DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 439


todima. Asocijacija postojeće potrebe i volje za namirenjem tognedostatka moguća je samo´ na osnovu faktično ustanovljene
nužde i solidnoga, opreznoga provođenja stanovite reforme. Ne
smijemo da zapadnemo u fatalne griješke agrarne reforme, koja
je doduše bila potrebna, ali joj se je pomakla osnovka socijalne
nivelacije na sklisko političko polje. Pozitivna posljedica toga
nesolidnoga »dijeljenja« jeste samo ta, da je produkcija pala na
minimum — a cijena najvažnijega agrarnoga produkta porasla
na maksimum. To živo osjećamo svi!


Smjer političko*nacicnalnoga djelovanja naših vlasti i nacio*
nalnih krugova određen je onim postotkom analfabetizma, koji
i u samoj »kulturnoj« Hrvatskoj iznosi 45%, i više.


Prelazim dakle na socijalno*ekonomski motiv.
Taj postoji u toliko, koliko i socijalno*ekonomski razlog, t. j .
nužda. Uzmemo li u obzir cijelokupmi površinu šuma u našoj
državi i sveukupni broj žiteljstva, t. j . 8V> milijuna hektara šume,
što odgovara godišnjem prirastu od preko 20 do 24 milijuna m:!
drveta, i 12y2 milijuna žiteljstva, onda je jasno, da unutar ta*
kove države nebi smjelo da bude ni govora o kakovoj socijalno*
ekonomskoj brizi u pitanju šume t. j . drveta.
Znademo, da je drvo naš najvažniji izvozni artikl. To je
jasno, jer ne samo da je u inozemstvu mnogo tražena baš naša
kvaliteta hrastovine, nego i zato, šte raspolažemo sa znatnim
suvišcima. O tome nema sumnje.
Ako se dakle govori o socijalnoj nuždi na drvetu u Jugo*
slaviji, to se pri tome može ozbiljno misliti samo na cne krajeve,
koji ne imadu šume, jer´ gdje ima šuma, ima i drveta, a gdje ima
drveta ne smije i ne može da bude oskudice na drvetu. To su
slučajevi lokalnoga karaktera i značenja, koji ovise o prostor*
nome rasporeda ju i smještaju šume, iz toga ali također, u na*
šim prilikama ne smije i ne može da bude govora o zbiljskoj so*
cijalnoj nuždi, jer mogućnost nivelacije u tom smjeru leži, u
glavnome barem, u rukama naše državne vlasti. U koliko ta mo*
gućnost momentano ne postoji, to je ona ipak samo pitanje
vremena i financijskih srestava, čime će se imati bez sumnje
da pozabavi saobraćajna politika naše države.
Saobraćajna politika mora računati s tom socijalnom po*
trebom naših na drvu oskudnih krajeva, te će brza, jeftina i
lahka mogućnost prevoza drveta u te krajeve tu socijalnu skrb
posve eleminirati moći. Onda će socijalna nužda postojati u to*
liko, u koliko će ona samo potencirati potrebu što intenzivnijeg
saobraćaja, te što racionalnijeg i potrajnijeg šumskoga gospo*
darstva u šumama koje danas već postoje, dok će se ekonomska
strana toga pitanja imati riješiti osnutkom šuma na svim onim
kompleksima, koji su za drugu vrst kulture nepodesni, to je po*
novno pošumljivanje.
Saobraćajna i ekonomska politika države imade i onako da
vođi računa sa snabdijevanjem žitom oskudnih krajeva, pa će,
u koliko se oskudica na žitu i drvu donekle i prostorno poduda*
raju, socijalnoj brizi naše države učiniti najveću uslugu.