DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Br. 7. Šumarski list. God. 46. Prof. Franjo Šandor. Gospodarsko-šumarski fakultet univerziteta zagrebačkog — a po njemu i čitavo naše šumarstvo — zadesio je težak udarac. Iz redova njegovih nastavnika ugrabila je smrt najstarijega i najodličnijega. Otela nam ga je u naponu njegove muževne i stvaralačke snage te u času, kad je nama, njegovim saradnicima i otadžbini njegov um,´ njegova sprema, njegova beskrajna ljubav za rad bila od najveće potrebe. Čitav njegov život bio je jedan neprekinuti lanac, neumorna žilava i čelična rada na velikome i prostranome polju nastave, čiste nauke te njene praktične primjene. On je zapravo bio onaj, koji je preuzeo na se teški zadatak, da presađujući nauku na tlo njene praktične primjene, utre prve puteve dizanju produktiviteta naših pržina i vriština. On je zapravo bio onaj, kojemu smo dužni blagodarnost, da je široki vanjski naučni svijet uopće znao za našu šumarsku visoku školu. Pa i sama ga je smrt zatekla u radu, u kojem nije gotovo niti poznavao prekidanja. Umro je na ekskurziji na stijenju i kamenju zagrebačke gore, koja mu je kao draga družica dala svoje najmilije uzglavlje, izdahnuo je uz oproštajni šapat šume, kojoj se tako tijesno priljubio, umro je u naručaju omladine, koju je toliko volio i radio za nju tvrdo vjerujući, da je ona najbolji zalog sretne naše budućnosti. I tako se rastao od nas u času vršenja dužnosti, umro je smrću, koja niti je mogla biti ljepša niti dostojnija njega kao neutrudivog radenika. Jer ne samo da je radeći umro, već je još i umirući — radio! * * * |
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 6 <-- 6 --> PDF |
428 t Prof. Franjo Šandor. Gubitak, što ga je pretrpio gospodar sko=šumar ski fakultet smrću prof. Franje Šandora, ne da se ovaj čas pravo niti ocijeniti. Njegov rad — od prirode tih no intenzivan — traje već od osnutka šumarske visoke škole, dakle već pune dvadeset i četiri godine. Prema tome je pokojnik bio među nama najstarij i nastavnik , koji je već četvrt stoljeća te bez prekida razvijao svoju djelatnost. Više od dvadeset godišta praktičnih šumarskih radenika te svi nastavnici šumarske struke na gospodarsko = šu= marskom fakultetu oplakuju u prof. Franju Šandoru svoga negdanjega učitelja. Kolika je bila sprema pokojnikova te koliki opseg njegova rada razbire se iz činjenice, da je on predavao ove discipline : mineralogiju, petrografiju, geologiju, nauku o tlu i staništu, ke= mijsku tehnologiju i biokemiju. Naravno da su o ta predavanja bile vezane vježbe i ekskurzije. Od odlučne je važnosti po naše šumarstvo — odnosno po kulturu našega tla uopće — činjenica, da je prof. Šandor bio među prvima u nas, koji je shvatio ogromnu važnost nauke o poznavanju tla i staništa za nas kao agrikulturnu državu. On je kao čovjek, u kojega je bilo i geološkog i mineraloškog i ke= mijskog znanja, bio jedan od rijetkih, koji je posjedavao naj* šire preduslove, da pedologiji kao nauci u nas udari osnove. Kako je posjedavao odličnu sposobnost, da je znao brzo rasuditi praktičnu važnost izvjesnih primjenjenih disciplina, dao je državi poticaj, da se osnuje »Z avod za istraživan nje tla«. No ne samo da je taj za nas vrlo važni institut pri= veden u život, već je prof. Šandor upravljao njime sve do svoje smrti. Još i prije