosvetu i vjere, od 5. ožujka 1922, broj 5243, kojo m se za redovite slušače gospodarsko-šumarskoga fakulteta sveučilišta kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izdaju novi ispitni propisi. (Konac.) § 29. Na osnovi svih posebnih ocjena odredjuje ispitno povjerenstvo konačnu opću ocjenu ispitnog uspjeha, te proglašuje kandidata ili »odlično sposobnim« ili »sposobnim« ili »nesposobnim«. Pri tom se ima obzir uzeti i na ocjena iz onih predmeta, iz kojih se mo* raju prije pristupa k dotičnom državnom ispitu načiniti i pojedinački ispiti. Kandidat se proglašuje »odlično sposobnim«, ako ni na državnom ni na pojedinačkim ispitima nije ni iz jednog predmeta dobio ocjenu »dovoljan« i ako mu je uspjeh iz više od polovice predmeta dotičnog državnog ispita kao i iz više od polovice svih predmeta pojedinačkih ispita ocijenjen s »odličan«. Ako kandidat ma samo iz jednog predmeta nije zadovoljio, proglašuje se »nesposobnim«. § 30. () uspješno napravljenom državnom ispitu izdaje se kandidatu po moguć* nosti još isti dan svjedodžba, koju izpostavlja predsjednik, a potpisuju svi ispi» tivači. Svjedodžba ima biti providjena pečatom dotičnog ispitnog povjrenstva. U tu se svjedodžbu unose najpivo ocjene za svaki ispitni predmet napose, zatim ocjene iz onih predmeta, iz kojih je kandidat prije pristupa k dotičnom državnom ispitu morao napraviti pojedinačke ispite, i konačno opća ocjena ispitnog uspjeha. Konačnu ocjenu unosi predsjednik i u indeks predavanja, te je potvrdjuje vlastoručnim potpisom i pečatom ispitnog povjerenstva. Specijalne ocjene iz pojedinih predmeta nemaju se unositi u indeks pre= davanja. U svjedodžbi trećeg državnog ispita pridolazi na kraju još klauzula, kojom se kandidat ovlašćuje, da se smije služiti staleškim naslovom »inženjer«. Biljeg za ispitnu svjedodžbu nabavlja kandidat. § 31. Kandidat, koji na državnom ispitu nije uspio, ne dobiva ispitnu svjedodžbu. već mu se samo u indeksu konstatira, da se je ispitu podvrgao, ali da na njemu nije uspio, a ujedno se imaju navesti i predmeti, iz kojih nije udovoljio. § 32. Ako kandidat samo iz jednog predmeta na ispitu ne uspije, može ispit iz dotičnog predmeta u jednom od narednih ispitnih rokova popraviti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Šumarska nastava. Ne uspije li na popravnom tom ispitu, može se samo još jedanput k po» pravnom ispitu pripustiti. Ako i po treći put iz toga predmeta ne uspije, isključuje se od daljeg pravljenja ispita. Popravrn ispit ima ispitivač održati u prisutnosti predsjednika dotičnog ispitnog povjerenstva. § 33. Ako kandidat iz dva ili više predmeta ne uspije, može cijeli ispit u kojem od narednih ispitnih rokova ponoviti Ne uspije li ni na ponovnom ispitu ma samo iz jednog predmeta, mora cijeli ispit opet ponoviti. Ako ni na drugom ponovnom ispitu ne uspije, isključuje se od svakog daljeg pravljenja ispita. § 34. Kod prijave za ispit imaju kandidati za svaki pojedini državni ispit platiti u kvesturi ispitnu pristojbu, i to kandidati) gospodarstva pristojbu 50 dinara, a kandidati šumarstva od 62 dinara 50 para. Za svaki popravni isp´t plaća se pristojba od 25 dinara. O prijavi za ispit i o plaćenom iznosu izdaje kvestura uredovnu potvrdu. § 35. Uplaćena ispitna pristojba propada, ako kandidat nije k ispitu pristupio, & da svoje izostajanje nije valjano opravdao ili ako je za trajanja ispita bez dovoljna razloga odustao od daljega polaganja. O tome. da li su razlozi opravdani ili ne, odlučuje ispitno povjerenstvo. § 36. Koji su kandidati u svim semestrima, na koje se dotični državni ispit ods nosi, bili oprošteni od plaćanja naukovine, ne plaćaju za taj ispit pristojbu, -već se za njih ta pristojba podmiruje iz državnih sredstava. Od plaćanja ispitne pristojbe za popravni ispit ne može