DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 6 <-- 6 --> PDF |
428 t Prof. Franjo Šandor. Gubitak, što ga je pretrpio gospodar sko=šumar ski fakultet smrću prof. Franje Šandora, ne da se ovaj čas pravo niti ocijeniti. Njegov rad — od prirode tih no intenzivan — traje već od osnutka šumarske visoke škole, dakle već pune dvadeset i četiri godine. Prema tome je pokojnik bio među nama najstarij i nastavnik , koji je već četvrt stoljeća te bez prekida razvijao svoju djelatnost. Više od dvadeset godišta praktičnih šumarskih radenika te svi nastavnici šumarske struke na gospodarsko = šu= marskom fakultetu oplakuju u prof. Franju Šandoru svoga negdanjega učitelja. Kolika je bila sprema pokojnikova te koliki opseg njegova rada razbire se iz činjenice, da je on predavao ove discipline : mineralogiju, petrografiju, geologiju, nauku o tlu i staništu, ke= mijsku tehnologiju i biokemiju. Naravno da su o ta predavanja bile vezane vježbe i ekskurzije. Od odlučne je važnosti po naše šumarstvo — odnosno po kulturu našega tla uopće — činjenica, da je prof. Šandor bio među prvima u nas, koji je shvatio ogromnu važnost nauke o poznavanju tla i staništa za nas kao agrikulturnu državu. On je kao čovjek, u kojega je bilo i geološkog i mineraloškog i ke= mijskog znanja, bio jedan od rijetkih, koji je posjedavao naj* šire preduslove, da pedologiji kao nauci u nas udari osnove. Kako je posjedavao odličnu sposobnost, da je znao brzo rasuditi praktičnu važnost izvjesnih primjenjenih disciplina, dao je državi poticaj, da se osnuje »Z avod za istraživan nje tla«. No ne samo da je taj za nas vrlo važni institut pri= veden u život, već je prof. Šandor upravljao njime sve do svoje smrti. Još i prije otvorenja rečenoga instituta nastojao je, da se i u nas uvede naučni rad na polju poznavanja tla. Već godine 1902. u ljetnim školskim praznicima polazi na rad u terenu s ne= kim stranim (ruskim i švedskim) agrogeolozima (prof. dr. Glinka, Treitz, Thamm, dr. Nesselmann). Počev od 1910. izvodi u »Zavodu za iztraživanje tla« siste; matska ampelogeološka istraživanja tla našeg vino« gorja, koja su poslužila podlogom kod regeneracije vinograda. Rezultati ovih radova katalogizovani su u obliku matične knjige za svako vinogorje. U radu oko publikovanja kartografskog ma* terijala prekinula je pokojnika smrt. U institutu je započeto s izrađivanjem pregledne a g r o = geološk e kart e prethodno za Hrvatsku i Slavoniju. Na zahtjev vlade istraženi su pojedini tipovi našega tla (slanjače, vrištine i pržine). Od godine 1910. članom je internacij onalnoga a g r o g e o 1 o š k e g a komiteja, kojemu je bila zadaća da utvrdi jedinstvene metode u istraživanju tla. Na geološkom kongresu u Štokholmu izložio je zbirku tipova našeg tla i pre= davao o klimatskim tipovima tla u Hrvatskoj i Slavoniji. Na kongresu je ujedno vršio funkcije tajnika kongresnog odbora. |