otvorenja rečenoga instituta nastojao je, da se i u nas uvede naučni rad na polju poznavanja tla. Već godine 1902. u ljetnim školskim praznicima polazi na rad u terenu s ne= kim stranim (ruskim i švedskim) agrogeolozima (prof. dr. Glinka, Treitz, Thamm, dr. Nesselmann). Počev od 1910. izvodi u »Zavodu za iztraživanje tla« siste; matska ampelogeološka istraživanja tla našeg vino« gorja, koja su poslužila podlogom kod regeneracije vinograda. Rezultati ovih radova katalogizovani su u obliku matične knjige za svako vinogorje. U radu oko publikovanja kartografskog ma* terijala prekinula je pokojnika smrt. U institutu je započeto s izrađivanjem pregledne a g r o = geološk e kart e prethodno za Hrvatsku i Slavoniju. Na zahtjev vlade istraženi su pojedini tipovi našega tla (slanjače, vrištine i pržine). Od godine 1910. članom je internacij onalnoga a g r o g e o 1 o š k e g a komiteja, kojemu je bila zadaća da utvrdi jedinstvene metode u istraživanju tla. Na geološkom kongresu u Štokholmu izložio je zbirku tipova našeg tla i pre= davao o klimatskim tipovima tla u Hrvatskoj i Slavoniji. Na kongresu je ujedno vršio funkcije tajnika kongresnog odbora. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 7 <-- 7 --> PDF |
t Prof. Franjo Sandor. 429 Kako je u poslijedne vrijeme započeo s naučnim radom oko ispitivanja tla i drugih naših krajeva, dopremio je nedavno zemlju s Kosova, da je naučno ispita. Da prikažemo, kako jemnogostrukiopsežan bio rad prof. Franje Šandora, navesti ćemo ukratko sva ona polja, na kojima je pokojnik radio pored već rečenih poslova. Član izvjestitelj acetilenskog povjerenstva (1903), predavač na strukovnom tečaju za učitelje, u geološkom povjerenstvu od* sječni geolog za agrogeološka kartiranja, zastupnik bana u po* vjerenstvui za procjenu vune, upravitelj ureda za ispitavanje papira i tkiva, zastupnik bana u povjerenstvu za novinski papir, član komisije za izradu novčanica. Pored svega toga dospijevao je pokojnik i da živo lite * rarno radi. Počevši od 1911. članom je redakcijskoga odbora i suradnik internacijonalnog časopisa za pedologiju. Na poziv »Jugoslovenske akademije znanosti« učestvovao je kod naučnih ekspedicija broda »Vila Velebita« te je preuzeo istraživanja morskoga dna i kemijska istraži* van j a vode . (»Izvještaj o naučnom istraživanju Jadranskoga mora«. Jug. akademja 1913 i 1914.) Posve je dovršena radnja: »Istraživanja o radioaktivitetu u Hrvatskoj i Slavoniji I. dio«, koja je naišla na priznanje peštan* skoga radijskoga instituta (prof. dr. Wesselsky). »Izvještaj o radu agrogecloške sekcije. Ekskurzija u podrav* ske rijeke. Ekskurzija u ličko i krbavsko kolje. Vijesti iz labora* torija agrogeološke sekcije«. (Vijesti geol. povjerenstva. Sve* zak I.) »Ekskurzija u podravske pijeske i u ličko polje. Sustavno ampelogeološko kartiranje. Slanjače u Srijemu. Istraživanja pra* pora u Srijemu, Bilo Gore i sa Rajne. Određivanje vodljivosti nekih voda iz jezera«. (Vijesti geol. povjer. Svezak II.) »Ampelogeološko kartiranje. Slanjače u Hrvatskoj i Slavo* niji. Praporasti nanos otoka Šuška. (Vijesti geol. povjer. Svezak III., IV.) »Prvi izvještaj o istraživanju tla šumskih kultura u Lici«. (Vijesti geol. povjer. Svezak V. i VI.) Od knjiga napisao je ove: »Opskrba vodom u Hrvatskoj i Slavoniji«. Zagreb 1907. J. svezak, 