DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1922 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Procjena drvne gromade sastojina pomoću poprječnih itd.


Dalje je :


*1 = 1 X 1-598 m2 = 1-598 m2 I.


x2 . = 2 X 1-598 „ = 3-197 „ II.


*. = 3X1-598 „ = 4-796 „ III.


x4 4 X 1-598 „ = 6-394 „ IV.


= 5 X 1-598 „ = 7-992 „ V.


x5
. = 6 X 1-598 „ = 9-591 „ VI.
x7 = 7 X 1-598 „ = 11-190 „ VII.
= 8X1-598 „ = 12-788 „ VIII.


x8
x9 = 9X1-598 „ = 14-387 „ IX.
x10 - 10 X 1-598 „ - 15-985 „ X.
Ukupno 87 918 m2


Faktori Xj — x10 jesu tako zvani idealni zbrojevi kružnih ploha
(Br. 2. stupac 2.), prama kojima ćemo opredjeljivati broj stabala pojedinih
skupina. Sav ovaj postupak predočuje nam bilježnica debljinskih
razreda, poprječnih stabala i kubičnih sadržaja Br. 2.


d) Iz bilježnice debljinskih stepena Br. 1. i bilježnice debljinskih
razreda Br. 2., stupac 4., 5., 6., dobijemo u stupcu 7. i 8. realn e
zbrojeve temeljnica u pojedinim skupinama, koji, kako smo već
napomenuli, diferiraju od idealnih, ali ipak i zbroj svih realnih kružnoplošnih
zbrojeva mora biti jednak zbroju kružnih ploha za cijelu sastojinu,
dakle mora iznositi 87*918 m2, što se vidi iz Br. 1. i Br. 2.
stupac 2. i 8.


e) Kako nam pokazuje stupac 9. i 10., iz kvocijenta, što ga sačinjava
realni zbroj kružnih ploha u pojedinoj skupini sa ukupnim
brojem stabala u istoj skupini, dobijemo kružnu plohu i prsni
promjer poprječnog (aritmetski srednjeg) stabla u dotičnoj
skupini.


/) Prosječna visina aritmetski srednjeg stabla.


Prsna debljina poprječnog stabla I. skup. iznaša 16 cm. I/, stupca 5.
bilj. Br. 2. kao iz bilježnice debljinskih razreda vidimo, da imademo
10 stabala ove debljine. Ukupna visina svih 10 stabala = 112 m. Iz
ovog visinskog odnošaja i broja stabala dobijemo prosječnu visinu
poprječnog stabla, a ta je 11*2 m. Prosječna visina aritmetski srednjeg
stabla u pojedinoj skupini ustanovljuje se dakle na osnovu faktičnih
visina svih onih stabala u skupini, kojih prsni promjer odgovara izračunanom
promjeru za aritmetski srednje stablo i to tako, da se, od
faktičnih visina svih ovih stabala uzme aritmetska sredina. Kako vidimo,
ovdje nam je omogućeno, da uzmemo u obzir visine poprječnih
(aritmetski srednjih) stabala u iznosu 100%.


2*