se nijedan kan* didat oprostiti. Kvestura ima točno ustanoviti, da li kandidatu pripada pravo, da bude oprošten od plaćanja ispitne pristojbe, pa mu u jesnom slučaju ima o tome izs dati uredovnu potvrdu, u kojoj ima potvrditi i prijavu za ispit. § 37. Ubrane ispitne pristojbe dostavlja kvestura po izmaku prijavnog roka za» jedno sa svim prispjelim molbenicama i njihovim prilozima predsjedniku ispits nog povjerenstva, koji kvesturi o primljenoj svoti izdaje uredovnu namiru. § 38. () pristupu kandidata kd lžavnim ispitima, koji su sve ili neke predmete pojedinačkih dotično državnih ispita slušali na drugoj kojoj gospodarskosšumar* ,skoj visokoj školi, odlučuje dotično ispitno povjerenstvo. Protiv odluke ispitnog povjerenstva može kandidat preko predsjedništva povjerenstva uložiti utok na povjereništvo za prosvjetu i vjere u Zagrebu. Isto se tako ima postupati i u slučajevima, kad treba odlučiti, da li će se i u kojem će se opsegu i na kakav način takvim kandidatima priznati na stranoj visokoj školi već napravljeni ispiti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Šumarska nastava Svaki takav kandidat ima v svrhu pristupa k ispitu predati valjano oblo* ženu molbenicu neposredno predsjedniku dotičnog ispitnog povjerenstva i tek nakon povoljnog rješenja svoje molbe može on u idućem ispitnom roku uz prethodnu uplatu ispitne pristojbe pristupiti k pravljenju ispita. B. Sastav i poslovanje ispitnih povjerenstava. § 39. Članovima ispitnih povjerenstava mogu biti predloženi i imenovani u prvom redu nastavnici gospodarsko^šumarskog fakulteta, a prema potrebi i stručnjaci izvan toga fakulteta. § 40. Sve ličnosti, koje stoje u javnoj službi na području Hrvatske i Slavonije, dužne su primiti funkcije predsjednika ili povjerenika, ako ih takovima pokra* jinski namjesnik imenuje. § 41. Služba predsjednika i članova povjerenstva javna je služba, te predsjednik i članovi, vršeći svoju službu, odgovaraju za svoje čine i propuste kao i ostali javni službenici. § 42. Ispitna se povjerenstva obnavljaju na prijedlog profesorskog zbora po izmaku svake četvrte godine. § 43. Ako je predsjednik spriječen u vršenju službe, zamjenjuje ga podpreds sjednik, a ako bi i taj bio spiijećen, zamjenjuje ga onaj član povjerenstva, koji najduže vrši službu povjerenika. § 44. Čim nastane potreba, da se popuni broj povjerenika, ima predsjednik o tome obavijestiti profesorski zbor gospodarsko*šumarskog fakulteta. § 45. Predsjednik rukovodi u sjednicama vijećanjem i glasovanjem. Svakomu članu pripada jedan glas, a odlučuje se većinom glasova. Ako su glasovi podis jeljeni, odlučuje glas predsjednikov. § 46. Predsjednik sastavlja posebna ispitna povjerenstva. Za cijelog trajanja ispita ima predsjednik biti nazočan, a isto tako i većina ispitivača. § 47. Predsjednik rješava sam sve tekuće poslovne komade povjerenstva. Sve nužne pisarničke poslove obavlja dekanatska pisama gospodarsko» šumarskoga fakulteta. § 48. Ako predsjednik ne bi htio pod vlastitom odgovornošću riješiti važan koji i neobičan slučaj iz poslovnog djelovanja povjerenstva, može sazvati sve članove, koji obitavaju u Zagrebu, da o dotičnom predmetu stvore zaključak. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Šumarska nastava. U sjednici povjerenstva izvješćuje o tome ili sam predsjednik ili može izvješćivanje predati kojemu od članova. §49. Svaki je predsjednik dužan odrediti mjesto i vrijeme svoga poslovanja- da ga kandidati po potrebi mogu naći. § 50. On vodi ispitni zapisnik povjerenstva, unosi u nj opće ocjene o uspjehu ispita, sastavlja svjedodžbe i brine se za njihovo dostavljanje, potpisuje izvjes staje i dopise, vodi alfabetski registar ispitnika i pohranjuje spise u registraturi povjerenstva. Svjedodžbe imaju sadržavati sve podatke, koji su