DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 6     <-- 6 -->        PDF

428 t Prof. Franjo Šandor.


Gubitak, što ga je pretrpio gospodar sko=šumar ski fakultet
smrću prof. Franje Šandora, ne da se ovaj čas pravo niti ocijeniti.
Njegov rad — od prirode tih no intenzivan — traje već od
osnutka šumarske visoke škole, dakle već pune dvadeset i četiri
godine. Prema tome je pokojnik bio među nama najstarij i
nastavnik , koji je već četvrt stoljeća te bez prekida razvijao
svoju djelatnost. Više od dvadeset godišta praktičnih šumarskih
radenika te svi nastavnici šumarske struke na gospodarsko = šu=
marskom fakultetu oplakuju u prof. Franju Šandoru svoga
negdanjega učitelja.


Kolika je bila sprema pokojnikova te koliki opseg njegova
rada razbire se iz činjenice, da je on predavao ove discipline :
mineralogiju, petrografiju, geologiju, nauku o tlu i staništu, ke=
mijsku tehnologiju i biokemiju. Naravno da su o ta predavanja
bile vezane vježbe i ekskurzije.


Od odlučne je važnosti po naše šumarstvo — odnosno po
kulturu našega tla uopće — činjenica, da je prof. Šandor bio
među prvima u nas, koji je shvatio ogromnu važnost nauke o
poznavanju tla i staništa za nas kao agrikulturnu državu. On
je kao čovjek, u kojega je bilo i geološkog i mineraloškog i ke=
mijskog znanja, bio jedan od rijetkih, koji je posjedavao naj*
šire preduslove, da pedologiji kao nauci u nas udari
osnove. Kako je posjedavao odličnu sposobnost, da je znao
brzo rasuditi praktičnu važnost izvjesnih primjenjenih disciplina,
dao je državi poticaj, da se osnuje »Z avod za istraživan
nje tla«. No ne samo da je taj za nas vrlo važni institut pri=
veden u život, već je prof. Šandor upravljao njime sve do svoje
smrti.


Još i prije otvorenja rečenoga instituta nastojao je, da se
i u nas uvede naučni rad na polju poznavanja tla. Već godine
1902. u ljetnim školskim praznicima polazi na rad u terenu s ne=
kim stranim (ruskim i švedskim) agrogeolozima (prof. dr. Glinka,
Treitz, Thamm, dr. Nesselmann).


Počev od 1910. izvodi u »Zavodu za iztraživanje tla« siste;
matska ampelogeološka istraživanja tla našeg vino«
gorja, koja su poslužila podlogom kod regeneracije vinograda.
Rezultati ovih radova katalogizovani su u obliku matične knjige
za svako vinogorje. U radu oko publikovanja kartografskog ma*
terijala prekinula je pokojnika smrt.


U institutu je započeto s izrađivanjem pregledne a g r o =
geološk e kart e prethodno za Hrvatsku i Slavoniju. Na
zahtjev vlade istraženi su pojedini tipovi našega tla (slanjače,
vrištine i pržine).


Od godine 1910. članom je internacij onalnoga
a g r o g e o 1 o š k e g a komiteja, kojemu je bila zadaća da
utvrdi jedinstvene metode u istraživanju tla. Na geološkom
kongresu u Štokholmu izložio je zbirku tipova našeg tla i pre=
davao o klimatskim tipovima tla u Hrvatskoj i Slavoniji. Na
kongresu je ujedno vršio funkcije tajnika kongresnog odbora.