DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1922 str. 56     <-- 56 -->        PDF

408 Za pasivno izborno pravo šumarskih činovnika.


Iz ovoga gornjega našega kratkog izlaganja držimo da svaki može doći
do osvedočenja da je ovakovo tumačenje odredbe 73. člana Ustava i nepras
vično i nedemokratski a i pravno sasvim nedopustivo obzirom na velike prin»
cipe našega Ustava, da su svi građani pred zakonom jednaki i da se nitko
bez presude i istrage ne može kazniti.


Da je ovakovo tumačenje odredbe spomenutoga 73. člana i direktno
štetno po naše čisto nacionalne interese iz socijalno = političkih i državno»
tiskalnih razloga držimo, da je to još očevidnije i jasnije.


Preko dvije petine celokupne površine naše kraljevine broji se šumskim
zemljištem i obraslo je šumom; 80 % stanovnika našega naroda, cijeli seljački
stalež kroz cijeli svoj život upućen je na šumu. Ona mu sa svojim produktima
podmiruje sve njegove najnužnije i najglavnije potrebe za život, jer on od
drveta gradi svoje kuće za stanovanje kao i sve ostale gospodarske zgrade,
potrebne mu za njegovo blago, te od drveta izrađuje veći deo svoga poljo»
djelskog oruđa, a drvo ga greje i brani od zime. Šuma i šumski pašnjaci naro»
čito u gorskim krajevima odhranjuju sve njegovo blago i marvu sa kojom
on obrađuje svoja polja, a to blago je jednim od glavnih prihoda našeg seljaka,
koje je istovremeno jedno od vrlo važnih prihoda i za samu državu. S druge
strane mi svuda i na svakom mestu ističemo naše veliko nacionalno bogastvo
i to veliko bogastvo u pretežnom djelu leži u našim šumama. Najjača i najs
glavnija naša industrija jest drvna industrija, te su drvo i drvni produkti naši
najveći i najvažniji izvozni aitikli. Ta drvna industrija stvara blagostanje ve«
likom broju industrijalaca i tigovaca drvetom, kod koje je industrije zaposleno
gotovo na stotine hiljade radenika. Životni interesi pretežnoga dela našega
stanovništva leže i usko su skopčani sa šumom. Od šume zavisi cijeli opstanak
i blagostanje cijeloga seljačkoga staleža, velikog broja industrijalaca i trgovaca,
malih obrtnika te znatnoga djela radnika. U najskorijem vremenu cijeli jedan
niz zakona, od koje neke sam Ustav predviđa, moraće biti izneseni pred Nas
rodnu Skupštinu na pretres i prihvat. Svi ovi zakoni imadu da što pravilnije
i što korisnije regulišu sve te razne životne interese i da riješe ta mnogo*
brojna i vrlo teška i zamršena socijalno=politička i đržavnosfiskalna pitanja
i probleme. Samo od pravilnoga i mudroga rešenja svih tih prevažnih pitanja
zavisi sva sudbina i blagostanje našega seljaka, kao i procvat i napredak naše
industrije a ujedno procvat i napredak cjele države.


Zar se može dakle nazvati mudrim i državnim postupkom, (jer nećemo
da kažemo prestupkom) da se od rada i raspravljanja svih tih pitanja u Nas
rodnoj skupštini isključe baš šumarski stručnjaci t. j . oni ljudi, koji su po
svojoj spremi i po svome zvanju jedni od najpozvanijih, da u svim tim pita»
njima dadu svoja stručna i kompetentna mišljenja na najkompetentnijem mestu
ljudi, koji će moći hteti a i znati, da sa stručnoga stanovišta brane sve one
i po narod i po državu dobre i korisne predloge i od onih jeftinih demagoga,
koji često puta brane sitne i sebične interese pojedinih grupa i skupina i to
samo za ljubav glasova u Narodnoj Skupštini, neobazirući se mnogo na interese
celine i države, a takovih demagoga imade vazda i uvjek svaka skupština,
svih vremena i svih nacija.


Pa baš preko i pomoću ovakovih stručnjaka Narodna Skupština može
da vodi korisnu, važnu i uspešnu kontrolu nad radom onih upravnih oblasti,
kojima su ova velika narodna blaga poverena. Oni su najpozvaniji od svih,
da ocene u koliko u svakom pojedinom slučaju upravne oblasti vode takvu