DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 10 <-- 10 --> PDF |
432 Jednostavni visomjer. Inž. Ferdinand Holl (Sarajevo): Jednostavni visomjer. Prodajom drveta na panju dolazi mjerenje visine stabala, koje se je prije upotrebljavalo samo za šumsko=taksatorske svrhe, sve više i više među svakdanje poslove šumarskih organa, kojima je povjereno izdavanje te kubisanje stojećih stabala. Većina šumskih organa pomaže si doduše tako, da procijeni visinu stabla od oka, što je istina jednostavno, no samo za vrlo izkusne šumare upotrijebivo. Dok se ne stekne vještina, da se visina stabla na 1 m tačno procijeni, traje dugo, a pogriješke u tom pogledu i za više metara nijesu rijetke dapače i za iskus* nog šumara. Zato će mjerenje pomoću visomjera ostati za tačno opredjeljivanje visine i time i mase stabla i u buduće neizbježivim. Visomjer je stoga danas tako važna sprava, da bi trebalo, da ju svaki šumarski organ sobom u džepu nosi kao i metar. Šumaru stoji na raspolaganju mnogo sprava za mjerenje visine stabala. Da su se od svih ovih sprava mogle u praksi udo* maćiti samo nekoje, uzrok je taj, što su te sprave ili komplici* rane te sbog toga preskupe, ili što je njihova upotreba vezana na uvjete, koji se ne mogu u svakom slučaju ispuniti. Do sada najviše upotrebljavani visomjeri od Faustmann=a, Weise^a i Press* lersa preskupi su u sadašnje doba te samo za školovanog šumara prikladni, koji je vješt rukovođenju osjetljivih aparata. Da se tome doskoči te da se svaki šumarski organ, koji ima posla s izdavanjem i kubisanjem stabala na panju, kao i trgovac,. koji kupuje takova stabla, može poslužiti spravom za mjerenje visine, nastojao sam da iskonstruišem visomjer, koji, što se tiče tačnosti, ne zaostaje za gore navedenim visomjerima; što se pako tiče rukovođenja, ono je tako jednostavno, da se s njim može svaki šumarski pomoćni organ poslužiti. Kao većina visomjera, temelji se i taj novi na principu slič* nosti pravokutnih trokuta, no bitno* se razlikuje u konstrukciji. Na polukružnoj daščici od 1 cm debljine i 14 cm promjera nalazi se na jednoj strani nacrt u obliku kvadratične 2 mm guste mreže.1 Ta mreža razdijeljena je sa polumjerom (CD) (vidi sliku), koji stoji okomito na promjeru (AB), u 2 kvadranta, te sadržaje dvije skale: jednu za udaljenosti a drugu za visine. Skala za udaljenosti nalazi se na polumjeru (CD), a skala za visine na promjeru (AB); osim toga je skala za visine označena na peri* 1 Nacrt može biti napravljen na goloj daščici samoj ili na papiru ili na tablici od lima. Sbog jeftinoće sam se odlučio za papir, koji je na daščici pri= Ijepljen te s lakom namazan kao visomjer Presslerov. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Jednostavni visomjcr. feriji mreže. Po tome pokazuju vodoravne t. j . crte mreže uspo* redne sa promjerom AB udaljenosti od stabala a vertikalne t. j . crte usporedne s polumjerom CD, visine stabala. U središtu polukruga (C), u kojem se siječe skala za udalje; nosti sa skalom za visine, učvršćen je visak od svilene niti s olovnom kuglicom (E). U miru t. j . ako se visom jer ne upotreba ljava, metne se kuglica u rupicu, izbušenu postrance na pločici. Posebnog okulara za viziranje nema, nego se vizira slično kao kod Presslerovog visomjera, uzduž plohe (FG).1 Na periferiji polukruga (ADB) nalazi se skala u gradima, a na stražnjoj strani daščice ručica za držanje. L0 Rukovođenje je sasma jednostavno: Motrioc se stavi na kojegod mjesto, s kojega vidi vršak i podnožje stabla, odmjeri vodoravnu udaljenost od stabla te vizira uzduž plohe (FG) na vrh stabla. Ako vizura pogađa vršak stabla, nagne daščicu na jednu stranu — upravo kao kod Presslerovog ili Weiseovog viso* mjera, da se visak na daščici stabilizuje. Sada gleda motrioc, gdje visak siječe vodoravnu crtu mreže, koja pokazuje udaljenost - Nema sumnje, da se može i jednostavni okular i objektiv na daščici učvrstiti; od toga se je odustalo radi skupoće. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 12 <-- 12 --> PDF |
