DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Pitanja i odgovori. 349 V. sjednica glavne uprave J. Š. U. Sjednica će se obdržavati u Ljubljani (prostorije podružine J. Š. U.) dne 16. maja u 9 sati prije podne. Dnevni red: 1. Čitanje i ovjerovljenje zapisnika 4. sjednice. 2. Izvješće tajnika. 3. Izvješće blagajnika. 4. Stanovište udruženja prema eksproprijaciji velikog posjeda (referira g. M. I.juština, pročelnik V. odsjeka rada). 5. Popularizovanje šumarstva i s tim skopčana nastava na pučkim i višim školama, naročito u preparandijama i teološkim fakultetima. (Referira prof. Dr. Ugrenović.) 6. Eventualija. Z a g r«e b , dne 28. aprila 1922. Predsjednik: Tajnik: T u r k o v i ć v. r. M a r i n o v i ć v. r. 1 Pitanja i odgovori. 2. Odgovor na pitanje. U 2. broju »Šumarskog Ista« o. g. medju »Pitanjima i odgovorima« pri« kazan je jedan slučaj obustave sječe u šumi privatnika N. N. Taj je »neki privatnik« predložio pravodobno drvosječni i ogojni predlog, a pismenim oba* vještenjem kr. kot. oblasti u »obustavlja mu se svaka sječa s razloga, jer drvosječni predlog još nije odobre n.« Sada N. N. postavlja pitanja: 1. Da li je ovaj postupak u skladu sa zakonima, koji su na snazi? 2. Može li se obustaviti sječa s gornjom motivacijom, u kojoj nema lične krivnje niti vlasnika šume, niti njegove uprave? 3. Što može vlasnik šume u toj stvari preduzeti? U prvom redu držim, da je trebalo istaknuti, postoji li za šumu privatnika N. N. gospodarstvena osnova ili ne, te ako postoji, da li je odobrena ili nije. Ako je osnova odobrena po Šumarskom Odsjeku, od nje se ne smije u godiš» njim drvosječnim i ogojnim predlozima otstupati, ili ako se već s važnih razloga odstupa, onda valja zatražiti za taj odstup odobrenje Šumarskog Od* sjeka, pa sve dotle, dok se po toj instanciji ne odobri modificirani drvosječni predlog ili cijela gospodarstvena osnova, sječu ne će smjeti dopustiti niti jedna kotarska oblast. Jedina mogućnost postoji onda, ako vlasnik šume po svojoj upravi navede u molbi za modifikaciju osnove tako važne i evidentne razloge (n. pr. ako "je jedan dio šume izgorio, koji baš dolazi te godine do sječe), onda može eventualno županijski upravni odbor i temeljem § 15. na» vedenog zakona na vlastitu odgovornost do konačnog odobrenja na predlog kotarske oblasti dopustiti predbježno siječu na stanovitoj površini imajući naravski potrajnost gospodarenja u prvom redu u vidu. Druga je mogućnost, da gospodarstvena osnova nije niti predložena na odobrenje, t. j . vlasniku je šume dopušteno, da stanovito vrijeme ima sastaviti |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 80 <-- 80 --> PDF |
350 Pitanja i odgovori. istu. U tom će se slučaju predložiti svake godine drvosječni i ogojni predlog, koji će na licu mjesta ispitati šumarski tehničar kod koje političke oblasti, i onda naravno ne će biti bojazni, da je taj predlog manjkav t. j . da bi trpjelo pri tom osiguranje potrajnosti, te će županijski upravni odbor predbježno sigurno dopustiti sječu i kotarska oblast ne će imati razloga da sječu obustavlja. Treći je slučaj, da gospodarstvena osnova postoji, ali nije još konačno odobrena, onda će se postupati tako, da će se uzeti za bazu gospodarstvena osnova i od nje se ne će smjeti odstupati bez odobrenja Šumarskog Odsjeka, a prije tog odobrenja ne smije se sjeća voditi. Tako stoji stvar posmatrana sa najliberalnijega stanovišta § 15. zakona od 26. III. 1894. No i u onom slučaju, kada je pravovremeno podnesen drvosječni i ogojni predlog, ne smije se sječa voditi sve dotle, dok isti ne bude odobren. Da je tome tako, jasno i nesumljivo sijedi iz ovoga: Ministar Šuma i Rudnika svojim riešenjem od 14. siječnja 1920. broj 16530 .. 1919. o postupku s velikim privatnim šumama odredio je, da nadležni šumarski tehničar ima naročito vršiti kontrolu, da se šumska uprava strogo drži odobrenih drvosječnih i gojidbenih predloga , da se svi materijalni i novčani primitci i izdatci tačno evidenc tišu itd. Kao popratnicu toga riešenja izdala je jedna županijska oblast svoje riešenje, u kojem se navodi ad verbum ovo: »Sječa se ne smije u bus duće nikako ni za kakovu količinu voditi prije, nego što bude drvosječni predlog odobre n.« Šumarski tchničai i osobno odgovaraju za provadjanje ove naredbe. To je stanovište posvema ispravno, jer iz gore citiranog Ministarskog na» redjenja, koje nalaže šumskim upravama, da se imaju strogo1 držati odobre » ni h drvosječnih i gojidbenih predloga, bez sumnje rezultira, da taj drvosječni predlog mora biti odobre n prije, nego se može uprava njega da drži. jer kako će se držati nečesa, česa još nema? Osim toga skrenuću pažnju i na tu činjenicu, da šumarski tehničari koji vode upravu šuma zemljišnih zajednica, moraju prije nego doznačuju etat po zakonu sačekati odobrenje župan´jskog upravnog odbora za drvosječne preds loge, jer u pogledu gospodarstva sa šumama i šumskim plohama zemljišnih zajednica imaju valjati svi propisi zakona od 26. III. 1894. kako to odredjujc L 25. zakona o uredjenju zemljišnih zajednica od 25. IV. 1894. Još možemo u dokaz svoje tvrdnje osvjetliti predmet ovom pretpostave kom. Uzećemo, da se privatnom posjedniku šume dopusti sjeći prije odobrenja drvosječnog predloga. On uzmimo sastavi pravodobno taj predlog i podnese ga na odobrenje te u njemu sasma ispravno predloži da će na površini od . jutara sjeći prebornim s;jekom. Nu, mimoidje zakon, taj privatnik posječe svu površinu čistom sječom, jer mjesto da uzme 50 radnika kroz 100 dana, on uzme 600 radnika i u 10 dana gotov je svojim poslom, a oblast neka globi kako hoće, šuma se uspostaviti ne može, budući stojbinske prilike itd. toga ne dopuštaju. Možemo u tretiranju toga pitanja ići još i dalje i pretpostaviti, da taj posjednik može svu svoju šumu posjeći u nedjelju dana, samo ako mu stoji na raspoloženju dovoljan broj radnika i prouzročiti nenadoknadivu štetu ne samo okolnom žiteljstvu, već i cijeloj zemlji itd., itd. |