sadržani u ispitnom zapisniku. § 51. Predsjednik nabavlja iz doznačenoga mu godišnjeg paušala sve za provedbu ispita potrebne rekvizite, zatim pisaći materijal, tiskanice za zapisnike, blankete za ispitne svjedodžbe i t. d. § 52. Svaki put nakon dovršenog ispita dostavlja predsjednik dekanatu gospo* darskosšumarskog fakulteta popis aprobiranih kandidata s naznakom konačnih ocjena pa iskaz rcprobiranih s naznakom predmeta, iz kojih pojedini kandidat nije uspio, a to u svrhu, da dekanat u svojim imenicima ubilježi uspjeh ispita, pa da prema tome u slučaju potrebe može izdati valjani duplikat indeksa. § 53. Na koncu svake školske godine podnosi predsjednik ispitnog povjerenstva povjereništvu za prosvjetu i vjere u Zagrebu zaključni izvještaj o ukupnom broju ispitanih, o broju aprobiranih (o broju odlično sposobnih i napose o broju sposobnih), o broju reprobiranih (koliko iz jednog, koliko iz dva ili više pred* meta, koliko prvi, a koliko drugi dotično treći put), te napokon o općem uspjehu ispita tokom godine. § 54. Za kandidate oproštene od plaćanja naukovine doznačuje se predsjedniku ispitnog povjerenstva u ime ispitnih pristojbi kod kr. državne blagajne u Zas grebu na početku svake naučne godine potrebni kredit, o potrošku kojeg ima predsjednik na koncu dotične naučne godine sastaviti i povjereništvu za pro* svjetu i vjere podnijeti propisno obloženi obračun. § 55. Članovi povjerenstva dužni su na poziv predsjednikov doći na ispit dotično u sjednicu. Ako bi povjerenik bio bolešću dotično kojim važnim i neodgodivim poslom spriječen, dužan je odmah o tom obavijestiti predsjednika, da mu taj za vre* mena može naći zamjenika. Svaki povjerenik vlastan je tražiti, da ga predsjednik najmanje jedan dan prije ispita obavijesti, ali je dužan odazvati se hitnom pozivu, kad treba da zamijeni povjerenika, koji uslijed osobite zapreke ne može doći na ispit. Inače se povjerenici u pravilu pozivlju k ispitu naizmjence. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 68 <-- 68 --> PDF |
338 Šumarska nastava. § 56. Od sveučilišne kvesture zaprimljene ispitne pristojbe dijeli predsjednik na jednake dijelove medju sve kod ispita prisutne članove povjerenstva. Predsjedniku kao takovu pripada jedan dio, a svakom ispitivaču toliko dijelova, iz koliko je predmeta ispitivao. C. Prelazne i zrključne ustanove. § 57. Za kandidate gospodarstva, koji su u zimskom semestru 1921./22. upisani u peti semestar svojih nauka, vrijede tokom naučne godine 1921./22. u pogledu državnih ispita ustanove ispitne naredbe od 7. travnja 1920. broj 15.723. § 58. Kandidati gospodarstva, koji će po propisima nove ispitne naredbe pola« gati II. dotično III. državni ispit, a položili su I. dotično II. državni ispit po propisima ispitne naredbe od 7. travnja 1920. broj 15.723., imaju kod pristupa k II. dotično III. državnom ispitu pridonijeti osim svjedodžbi o pojedinačkim isp´tima, navedenim u §»17. ove naredbe, još i svjedodžbe, i to za II. državni ispit o pojedinačkom ispitu iz anatomije i fiziologije domaćih životinja, a za III. državni isp´t iz mljekarstva. § 59. Ova naredba staje na snagu danom proglašenja u »Narodnim Novinama*. Tim danom gube snagu ispitna naredba od 7. travnja 1920. broj 15.723. (izuzevši za naučnu godinu 1921./22. ustanovu navedenu u §*u 56. ove naredbe), zatim naredba od 7. lipnja 1920. broj 20.762 o djelokrugu predsjednika i dužno? st´ma članova ispitnih povjerenstava. Naredba pak od 7. lipnja 1920. broj 16.705., kojom su izdani prelazni ispitni propisi k naredbi od 7. travnja 1920. broj 15.723., gubi snagu samo toliko, koliko se naredba od 7. travnja 1920. broj 15.723. protivi nazočnoj novoj ispitnoj naredbi. U Zagrebu, dne 5. ožujka 1922. Pokrajinski Namjesnik za Hrvatsku i Slavoniju: Juraj Demetrović, v. r. |