DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 12 <-- 12 --> PDF |
434 Jednostavni visomjer. od stabla. Komad ove crte od polumjera daje visinu stabla od očiju motrioca do vrška, a pročita se na skali za visine. Isto se tako postupa kod visiranja na visinu panja. Dobivena dva broja se saberu, ako leže na obim kvadrantima, te se jedan od drugoga odbije, ako leže na istome kvadrantu. Primjer neka razjasni postupak: Ako je udaljenost od stabla 24 m, to nam pokazuje vodo ravna crta mreže, koja ide kroz br. 24 na vertikalnoj skali, udaljenost od stabla. Ovu crtu siječe visak u tački (a). Udalje* nost (a) od polumjera (CD) daje nam visinu stabla (HJ) iznad očiju. Ovu visinu pročitamo na vodoravnoj skali ili na periferiji mreže, u našem slučaju kao 18. Visina komada stabla (HJ) iznaša dakle 18 m. Ako se dogodi, da je udaljenost od stabla veća nego što po* kazuje vertikalna skala, ili ako je visina tako velika, da visak siječe crtu udaljenosti izvan mreže, to se pročita visina na crti od pola udaljenosti, a dobiveni broj se podvostruči. Primjer: Udaljenost je 28 m. Visak siječe crtu u udaljenosti izvan mreže. U tom slučaju se pročita visina na crti od polu* udaljenosti t. j . na crti od 14 m. Ovu crtu siječe visak u tački (b), koja je udaljena od polumjera IOV2 m, što pročitamo na skali visine. Visina dotičnog komada stabla je prema tome 10% + 10.2 = 21 m. Drugi primjer: Udaljenost motrioca od stabla je 40 m. Ova se udaljenost ne nalazi na visomjeru. Usprkos toga može motrioc vizirati na vršak, a visinu pročitati na crti, koja pokazuje udalje* nost od 20 m, te dobiveni broj podvostručiti. U našem slučaju bismo dobili 15./2 + 15./2 = 31 m. Moguće je dapače visinu pro* čitati iz trećine ili četvrtine udaljenosti te dobiveni brc j po tro* ili četverostručiti. Naravno, da se u takovim slučajevima tačnost umanji. Dok se kod visomjera navedenih na početku mora da mjeri udaljenost od stabla uvijek prije viziranja. omogućuje ovaj viso* mjer viziranje i prije poznavanja udaljenosti od stabla, što je mnogo prikladnije. U tom slučaju se kod viziranja ne pročita visina na mreži nego kut, koji pravi visak sa vizurom i to na skali s gradima, a tek onda, ako je udaljenost poznata, pronađe se visina, polažući visak na dotične grade na poznati način. Kako se vidi, može motrioc sa kojega god stajališta naći visinu, ako od ovoga stajališta može vizirati na vršak i podnožje stabla i mjeriti udaljenost od stabla. Budući da polumjer sa skalom udaljenosti dijeli daščicu u dva kvadranta i da nema posebnog okulara i objektiva, to se može visomjer rukovoditi s desnom i s lijevom rukom, kako je tko naučen. Princip ovog visomjera nije nov. Već Konig je upotrijebio pačetvornu daščicu sa kvadratičnom mrežom i viskom za mje* renje višine stabala.1 No taj je visomjer bio nezgodan za upo* 1 Konig´s Forstmatcmatik 1864. |