434 Jednostavni visomjer. od stabla. Komad ove crte od polumjera daje visinu stabla od očiju motrioca do vrška, a pročita se na skali za visine. Isto se tako postupa kod visiranja na visinu panja. Dobivena dva broja se saberu, ako leže na obim kvadrantima, te se jedan od drugoga odbije, ako leže na istome kvadrantu. Primjer neka razjasni postupak: Ako je udaljenost od stabla 24 m, to nam pokazuje vodo ravna crta mreže, koja ide kroz br. 24 na vertikalnoj skali, udaljenost od stabla. Ovu crtu siječe visak u tački (a). Udalje* nost (a) od polumjera (CD) daje nam visinu stabla (HJ) iznad očiju. Ovu visinu pročitamo na vodoravnoj skali ili na periferiji mreže, u našem slučaju kao 18. Visina komada stabla (HJ) iznaša dakle 18 m. Ako se dogodi, da je udaljenost od stabla veća nego što po* kazuje vertikalna skala, ili ako je visina tako velika, da visak siječe crtu udaljenosti izvan mreže, to se pročita visina na crti od pola udaljenosti, a dobiveni broj se podvostruči. Primjer: Udaljenost je 28 m. Visak siječe crtu u udaljenosti izvan mreže. U tom slučaju se pročita visina na crti od polu* udaljenosti t. j . na crti od 14 m. Ovu crtu siječe visak u tački (b), koja je udaljena od polumjera IOV2 m, što pročitamo na skali visine. Visina dotičnog komada stabla je prema tome 10% + 10.2 = 21 m. Drugi primjer: Udaljenost motrioca od stabla je 40 m. Ova se udaljenost ne nalazi na visomjeru. Usprkos toga može motrioc vizirati na vršak, a visinu pročitati na crti, koja pokazuje udalje* nost od 20 m, te dobiveni broj podvostručiti. U našem slučaju bismo dobili 15./2 + 15./2 = 31 m. Moguće je dapače visinu pro* čitati iz trećine ili četvrtine udaljenosti te dobiveni brc j po tro* ili četverostručiti. Naravno, da se u takovim slučajevima tačnost umanji. Dok se kod visomjera navedenih na početku mora da mjeri udaljenost od stabla uvijek prije viziranja. omogućuje ovaj viso* mjer viziranje i prije poznavanja udaljenosti od stabla, što je mnogo prikladnije. U tom slučaju se kod viziranja ne pročita visina na mreži nego kut, koji pravi visak sa vizurom i to na skali s gradima, a tek onda, ako je udaljenost poznata, pronađe se visina, polažući visak na dotične grade na poznati način. Kako se vidi, može motrioc sa kojega god stajališta naći visinu, ako od ovoga stajališta može vizirati na vršak i podnožje stabla i mjeriti udaljenost od stabla. Budući da polumjer sa skalom udaljenosti dijeli daščicu u dva kvadranta i da nema posebnog okulara i objektiva, to se može visomjer rukovoditi s desnom i s lijevom rukom, kako je tko naučen. Princip ovog visomjera nije nov. Već Konig je upotrijebio pačetvornu daščicu sa kvadratičnom mrežom i viskom za mje* renje višine stabala.1 No taj je visomjer bio nezgodan za upo* 1 Konig´s Forstmatcmatik 1864. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. trebu te se stoga nije mogao da udomaći u praksi. Ovaj novi na istom principu sagrađeni visomjer je u tom pogledu mnogo pri* kladniji, dade se lako u džep staviti te odgovara radi lakog ruko* vođenja potpuno svrsi, kojoj je namjenjen: naime da podupire šumarski organ pri kubisanju stojećih stabala. Još nešto o skali s gradima. Ovaj je visomjer snabdjeven gradima sbog toga, da se može upotrijebiti i za određivanje na= giba tla, što je nužno kod opisivanja stojbine. Viziranjem niz ili uz obronak na točku stabla, koja leži u visini čovjeka, može se nagnuće tla lako naći. Ovdje se naime ne radi o opredjeljivanju nagiba tla tačno na 1 stepen nego samo približno, što je dostatno kod opisa sastojine, gdje se tlo prema nagibu obično uvrsti u 5 razreda kao ravno, lahko nagnuto i t. d. Da se može ova skala dobro upotrijebiti i kod mjerenja vi« sine, navedeno je gore.1 Ing. Petar Rohr, Našice: Eksproprijacija velikih šumskih posjeda.2 Udovoljavajući pozivu Glavne Šumarske Direkcije Mini« starstva Šuma i Rudnika od 24. II. 1922. br. 3201., slobodan sam ovime iznijeti svoje mišljenje na stavljena pitanja povodom eks= proprijacije velikih šumskih posjeda, u najboljoj namjeri, da po= služim dobroj intenciji. Članak 41. Ustava predviđa eksproprijaciju velikih šumskih posjeda u korist države i samoupravnih tijela. Radilo1 bi se dakle samo o tome, da se nadje stručnjački najshodniji oblik, prema kojemu bi se imalo prigodom same eksproprijacije postupati, dok bi pitanje da li, zašto i u kojim se slučajevima imade veliki šumski posjed, ukoliko se isti sada nalazi u vlasnosti privatnika ekspropriisati, bilo izlišno. No isti taj članak ustava predviđa ipak i mogućnost, da veliki šumski posjedi mogu i nadalje biti svojinom drugih javno* pravnih tijela. Uredba pako cd 27. juna 1921. »O organizaciji šumarske službe u kraljevini SHS« ne dira u načelo privatnoga šumskog posjeda — a i sama pitanja, koja su predmetom ovoga elaborata 1 Visomjer se može nabaviti kod izumioca. Cijena mu je, skupa s koricama, 25 Din i poštarina. - Pod ovim naslovom donosit ćemo odgovore članova V. sekcije J. Š. U. stigle na poznata pitanja Ministarstva šuma i rudnika. Odgovore ćemo donositi bez obzira na to, da li se s njima slažemo ili ne pridržajući si pravo, da se na njih naknadno osvrnemo. Uredništvo. |