DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Eksproprijacija velikih šumskih posjeda.


Eksproprijacija predviđa pravičnu odštetu. Računajuć s pre=
stižom jedne pravne države gledom na vlastite državljane kao
i na vanjski svijet, možemo pod pravičnom odštetom, da razumi*
jemo samo onakovu cdštetu, koja iako ne predstavlja maksimum
faktične vrijednosti, to ne smije da zaostane daleko ispod ovoga,
jer inače nije više »pravična«, a mi znademo, da su teške mili=
jarde, koje bi bile potrebne, da se ekspropriacija i faktičnopravično provede najednoč. Jednostavno zato, što nam te miliš
jarde ne stoje na raspoložbu, pa bi taj novac morali nabaviti ili
kakovim zajmom ili bi država morala da se lati i opet kakovih
posebnih, neobljubljenih »bonova«.


U današnjem gospodarskom, odnosno po tome i financijal*
nom stanju u kojem se nalazi naša država, nije uputan ni prvi,
ni drugi put. Razlozi su za tu tvrdnju na dlanu.


Držim, da je potrebno ovdje upozoriti naročito i na one
i onakove objekte, koji su svojina stranih državljana.


Interese ovih braniti će — o tome nema sumnje — njihova
državna vlast, koja doduše eksproprijaciju ne će moći da spri=
jeci, ali će isplata potpune vrijednosti morati da uslijedi.


Ne ćemo li riskirati naš kredit i prestiž u inozemstvu, mora
ta potpuna odšteta da uslijedi u gotovom novcu i za naše držav*
ljane, jer ove ne možemo konačno podvrći drugomu, gorjem
postupku, nego one strane jednostavno zato jer svaka država
treba da štiti u prvom redu interese svojih državljana.


Zato i opet, ako je državna vlast kadra, da organizira šu*
marsku službu u smislu privatnih šumskih gospodarstava, pa
se odluči i na preuzeće svih u svoju vlasnost, onda obzirom
na financijalnu stranu toga momenta neka se kani puta eko=
nomske i financijske revolucije, koja može i uz najbolju namjeru
da bude katastrofalna i po samu državu — a to ne će nitko —
pa neka odabere doduše nešto dulji ali sigurniji put — evolucije!


Poiam same države involvira u sebi i pojam općih t. j . za=
jedničkih nteresa, pa držeći to na umu, određen je i put ove
evolucije. Prije svega su tu dosadanji državni šumsko*gospo=
darski objekti, tu neka reorganizacija službe na novome temelju,


t. j . ranije iznešenom smislu započme.
Pokušaja radi također ne na cijelom kompleksu najednoč.
Nadalje je taj put određen preko onih dijelova naše države,
koji šume nemaju, ali apsolutnog šumskog tla imaju obilno.
To je naš kras, koji kako znademo obuhvaća nekoliko sto=
tina tisuča kvadratnih kilometara. Na tom se krasu javnom
djelovanju državne vlasti, u općem interesu, otvara neobično
veliko i zahvalno polje rada. To je na primjer jedan objekat,
koji iz javnih obzira potpada pod isključivu kompetencu državs
nih vlasti, već i iz toga razloga, što se ne će naći privatnika,
koji bi se posvetio takovome poslu, barem ne u tolikoj mjeri,
koliko bi za općenitost bilo potrebno.


Dakako, da je takovo pošumljivanje skopčano sa silnim iz*
đacima, pa se nameće i nehotice pitanje, ne bi li bilo bolje i svrsi
shodnije, kada bi državna vlast jedan dio onih milijardi, koju