DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 24 <-- 24 --> PDF |
446 Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. za izradbu drva: mjesnim obrt. i trgov. troškovi osnivanja kultura porezi: ine rrdnje uzdržavanje u trogodištu 1919., 1920. i 1921. isplaćeno u gotovom novcu: K 5,500.444.- K 1,600.000.- K 1,490.433- K 499.040.- K 2,269.132.to je poprečno na godinu: K 1,833.481.-K 533.334.-K 496.811.- K 163.013.-K 756.377. osim toga zaposluje 6 činovnika i oko 40 lugara i 30 ostalih na* mještenika. Vlastelinstvo Valpovo u godinama 1913., 1914., 1918. i 1919. ukupno: Za izradbu drva K 535.144; troškovi osnivanja kultura K 63.297; porezi K 230.546; te zaposluje 7 činovnika, 70 lugara i 30 pomoćnika i stalnih radnika. Vlastelinstvo Dol. Miholjac u god. 1919., 1920. i 1921. po= prečno: Za izradbu drva K 1,500.000; mjesnim obrt. i trg. K 1,374.000; troškovi osnivanja kultura K 198.916; porezi K 249.714; ine radnje uzdržavanja K 1,500.000; te zaposluje 7 činovnika, 41 lugara i više pomoćnika. Vlastelinstvo Vukovar, koje posjeduje nešto preko 12.000 kat. jut. šume, ostavlja svojoj okolici oko K 3,250.000 u gotovom novcu, dok je na državnom porezu i javnim daćama plaćalo prije rata oko K 25.000 i K 10.000, poslije rata oko K 350.000 i K 100.000, za vodnu zadrugu oko K 100.000 godišnje. Podržaje 9 činovnika i oko 30 lugara. Pokloni i darovi okolišnoj sirotinji dosižu kod svakog od tih vlastelinstva svotu od K 80.000 do 100.000 godišnje bilo u obliku gotovog novca ili drveta u naravi. Intenzivnost gospodarstva karakterizovana je i omjerom iz= medju šumske površine i broja na toj površini namještenih či= novnika i lugara s ostalim pomoćnicima i t. d. Kao prosjek pro= izlazi, da okruglo na svakih 3000 kat. jut. šume dolazi po 1 či= novnik i oko 10 lugara i ostalih namještenika. Predvidjenom eksproprijacijom velikih šumskih objekata čini se, da o sudbini ovih radenika nitko računa ne vodi, i time stvara socijalno pitanje, koje ne smije da postane manjom brigom one vlasti, koja ekspropriaciju provodi, te sam slobodan na ovome mjestu svratiti pokornost i državne vlasti i Jugoslovenskog Šu* marskog Udruženja na to pitanje. Nacijonalno^ekonomski dakle momenat prema tome po* stoji. On je uvjetovan kako već rekoh, opstankom samoga šumskoga objekta i što intenzivnijeg rada na njemu, a pitanje vlasnosti dolazi u obzir samo u toliko, ukoliko je intenzivnost rada bolja i jača. Nacionalno=ekonomska važnost baš tih privât« nih šumskih objekata, koji pružaju sve mogućnosti za podizanje najveće produktivnosti njihove, diže se nesumnjivo još i činje* nicom, da svoje suviške baca putem svojih industrija na svjetsko tržište, a to je baš u sadanjem momentu od velike gospodarske važnosti. Iz svega ovoga slijedi, da moje uvjerenje ne podupire ekss proprijaciju tih velikih šumskih posjeda uopće, jer sam najveći |