DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 76     <-- 76 -->        PDF

346 . Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja.
velike komplekse drž. šuma, koji se kao takovi daju u zakup, a parcelirajući
ih po općinama postižemo protivno, nego li so htjelo postići Dojkovićevim
prijedlogom. Iznosi konkietne primjere. Nakon toga se razvija ž-va debata,
u kojoj Dojk o vi ć brani svoje stanovište § 2. svog nacrta: »Svi zemljo«
posjednici jedne pravne općine tvore lovno udruženje, koje je posebni pravni
subjekt.« Nastoji dokazati, da izlučenjem drž. lovišta gube općinska na
vrijednosti.


U debati učestvuje dr. Zoričić, Ružić, Lang, Knežević, Ćirković, Mari*
nović, Lenarčič, te se svi slažu za komprom s, predložen po Marinoviču, samo
se ne mogu složiti u veličini zemljišta, koje bi bilo minimum za racionalni
uzgoj divljači.


Dr. Zoričić daje u tom konkretan predlog; zatim uzima riječ Mari »
nović , koji žali, što se nismo o ovoj stvari mogli posavjetovati pred 4 mje«
seca. Spominje, da se u Beogradu izradjuj.o lovski zakon, dakle paralelno
s našim. Mi ćemo biti pozvani, da se o tom očitujemo. Onda će se opet raz«
viti debata o princip, pojmovima i ako se ne složimo, bit će sav posao uza»
ludan. Za to predlaže, da se svi slože u slijedećem: Neka se zamoli minis
starstvo, da čim prije pozove už u anket u za lovski zakon, na kojoj će sđ
raspraviti temeljni principi, a onda, kad se u tima svi slože, neka
se izradjuju detalji osnove lovskog zakona, koji će biti predložen našem
i lovskom udruženju.


Pošto se svi prisutni slažu s tim izvodima, prihvaćena je rezolucija, koju
postavlja dr. Zoričić. (Vidi 4. broj Šum. lista.) S tim je debata o lovskom
zakonu završena.


Sjednica se nastavlja 1. IV. u 9 sati prijo podne.


Na dnevnom redu je ponovno rasprava o ekspropriaciji velikog posjeda.


Lenarči č misli da smo prešli djelokrug šumarstva, raspravljajući do
sada o socijalnom pitanju. Ustav je efemernog značaja; mora doći do revizije
u onim pitanjima što se tiču gospodarskog života. Govori o načinu drž.
uprave, koja donosi 5 K1 po ha čistog prihoda. To će isto biti s privatnim
šumama, ako se podržave. Ako bude država danas sutra uspješnije radila,
neka se onda raspravlja o ekspropriaciji, a sada samo u toliko, koliko je
potrebno, da se nadare drvom oni, koji ga trebaju, a za to nije potrebna opća
ekspropriacija. Iznosi statističke podatke za Sloveniju. Ako se samo tudji
posjed uzme, protestovat će ine države. Htjelo se ovim uzeti šume kao zalog
za zajam, pokriće valute itd. Boji se, da će uslijed ovih eksperimenata valuta
još jače padati smanjenjem produkcije. Traži od udruženja, da se zauzme
i za one članove, koji su tangirani ovom naredbom.


Čeovi ć veli, da ustav naglašuje ekspropriaciju, ali ne veli, da se mora
s mjesta provesti. Badava se odredjuje egzist. minimum, ako nema statističkih
podataka o potrebama i odakle se pokrivaju. Država ne smije uzeti tudje
šume bez odštete, a gdje su sada financ, sredstva za takove transakcije? Država
ne može tako gospodariti kao privatnik.


Ruži ć repliera na govore predgovornika i kuša ih pobiti. Konačno
predlaže, da se zaključi debata do saziva ankete, na kojoj će se raspravljati
sa statističkim podacima.


M ar i nović : Ustav donesen bez sudjelovanja ekonomskih struč»
njaka. U pitanju šumarstva nije nitko konzultovan i doneseno je ono, što je


1 Po predratnim cijenama. (Op. ur.)