DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. živanja ne će biti odmah ubirana. Dotle se mora svim mogućim načinom starati za povišenje prihoda, da uslijed momentanog nedostatka sredstava ne zapne izdavanje lista. Zatim se povela debata o 100.000 K, koju je svotu dala slov. družba »Sava«, za promicanje šumarstva u Sloveniji. Ljuština i Slijepčević misle, da je to legat s kojim nema glavna blagajna posla, već raspolaže samo podružnica. Marinović, Čeović, dr. Landikušić i Čirković upiru se o 44 čl. pravila prema kojemu može podružnica imati samo proračuno m odobrenu svotu. R u ž i ć želi, da podružnica u Sloveniji uzmogne raditi , a za to treba nos vaea. Naročito treba taj novac za putovanje članova, koji idu medu narod, da ga poučavaju, šire šum. znanje riječju, popularizuju šumarstvo. Spominje šum. vrt, koji bi trebalo obnoviti, a država ne da sredstava. Čirkovi ć iznosi, da poteškoće glede kredita, koje vladaju u Sloveniji, postoje u svim kraje= vima. Potrebna je popularizacija šumarstva i poučavanje još većma u kraje« vima, gdje je šumarstvo na nižem stepenu, nego u Sloveniji. Ali da ni tamo ne nastane dekadenca, mora se nastaviti, koliko se može prema sretstvima Za šum. vrtove neka se brine država, a naša je dužnost da upozorimo na zlo, koje prijeti ako se uskraćuje kredit, ali ne da sami dajemo sredstva. Ta mi i sami trebamo sredstava u prvom redu za društveni list. Pa ako ima ma koje društvo ili podružnica nešto, onda je to zajedničko dobro svih i daće se 1/5 onamo, gdje je potreba najveća. Pošto podružnica ne može izlaziti s čla» narine, neka se omogući, da se promijeni pravilnik, te podružnica uzmogne trošiti i više od Vr> članarine ali u granicama budžeta. Predlaže promjenu čl. 19. pravilnika. T u r k o v i ć iznosi, kako je na jučerašnjoj skupštini hrv. šum. društvo doprinijelo zajedničkom udruženju imetak vrijedan desetke milijuna ne stav» ljajući nikakovih ograda. Misli, da je ova svota o kojoj je govor neznatna prema žrtvi hrv. šum. društva doprinesenoj na zajednički oltar udruženja. Ako bude svaka podružina isticala veće, naročite svoje potrebe, malo će ostati za zajedničku blagajnu. Dr. Landikuši ć prihvaća izmjenu predloženu po Čirkoviću i daje dodatak sa svoje strane. Marinovi ć misli, da je u poslovniku stvorena ona ograda od */5 čla* narine samo za ovu godinu. Odbor to može i izmijeniti jer glavna skupština ima da prihvati konačnu redakciju poslovnika. Prihvaća izmjenu Čirkovićevu i dodatak Landikušićev u nadi, da će s tim biti zadovoljena i sred. blagajna i omogućen rad Slovencima. Misli samo, da podružine ne moraju zadržati cje» lokupnu svotu, odredjenu poslovnikom, jer čl. 19. veli, da je to maksimalna granica do koje smije ići izdatak u budžetu podružine. Bilo bi najbolje, da se za podružine kod naredne glavne skupštine ustanovi naročita članarina. Nakon toga se prima dodatak Landikušićev u čl. 19. poslovnika, te zadnja alineja glasi: »No nikad ne smije redovni proračun podružine iskazati potrebe, koje u skupnom iznosu prelaze petinu dohodaka od članarine, te polovinu izvanrednih prihoda na području podružine. Svakoj podružini slobodno je uz prethodno odobrenje upravnog odbora sabirati i posebne prihode za naročite svrhe, koje prihode može uz dužnost naknadnog obračuna upotrebiti u te svrhe.« Nakon toga je primljeno na znanje izvješće blagajnikovo. IV. točka dnevnog reda: Stanovište udruženja prema agrarnoj reformi. |