DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 35     <-- 35 -->        PDF

O iskorištavanju bosanskih hrastova.
527


Stevo Lukač, min. savjetnik n. m. (Sarajevo):


O iskorištavanju bosanskih hrastova.


Od godine 1886 do godine 1892 bio sam šumskim upravi*
teljem kotara Prnjavor, gdje su se baš u to vrijeme izradjivali
hrastovi u francuske dužice.


Sam Morpurg´O et Parente izradio je u to vrijeme preko


300.000 hrastova jedin o u dužice, razumije se u raznim dimen*
zijama. Od hrastova nisu se tada izradjivali drugi sortimenti,
osim francuskih dužica, čemu su postojali razni uzroci.
Uložio sam veliki trud, da iskoristim tu rijetku situaciju i da
utvrdim t a č n u kubaturu oblog drveta, što je potrebno, da se
poluči 1000 komada francuske dužice 3—6 zola široke, zol debele
i 36 zoli duge tako zvane vergino robe.


Rezultat moga tačnoga šestgodišnjeg istraživanja slobodan
sam u nižoj tablici javnosti staviti do znanja.


Mjera se razumije sa korom. Hrastovi nisu bili unapred
taksirani, nego su sječeni, kako ih je šumsko osoblje predavalo
po ugovorima raznim firmama. Izrično izjavljujem, da je firmama
predavano sve hrašće, što je imalo dimenziju od 45 cm prsne
debljine napred, ako nije bilo sasma nesposobno za tehničke
svrhe. Firme su pri tome dobro napredovale, i ako u to vrijeme
cijene dužicami nijesu bile osobito visoke, a trebalo je osim toga
bosanskoj robi dobiti marku i dobar glas na francuskom tržištu.


Tabela, koliko treba oblog hrastova drveta, da se poluči
1000 komada dužica 3—4 zola široke, zol debele a 36 zoli dugačke:


Debljina
odrezka mjeren u sredini Potrebito oblo drvo
s korom u cm: u cm3:


46
21-84


56
17-07


66
13-74


76
11 —


86
10-78


96
9-34


106
9-06


116
8-55


126
8-33


146
7-57


Bosansko hrašće imalo je u sebi mnogo tehničkih mana, ali


— što je bila osobita odlika našega hrasta — on je vrlo ci.jepak
i usljed toga iskoriste se i onakovi odresci, što bi u Slavoniji
ostali u šumi kao taninske gulje.
Austrija je bosanske hrastove u bescijen e prodala i is*
koristila, ali bi se još i danas moglo naći sastojina, gdje bi se




ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 36     <-- 36 -->        PDF

528 Šumarska ekskurzija u Našice.


još koja hiljada hrastova mogla izraditi na dužice, ako se ti
hrastovi ne posijeku u švelere, kao što se je započelo u opsegu
šumske uprave Teslić.


Ovdje se izradjuju škartirani hrastovi od stranih firmi:
Morpurgo & Parente, Kern itd., a osim tih hrastova i nezrel i
hrastovi u vlastitoj režiji, samo da se podmiri jedan dio
potrebe državnih željeznica na švelerima.


U racionalnoj državnoj upravi ne s mije ni*
kada jedna grana uprave zatajiti svoje p r i n*
cipe, da druga grana dođe j eftino do potreb*
noga materijala. 1


Ako mi i nismo u stanju, da konkuriramo s našim dužicami
na svjetskom tržištu, to ipak ne smijemo mi u interesu našega
vinogradarstva, da isječemo sve hrastove u švelere.


Mi moramo, da ostavimo hrastovih sastojina za pokriće
vlastit e potrebe na buradima.


U Hercegovini i Dalmaciji već je danas nedostatak buradi
vrlo osjetljiv. Taj nedostatak poskupljuje vino i šteti našu pri*
vredu na mnoge milijone. Zar ....> mi uvažati nužne dužice po
skupe novce iz inostranstva?


Tko i najmanje pozna kvalitet bosanskih hrastova i naše
prilike, mora se sgražati i na pomisao, da bi se mogao naći jedan
strukovnjak, koji će škartirane, stare, falične hrastove, kao i
nezrel e hrastove izrađivati još u švelere.


Pri tome upozorujem po svojem vlastitom iskustvu,
da šveler od bosanskih hrastova (Qu. sessiliflora) ne traje ni tako
dugo, kao šveler od crnog bora ili impregnirani bukov šveler.


U velikom i važnom državnom interesu zahtijevam, da se iz*
rada hrastova u švelere u Teslicu čim prije obustavi i u svrhu
dobave švelera upotrebe bukove ili borove sastojine. — Mi ima*
demo fabriku za impregniranje švelera, zašto ona ne radi, kao
što je bilo do sloma Austrije?


Napominjem, da sam stekao dugogodišnjim radom iskustvo,
da je bilo uvjek rđavo za privredu, kad su se sa najviše gupravnog mjesta davala naređenja potčinjenom osoblju, a nije
se pitala za mnijenje srednj a strukovna oblast. O ovome ću
u jednom od dojdućih članaka opširno, da progovorim.


1 O tom pitanju je raspravljano i na odhorskoj sjednici J. Š. U. u Sarajevu
te je stvoren zaključak, da se upozori Ministarstvo Š. i R. na štetu, koja nas
staje forsiranom sječom hrastovine; neka se izrađuju bukovi pragovi, a čim
prije podignu novi drž. zavodi za impregnaciju poput onog u Kruševcu. Op. ur.