356 str., 82 slika, II. svezak: nacrti. »Kemija i mineralogija«. IV. izdanje 1919. »Anorganska kemija«. II. izdanje 1918. »Organska kemija«, čistopis udešen za štampu. Pored svega ovoga rada prof. Franjo Šandor živo je sarađivao na internim fakultetskim odnosno univerzitet* skini radovima. Naročito je sarađivao kod osnivanja gospodar* sko=šumarskoga fakulteta te mu je i bio prvim dekanom kao i kod izrađivanja novoga jedinstvenoga univerzitetskoga zakona. Za zasluge odlikovan je ordenom bijeloga orla V. stepena. i» |
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 8 <-- 8 --> PDF |
430 t Prof. Franjo Šandor. Umnoga radnika, druga, prijatelja i učitelja prof. Franju Šandora, kr. javnoga redovitoga profesora gospodarsko=šumar= skoga fakulteta na sveučilištu zagrebačkom ote nam hladna smrt 20. maj a 1922. Mrtvo tijelo neprežaljenoga pokojnika dostojna predadosmo materi zemlji. U ime nastavničkog zbora gospodarsko=šumarskoga fakul* teta oprostio se sa pokojnikom pisac ovih redaka ovim slovom. * * # Zalobni zbore! Mili druže! Tko bi u ovome času mogao da nađe dovoljno riječi, da njima iskaže svu bol, što nam prolama dušu, bol dublju nego ovaj svježi i još nesklopljeni grob — bol za izgubljenim drugom? Tko bi u ovome času mogao da nade dovoljno snage, da razmrsi splet crnih i tužnih misli, što se savio oko našeg uma i sjeda na grudi svom težinom ove svježe zemlje ! Tko bi u ovome času tuge mogao da izmiri nizove svijetlih i dragih uspomena sa mračnom i ledenom zbiljom? Vedrog, proljetnog, sunčanog popodneva pošao si u Zagrebačku Goru, vodeći brižnom rukom marna nastavnika omladinu, da je učiš, kako se zagleda u kamenu dušu gore, da je učiš, kako se osluškuju otkucaji vječnog njenog srca! A nisi slutio tužan, da je to poslijednji put, što Te vinula na grudi tek ozelenjela gora. Nisi slutio jadan, da je to poslijednji zagrljaj matere zemlje, iz koga više povratka nema! I kad pade prvi mrak, sniješe — ojađena srca i slomljene duše —učenici učitelja svoga sa planine mrtva zavazda! A kad do nas stiže crni glas, nama, drugovima Tvojima bi, kao da nam neka ledena i gruba sila razbi redove naše, kao da nam silan vihor obori stablo, koje se već nemalo trideset godina grana na njivi narodnoj, noseći ploda obilata. I sve se to zbi baš u času, kad nam je Tvoje znanje i sprema, Tvoje ogromno životno iskustvo, Tvoj neviđeni |
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 9 <-- 9 --> PDF |
t Prof. Franjo Šandor. mar, beskrajna istrajnost i energija bila za izgrađivanje gospodarsko - šumarskoga fakulteta — a po njemu i sretne narodne budućnosti — potrebnija nego ikad prije. Mili druže! Tebe više nema među nama živa. No široke brazde Tvoga dugotrajnoga i žilavoga rada još su svježe. Narodna njiva Tvojim je trudom duboko podorana. Sjeme, što si ga uzgojio, još će dugo donositi ploda domovini. Mi, drugovi Tvoji, znajući predobro, što je s Tobom izgubila i nauka i nastava i privreda i otadžbina — a i mi svi — održat ćemo u našim srcima trajnu i harnu uspomenu na Tebe kao naučnog radnika, nastavnika, druga, prijatelja i učitelja našeg, čuvajući je u amanet potomstvu. A narod — sav naš ujedinjeni i oslobođeni narod — koristeći se plodovima Tvoga rada, moći će da Te blagoslivlja i da kliče zajedno s nama: Slava Franji Sandoru! Prof. dr. Aleksandar Uurenović. |