DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 22 <-- 22 --> PDF |
444 Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. drugačije i ne mogu da budu, pa uslijed toga ne posjeduju spo= sobnosti, da brzim i kratkim odlukama u pravi čas učine ono što je momentano »bolje«. Preveliki birokratizam skučuje ambiciju i inicijativu pojedinca. Koči cijeli sistem poslovanja. Veže od= više uz kancelariju. Nameće preveliku odgovornost, koja i za najmanju sitnicu traži pismeno´ »pokriće«, te ne može da narav= nim putem odoli konkurenciji laganog, elastičnog i brzog pri* vatnika, koji mnoge i mnoge stvari od odlučne važnosti riješava prema momentanoj potrebi. Državni način uredovanja ne može da se prilagodi svim uvi= jenim i neuvijenim kalkulacijama svjetskog i domaćeg tržišta, dok se privatnik, jer odgovara sam sebi, probija u vrevi trgovac* kog života uvijek cnako, kako mu se momentano zgodnijim čini. 1 za privatnika postoji budžet, i za njega postoji kancelarija, ali niti mu je budžet »sv. pismo« — niti mu je kancelarija prava domena rada. On će na brzu ruku, ako baš ustreba, odobriti i proširenje budžeta čim postavljena prognoza ne odgovara, on će u šumi osobno učiniti ono, što njegovom uvjerenju i potrebama najbolje odgovara onim časom, kada potrebu uvidi. Državna je šumska uprava nadalje, baš uslijed točnog »fer= manisanja« vezana na vječitu i nepovredivu šablonu i u najaks tualnijim pitanjima gospodarstva, koja uplivišu na visinu i veli* činu prihoda. Ona je upućena na to, da svoje za sječu zrele sa= stojine prodaje licitacijom na panju slučajno najvećem nudiocu, a svi znademo, da je potrebno, želimo li postići što veće ukamaćenje svojih šumskih kapitalija, preudesiti sva postojeća podu* zeca na gospodarskoindustrijskoj podlozi, tako, da bi šumski objekat participirao i na onoj dobiti, koju drvo odbacuje putem od panja do konzumenta. Pogotovo je to važno kad znademo, da je baš ta dobit znatno sigurnija i veća od one, što nam pruža »taksa na panju«. Svaka šumsko^gospodarska uprava mora dakle iz tih razloga već biti u položaju da se uzmogne prilagoditi ona= kovome stanju, koje je konjunkturom i slobodnom špekulacijom izazvano, ako hoće da vrši upliv na visinu svoje dobiti, a time i na ukamaćenje svoga šumskoga kapitala. Šumsko gospodarstvo mora da bude toliko samostalno, da vodi režijsko gospodarenje, t. j . da svoje produkte i samo u vlas stitoj režiji izrađivati i na tržište dovoditi može. Samo takovo može da se istrgne ispod upliva onih, koji na račun naše šumarske muke pohiru vrhnje, ostavljajuć samome objektu, odnosno nje= govorne vlasniku, neznatniji dio dobiti. Tom i takovome se ali gospodarenju hoće slobode i individualne, a ne šablonske inici* jative, koja će moći ako ustreba da u pravome momentu inve= stira i mimo budžeta i bez obzira na časomično manju dobit onoliko, koliko je potrebno. Šumske željeznice, s trajnim karakterom, prvi su i glavni uvjet za što brži i što jeftiniji izvoz, u prečestim slučajevima i jedini preduvjet eksploatacije u opće, prema tome su one i naj* |