DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 18 <-- 18 --> PDF |
440 Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. Tamo dakle, gđe šume imade, nitko ne mora da osjeti ili čak možda i trpi kakovu oskudicu na drvetu. Prema tome ne može biti ni govora o kakovoj socijalnoj potrebi. A ukoliko možda na nekojim mjestima i postoje izvjesne teškoće u me* gućnosti nabavke, to su tu po srijedi sigurno razlozi kakove momentané situacije, razlozi tehničke naravi ili opće skupoće. A koga danas ta briga ne tišti? Ukoliko bi se pako pokazivale neprilike iz neopravdanih ličnih motiva — to, ako takove u opće mogu da postoje, ti razlozi ne mogu da se nazovu potrebom, te se mogu da riješe vrlo krat* kim putem, koji vodi preko političkih, dotično šumskih vlasti. Nikako to pak nijesu kakovi ekonomski ili čak socijalni pro« blemi, te se mogu jednostavnim administrativnim putem da odstrane. Primjera radi navodim: Županija virovitička broji oko 217.000 duša, na ukupno 845.643 kat. jut. ukupne površine, od koje su 37.2% šume, dakle oko 317.124 jutara šume. To znači, da na 1 dušu otpada oko ll/2 kat. jut. šume. Pred* postaviv, da ta šuma uz recimo 80 do 120 god. ophodnju može da u srednje dobrim prilikama poprečno odbacuje 2 m3 sječivoga prihoda po jutru, to se ukazuje kao sveukupni prihod te šume poprečno oko 634.000 m3 drva godišnje. Uzev da je godišnja potreba cijelokupnoga stanovništva žu« panije virovitičke 300—320.000 m3, onda se ukazuje nakon pod* mirenja cijelokupne potrebe višak od kojih 300 do 314.000 m3 godišnje, te je gotovo smiješno govoriti, da postoji, ili da bi mogla postojati kakova socijalno«ekonomska potreba, i u onome slučaju, kada bi cijela tu navedena šumska površina bila u ru« kama privatnoga veleposjeda — koji je navodno svemu zlu kriv — jer svako šumsko gospodarstvo´ raspolaže uvijek i s takovim materijalom, koji ne može biti inako upotrebljen, nego za nami* renje lokalne potrebe, te je svaki šumovlasnik sretan, da ga može upotrijebiti. Ako pako uzmemo u obzir, da stanovništvo županije virovi« tičke nije samo zemljoradničku, nego dobrim svojim dijelom i gradsko te da imade i znatan broj obrtnika i činovnika, koji u normalno vrijeme troši i ugalj mjesto drva, te da je i sam po« trošak na drvetu u potonjih znatno manji nego u seljaka« zemljo« radnika, jer je prisiljen da vodi svoje kućanstvo ekonomski bolje nego seljak, to se i taj račun mijenja u korist izraženog viška, odnosno i u korist seljaka kao neracionalnijeg konzumenta. Taj je uz ostalo već i poradi toga neracionalniji u ekonomiji svoga kućanstva, što se velikim dijelom može kao ovlaštenih z. z. kojih u županiji imade 223 sa 44% hiljade kat. jut. šume i šumom cb« raslih pašnjaka — i besplatno da drvari. Ili uzmimo kotar Našice! Kotar našički broji 164.435 kat. jut. sa kojih 40.000 duša. Od ove je površine nekih 46% šume ili 77.000 kat. jut. (bez pašnjaka!). To znači, da tome žiteljstvu. koje potrebuje 55 do 60.000 m3 drva godišnje, stoji na raspola« |