DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1922 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Bilješke. 413


stošila obsežne pokrajine, ki se zdaj obnavljajo. Les je postal nerazmerno drag.
Kaj čuda, da se razvija po naših gozdih vedno živahneje življenje. Posamezniki
in domače družbe so na delu, da se okoristijo z gozdnimi zakladi. Grade se
žage in železnice komaj odpremljajo les, ki se kopiči na postajah. — Tem
slojem nudi knjižica marsikaj, kar potrebujejo pri lesnem računstvu. Priporo*
čati jo je pa tudi vsem, ki žele praktičnih navodil za merjenje lesa, predvsem
gojencem kmetijskih in nižjih gozdarskih šol, gospodarskim odborom za skupna
posestva, zadrugam, nadarbenikom, cenilcem itd.


Oprema knjižice je lična, format priročen.


(Dobiva se pri Kmetijski družbi v Ljubljani za ceno 10 Din s poštnino
vred. Na prodaj pa je tudi v nekaterih knjigarnah v Ljubljani, Mariboru in
Celju.)


Ing. A. Guzelj (Novo mesto).


Bilješke.


Nakon likvidacije hrv. šum. društva. Skupština hrv. šum. društva (točnije
»hrv. slavonskog«, jer pravila »hrvatskog« nisu odobrena) očekivala se s nekom
nepritajenom nervozom. Svi iskreni prijatelji našeg šumarstva sa zebnjom su
pomišljali na to, da bi ta skupština mogla donijeti zaključke, koji bi mogli
imati teških posljedica za J. Š. U. a preko njega i za cijelo šumarstvo u ovim
momentima, kada najviše trebamo složnog rada, da sačuvamo ono, što se
još dade sačuvati. Pronosili su se glasovi, da će se na skupštini jedan dio
šumara protiviti likvidaciji hrv. šum. društva. To je potaklo članove društva,
naročito mlađe, da i uz materijalne žrtve dođu na skupštinu, te svojim glasom
vima doprinesu pobjedi ideje jedinstva i složnog rada naših šumara. U zadnji
čas se je doznalo, da nema među šumarima nikoga, tko bi se protivio formais
noj likvidaciji; jedna grupa šumara, naročito starijih kolega htjela je, da se
prigodom likvidacije unesu stanovite ograde u pogledu imovine udruženja u
slučaju razlaza istog. Kad bi naši slovenski, srpski i bosanski drugovi mogli
bili o tome odlučivati, uvjereni smo, da bi te ograde bile prihvaćene. Vidjeli
smo kod stvaranja nacrta pravila J. Š. U. kako su oni, kadgod se radilo o
imovini, prepuštali delegatima hrv. šum. društva da sami sastave članke nacrta,
koji su disponirali s imovinom hrv. šum. društva.


Uvažujući te okolnosti, smatrala je protivna grupa članova društva, da
bi bilo nekavalirski i uvredljivo, kada bi se stavljale kakove ograde glede
raspoložbe s imetkom u slučaju razlaza društva te su u tom gledali nedos
sljcdnost prema ranijim zaključcima, a nekoji su u predlogu spomenute grupe
članova vidjeli i neku političku pozadinu. Sve te okolnosti bile su uzrok, da
protivna grupa istupi kompaktno, tražeći bezuvjetnu likvidaciju bez ikakovih
ograda.


I ako u borbi nema mjesta sentimentalnosti, ne možemo ipak da se
otresemo dojma, da su mnogi uslijed toga ohladili prema zajedničkom udru*
ženju.


Sad je međutim stvar svršena i nema mjesta rekriminacijama. Pred nama
stoji široko polje rada i stvaranja. Stanje naših šuma sili nas, da se kraj ovog
neugodnog momenta dugo ne zadržajemo, već u složnom radu mislimo na
ljepšu budućnost. Pri tome moramo izbrisati i zadnji trag svemu onome, što